Saopštenja i najave

Izborna kampanja do sada koštala 11,1 milion KM. Funkcioneri SNSD-a 28 sati prikazivani na RTRS-u. Brojni primjeri indirektne kupovine glasova

Izvještaji za Medije ● 01 Oktobra 2026

Sarajevo, 1. oktobar 2026. godine – Političke stranke do sada su potrošile oko 11,1 miliona KM na bilborde, reklame u medijima (televizija i štampa), oglase kompanije Meta i predizborne skupove, pokazuju preliminarni podaci monitoringa koji je proveo Transparency International u BiH. Najveće iznose, prema tim podacima, potrošio je SNSD (1,8 miliona KM), zatim slijede SDA (1,3 miliona KM), SDP BiH (1,1 milion KM) i PSS (oko milion KM). Oglasi na bilbordima koštali su oko 6 miliona, predizborni skupovi 2,8 miliona, dok vrijednost oglašavanja u najvećim medijima iznosi 1,9 miliona KM. Dodatno, prema podacima kompanije Meta na online oglase je do sada potrošeno je oko 300.000 KM.

Međutim, ovi podaci nisu konačni i ne uključuju troškove oglašavanja i predizbornih skupova u finišu izborne kampanje. Na sve ovo treba dodati još i brojne emisije i druge promotivne sadržaje u medijima koje su imale karakter plaćene promocije ali nisu tako označene, a njihova vrijednost iznosi gotovo jedan milion KM. Takođe, stranke su ranijih godina prijavljivale znatno manje troškove od stvarnih jer nisu mogle opravdati ovolike troškove legalnim izvorima finansiranja, a po podacima TI BiH samo za prošle lokalne izbore prikrile su najmanje 2,6 miliona KM.

Uloga javnih servisa u izbornoj kampanji

Posebnu ulogu odigrali su javni servisi koji su pratili aktuelne zvaničnike u funkcionerskoj kampanji i koji su im dali značajan prostor u informativnim emisijama. Iako nisu prikazivani kao kandidati, na tri javna emitera zabilježeno je ukupno 2.176 objava koje su svojim sadržajem ukazivale na promociju njihovih stavova i politika, a 64% takvih sadržaja zabilježeno je na RTRS-u. Prema mjerenju agencije koju je angažovao TI BIH, ovaj javni servis je funkcionerima i kandidatima SNSD-a ustupio čak 28 sati programa, a svi zajedno imali su do sada 1382 pojavljivanja u informativnim emisijama.

Premijer RS, Savo Minić, koji je i kandidat na izborima, prikazan je čak 191 puta, što je ukupno trajalo više od 5 sati programa. Njegov protivkandidat Branko Blanuša prikazan je 5 puta u trajanju od 69 sekundi (podatak ne uključuje izborne hronike). Željka Cvijanović, koja je ponovo kandidat za članicu Predsjedništva BiH, do sada je prikazana 101 put kroz 4 sata i 17 minuta programa. Emitovanje izjava njenog protivkandidata Nebojše Vukanovića, koji je narodni poslanik, na RTRS-u nije zabilježeno od početka kampanje, dok je njen drugi protivkandidat Marinko Božović prikazan tri puta, odnosno ukupno 36 sekundi.

Dosta manje ovakvih objava zabilježeno je na druga dva javna emitera (FTV 26% i BHRT 10%). U informativi FTV-a najviše prostora 45% dobili su aktuelni funkcioneri koji su članovi SDP-a (177 pojavljivanja, ukupno 2 sata i 38 minuta), te NIP-a (77 pojavljivanja, 38 minuta programa) i SDA (ukupno 81 pojavljivanje, 33 minuta programa). BHRT je u manjem broju objava najviše prostora dao aktuelnim zvaničnici SDP-a, SDA, NIP-a, SNSD-a i HDZ-a bez značajnijeg davanja većeg prostora funkcionerima bilo koje partije. Na ove pojave je, pored uređivačke politike javnih servis, svakako uticala i funkcionerska kampanja aktuelnih zvaničnika koji su povećali broj javnih nastupa u izbornoj kampanji, a javni emiteri prate i izvještavaju o radu institucija.

Funkcionerska kampanja i zloupotreba javnih resursa

U kontekstu funkcionerske kampanje, posmatrači TI BiH su ispratili 72 događaja javnih institucija, a na 77% ovih događaja prisutni su bili kandidati na izborima. U 35% slučajeva slale su se političke poruke, ali u nekim slučajevima nije bilo sankcija, iako je zakonom zabranjeno vođenje kampanje na događajima finansiranim javnim sredstvima. Jedan od primjera koji je ostao bez sankcije je prijava TI BiH zbog promocije kandidata HDZ-a na obilježavanju akcije „Maestral“ u Jajcu. TI BiH je problematizovao to što je voditelj programa Darijanu Filipović predstavio kao kandidatkinju HDZ-a, dok je predsjednik Udruge „13. Rujan“, koja se finansira iz budžeta i organizuje događaj, navodio poimenično kandidate ove stranke za različite nivoe vlasti.

Posmatrači TI BIH zabilježili su u posljednja tri mjeseca preko 2850 primjera koji se mogu okarakterisati kao korišćenje javnih resursa za izbornu kampanju. Do sada je CIK-u podneseno 78 prijava koje obuhvataju 136 različitih pojava koje se u najvećoj mjeri odnose na zloupotrebu javnih resursa i preuranjenu kampanju. CIK je do sada po prijavama TI BiH izrekao 271.000 KM sankcija političkim subjektima. Ipak, novčane kazne CIK-a nisu djelovale odvraćajuće na ključne aktere, jer su se prekršaji ponavljali i postajali učestaliji kako se približavao dan izbora, a nisu uticale ni na promjenu političke kulture i percepcije javnosti, jer su izostale kazne za zloupotrebu javnih resursa i većina ih se svela na preuranjenu kampanju.

Ovakav pristup CIK-a relativizovao je odgovornost funkcionera, jer su kazne za prijevremeno vođenje kampanje u javnosti percipirane kao proceduralni prekršaj i nisu privlačile puno medijske pažnje, dok su skoro potpuno nekažnjeno prolazile zloupotrebe javnih sredstva za političku promociju i kupovinu glasova. Prema evidenciji CIK-a od 85 do sada zaprimljenih prijava od različitih subjekata isključivo za zloupotrebu resursa do sada je samo kažnjen ministar finansija BiH Srđan Amidžić i to po prijavi TI BiH. Još šest sankcija izrečeno je SNSD-u, PSS-u, BHI, i NPS-u za držanje političkih govora na javnim događajima i promociju javnih radova na društvenim mrežama, gdje je CIK vidio elemente i preuranjene kampanje i zloupotrebe resursa.

Poseban problem je odbijanje CIK-a da sankcioniše masovne pojave indirektne kupovine glasova javnim novcem kroz podjelu jednokratnih davanja različitim kategorijama građana. Do sada je TI BiH evidentirao preko 78 miliona KM podijeljenih kroz jednokratna davanja različitim kategorijama. Najčešće se radi o jednokratnim pomoćima penzionerima, socijalnim i drugim kategorijama tempiranim pred izbore. Iako postoji zakonska zabrana indirektne kupovine glasova kroz podjelu jednokratnih davanja (osim redovnih i planiranih davanja), CIK je do sada sve prijave TI BIH odbacivao uz navode da se radi o redovnim ili planiranim davanjima.

Najveći iznos od skoro 47 miliona podijelila je Vlada RS za jednokratnu pomoć penzionerima, studentima i učenicima, iako prvobitnim budžetom to uopšte nije bilo planirano. CIK je zaključio da u pomoći penzionerima od 80 i 120 KM nema zloupotrebe javnih resursa, a takvom stavu usprotivila su se dva člana CIK-a. Još uvijek se čeka odluka o prijavi za podjelu 16 miliona studentima i učenicima, a radi se o novcu koji nije planiran budžetom, nikad se ranije nije isplaćivao, a mjera je najavljena iz sjedišta političke partije. Slična pojava pomoći učenicima zabilježena je i na Ilidži, a učenicima su uz novčanu pomoć poslate i čestitke aktuelnog načelnika Nermina Muzura, koji je i kandidat na izborima.

Gotovo 60% uočenih zloupotreba odnosilo se na intenziviranje javnih radova u predizbornom periodu. Vrijednost radova koji su otvoreni ili započeli u predizbornom periodu iznosi preko 745 miliona KM, prema brojaču javne potrošnje objavljenom na stranici Transparentno.ba. Evidentirano je 134 primjera nenovčanih pomoći različitim kategorijama birača i 57 primjera povećanja plata različitim kategorijama. U to spadaju i značajni rebalansi kantonalnih budžeta kojima su pred izbore vršena povećanja plata budžetskim korisnicima što je konstatovala i misija ODIHR-a. Tu je i 25 primjera plaćenog oglašavanja institucija koje promovišu kandidate.

Značajno je istaći da CIK kampanju “Srpska te voli” finansiranu iz budžeta nije ocijenio kao zloupotrebu javnih resursa za kampanju, iako su kroz nju promovisani kandidati SNSD-a i to u informativnim emisijama RTRS-a, dok su brojni bilbordi zakupljeni u sklopu ove kampanje predstavljali različite budžetske isplate kao zaslugu aktuelne vlasti. CIK je obustavio i postupak zbog stranačkih tribina SDA u osnovnim školama u periodu zabranjenog vođenja izborne kampanje, a nije utvrđena ni zloupotreba javnih resursa kada su se na zvaničnoj stranici Općine Kupres pojavljivali funkcioneri HDZ-a BiH i poruke same stranke, ponovo zato što nije bilo direktnog poziva građanima da podrže HDZ ili njegove kandidate.

Dodatno treba istaći da su u otkrivanju izbornih nepravilnosti TI BiH-u značajno pomogle prijave građana koji su putem aplikacije reflektor poslali 111 prijava koje su se odnosile na zloupotrebe javnih sredstava, pritiske na zaposlene u javnom sektoru, nuđenje materijalne koristi u zamjenu za glas i zloupotrebu djece za političku promociju.

Press rls_1_10_2026

Dodatni sadržaj

• Zloupotrebe u predizbornoj kampanji MONITORING PREDIZBORNIH AKTIVNOSTI IZBORI 2026 (Presentation (43)
• Javni servisi i funkcioneri MONITORING PREDIZBORNIH AKTIVNOSTI IZBORI 2026 (Presentation (43))
• Troškovi kampanje MONITORING PREDIZBORNIH AKTIVNOSTI IZBORI 2026 (Presentation (43))

TI BiH predstavlja procjenu troškova izborne kampanje i rezultate monitoringa zloupotrebe javnih resursa

Najave ● 30 Septembra 2026

Sarajevo, 30. septembar 2026. godine – Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) organizuje pres konferenciju na kojoj će predstaviti  preliminarnu procjenu troškova izborne kampanje koja uključuju procjenu koštanja oglašavanja stranaka i kandidata na bilbordima, u medijima i na društvenim mrežama, kao i procjenu koštanja predizbornih skupova.

Takođe, na pres konferenciji biće predstavljen i preliminarni izvještaj o monitoringu predizbornih aktivnosti koji uključuje statističke pokazatelje i uočene primjerima zloupotreba javnih resursa i kršenja izbornog zakonodavstva u toku predizbornog perioda.Predstavnici TI BiH govoriće i o postupanju nadležnih po dosadašnjim prijavama protiv političkih subjekata.

Pres konferencija će se održati u četvrtak, 1. oktobra u 10:00 časova u Hotelu Courtyard by Marriott (Skenderija 1, Sarajevo, sala Torvill&Dean).

Najava za medije – 30.09.2026

TI BiH i Vaša prava BiH predstavili rezultate istraživanja: Javnost i dalje teško dolazi do punih informacija o potrošnji javnog novca

Izvještaji za Medije ● 28 Septembra 2026

Sarajevo, 28. septembar 2026. godine – Gotovo svaki treći zahtjev za pristup informacijama javne institucije u BiH i dalje ne riješe u zakonskom roku, dok približno trećina zahtjeva ne rezultira dostavljanjem svih traženih informacija. Posebno loša praksa zabilježena je kod ministarstava u Republici Srpskoj, gdje je svega 10% odluka doneseno u zakonom propisanoj formi, što je najniži nivo formalne usklađenosti među posmatranim kategorijama institucija.

To su rezultati istraživanja koje su Transparency International u BiH (TI BiH) i Udruženje Vaša prava BiH (VP BiH), okviru projekta „Access4All“ koji finansira Evropska unija, a koji podržava unapređenje pristupa informacijama u BiH, predstavili na konferenciji povodom Međunarodnog dana slobode pristupa informacijama. Istraživanje je obuhvatilo 278 zahtjeva upućenih javnim organima širom BiH i pokazalo da je, uprkos određenom napretku u odnosu na 2024. godinu, primjena zakona i dalje neujednačena.

U odnosu na 2024. godinu, procenat zahtjeva riješenih u zakonskom roku povećan je sa 56,5% na 67,6%, dok je udio zahtjeva kod kojih su dostavljene sve tražene informacije porastao sa 35,5% na 66,2%. Ipak, formalna zakonitost postupanja ostaje ozbiljan problem, jer je u ukupnom uzorku svega 27,3% odluka doneseno u zakonom propisanoj formi.

Uprkos pozitivnim pomacima u procentu dostavljanja podataka, istraživanje je ukazalo na izrazito nizak nivo formalne usklađenosti odluka sa zakonom, čime se podnosiocima zahtjeva znatno otežava pravna zaštita. Dok ministarstva na nivou BiH i Federacije BiH zabilježili stepen formalne usklađenosti od 77,8% odnosno 75%, usklađenost odgovora ministarstva u Republici Srpskoj iznosila je svega 10%, što ukazuje na prostor za unapređenje u pogledu forme odgovora i pružanja informacija koje podnosioci zathjeva traže. Posebno je problematična situacija u zdravstvenim ustanovama koje su donijele svega 25,3% odluka u propisanoj formi, a centri za socijalni rad 16,8%.

Zbog uskraćivanja informacija i nepostupanja po zahtjevima TI BiH je, u okviru istraživanja započetog 2024. godine, pokrenuo 18 upravnih sporova protiv javnih organa od kojih je 13 okončano i u svim tim predmetima sudovi su usvojili tužbe TI BiH, dok je pet postupaka još u toku. Sudovi su u analiziranim predmetima utvrđivali nezakonitosti prilikom uskraćivanja informacija, naročito kada su se institucije pozivale na zaštitu privatnosti bez odgovarajućeg razmatranja javnog interesa kod podataka o zapošljavanju, platama i ugovorima o djelu.

Problem se, međutim, u pojedinim slučajevima nastavlja i nakon sudske presude. Analiza pokazuje da su pojedini organi nakon poništenja svojih odluka ponovo uskraćivali informacije, kasnili sa donošenjem novih odluka ili nisu postupali u skladu sa pravnim shvatanjem suda, te je TI BiH u dva slučaja zbog takvog postupanja morao ponovo pokrenuti upravne sporove.

Na konferenciji su predstavljeni i dalji koraci u okviru inicijative za izmjene zakona o slobodi pristupa informacijama, koju je u aprilu ove godine pokrenuo TI BiH zajedno sa još 27 organizacija civilnog društva. Inicijativom su predložene izmjene zakona na svim nivoima vlasti s ciljem jačanja mehanizama nadzora i odgovornosti, unapređenja pravne zaštite i uvođenja jasnijih obaveza proaktivnog objavljivanja informacija. Više od pet mjeseci nakon njenog upućivanja, nadležna entitetska ministarstva nisu dostavila odgovor niti povratne informacije na predložene izmjene, dok je na nivou BiH dostavljen formalni odgovor, ali bez konkretnih koraka na unapređenju zakonskog okvira.

Predstavljeni su i rezultati korištenja online platforme „Pristupi informacijama“, razvijene u okviru istog projekta finansirang od strane Evropske unije, koja građanima, novinarima, aktivistima i organizacijama civilnog društva omogućava jednostavnije ostvarivanje prava na pristup informacijama. Putem platforme do sada je kreirano ukupno 967 zahtjeva za pristup informacijama, urgencija i žalbi, što pokazuje konkretnu potrebu za alatima koji građanima olakšavaju korištenje zakonskih mehanizama za pristup informacijama.

Press rls_26_09_2026

Transparency International u BiH i Vaša prava BiH, organizuju konferenciju „Od prava do informacije: Kako do otvorenih institucija“

Najave ● 25 Septembra 2026

Sarajevo, 25. septembar 2026. godine – Transparency International u BiH (TI BiH) i udruženje Vaša prava BiH (VP BiH), organizuju u ponedjeljak 28. septembra konferenciju pod nazivom „Od prava do informacije: Kako do otvorenih institucija“.

Na događaju će biti predstavljeno najnovije istraživanje o primjeni zakona o slobodi pristupa informacijama na svim nivoima vlasti u BiH, kao i inicijativa za izmjene zakona koju je potpisalo 28 organizacija civilnog društva. Takođe, biće promovisan online alat za automatsko kreiranje zahtjeva za pristup informacijama namijenjen građanima. Na konferenciji će prisustvovati predstavnici relevantnih institucija sa svih nivoa vlasti, međunarodne zajednice i međunarodnih institucija u BiH, organizacija civilnog društva i medija.

Konferencija će se održati 28. septembra 2026. godine u Sarajevu u hotelu Mövenpick (Bristol) sa početkom u 11:00 časova.

Izjave za medije su predviđene u 10:40

Najava za medije – 25.09.2026

Dnevni red u nastavku

Konferencija povodom Međunarodnog dana slobode pristupa informacijama

„Od prava do informacije: Kako do otvorenih institucija“

Hotel Mövenpick (Bristol),

28.09.2026. godine

Dnevni red

10:30 – 10:50             Registracija učesnika

10:40 – 11:00             Izjave za medije

11:00 – 11:15                Uvodno izlaganje

• Gaëlle Nizery, šefica Odjela za operacije I – Dobro upravljanje, Delegacija Evropske unije u BiH
• Ivana Korajlić, izvršna direktorica, TI BiH

11:15 – 11:30               Prezentacija nalaza istraživanja o slobodi pristupa informacijama

11:30 – 12:45              Panel diskusija: Transparentnost na testu: gdje je sistem zakazao?

• Duško Glodić, pravni savjetnik, Ured Specijalnog predstavnika Evropske Unije u BiH (EUSR)
• Jasminka Džumhur, Institucija Ombudsmana za ljudska prava BiH
• Toni Šantić, Ministarstvo pravde BiH
• Nermina Kuloglija – Zolj, BIRN BiH
• Emir Prcanović, Vaša prava BiH
• Ena Kljajić Grgić, TI BiH

12:45 – 13:15               Kafe pauza

13:15 – 13:30               Predstavljanje inicijativa OCD za izmjene zakona o slobodi pristupa informacijama

13:30 – 13:45               Prezentacija i promocija online alata za automatsko kreiranje zahtjeva za slobodan pristup informacijama

14:00                             Završetak konferencije i zajednički ručak

Odluke o prenamjeni obuhvatile gotovo 29 km² šuma, javnost često ne zna zašto ni u čiju korist

Izvještaji za Medije ● 23 Septembra 2026

Sarajevo, 23. septembar 2026. godine – U Bosni i Hercegovini je u periodu od 2014. do 2024. godine kroz 1.398 evidentiranih dozvola za prenamjenu obuhvaćeno 2.863,46 hektara šuma i šumskog zemljišta, odnosno 29 kvadratna kilometra. Od toga se 18,6 km² odnosi na Republiku Srpsku, gdje je evidentirano 977 dozvola, a 10 km² na Federaciju BiH, gdje je evidentirana 421 dozvole, pokazuje istraživanje Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT i Transparency Internationala u Bosni i Hercegovini (TI BiH).

Više od polovine evidentirane površine, oko 1.645 hektara ili 57 odsto, prenamijenjeno je za realizaciju koncesionih ugovora a istraživanje pokazuje da javnost često nema pristup rješenjima, stručnim podlogama i obrazloženjima iz kojih bi se moglo utvrditi zašto je prenamjena odobrena, ko od nje ima korist i kakve obaveze preuzima investitor.

U Republici Srpskoj je za potrebe koncesija posječeno 1.072 hektara šume dok je u Federaciji BiH ta površina duplo manja, oko 573 hektara za deset godina. Zanimljiv je nalaz da površina obuhvaćena rješenjima u FBiH raste sa 87,19 ha u 2017. na 163,1 ha u 2018, što je gotovo udvostručenje, za šta su najzaslužnija dva vjetroparka u Kantonu 10. Radi se o postrojenjima “Široka Draga” na teritorijima opština Livna, Tomislavgrada i Posušja i “Slovinj” kod Glamoča za čiju izgradnju je prenamijenjeno 70% od ukupne teritorije šume koja je ustupljena za realizaciju koncesionih ugovora u BiH u 2018. godini.

Podaci pak pokazuju i izrazitu teritorijalnu koncentraciju: oko 85 odsto evidentirane površine prenamijenjene u Federaciji BiH nalazi se na području tri kantona i to ZDK, HNK i HŽ.

Istraživanje, koje je predstavljeno na konferenciji „Prenamjene šumskog zemljišta: Odgovorno upravljanje ili rizik?“ u Sarajevu, osim površina govori i da da su postupci prenamjene uređeni različitim propisima i praksama dok građanima i lokalnim zajednicama nije omogućeno da se prije donošenja odluke upoznaju s budućim zahvatom i njegovim posljedicama te da iznesu primjedbe na planirane projekte.

Bosna i Hercegovina je kompleksna država u kojoj imamo 3,3 miliona hektara pod šumama i šumskim zemljištima, ali nemamo državni zakon o šumama koji bi, u skladu sa postulatima šumarske struke i nauke postavio makar osnovne i zajedničke principe upravljanja i gospodarenja šumama. Umjesto toga imamo dva dijela, jedan u kom postoji zakon o šumama i koji je u potpunosti centralizovan, i drugi u kom nema zakona te je decentralizovan u smislu postojanja šumarske legislative na kantonalnom nivou, izjavio je Mersudin Avdibegović koji je predstavljao Analizu šumarskog zakonodavstva, dodavši da, iako podaci o prenamjeni ne pokazuju da BiH iskače iz prosjeka zemalja u regionu pa i šire, učešće javnosti u ovim procesima nije na nivou koji zadovoljava legitiman interes što dodatno pogoršava nepostojanje metodike obračuna vrijednosti šume, šumskog zemljišta i svih ekosistemskih funkcija.

Problem je posebno izražen kod koncesija koje se realizuju na teritoriji zahvaćenom šumom budući da ovu oblast u BiH uređuje 14 različitih zakona i gdje su ranija istraživanja pokazala da institucije ne vode potpune i ažurne registre niti objavljuju dovoljno podataka o ugovorima, naknadama, dugovanjima i izvršavanju obaveza koncesionara. Kada koncesioni projekat zahtijeva i prenamjenu šumskog zemljišta, mogućnost javnosti da ostvari uvid u ekonomsku korist projekta, njegove ekološke i društvene posljedice je značajno umanjena dok transparentnost skoro da ne postoji.

Na potrebu za jasnijim pravilima ukazuje i slučaj prenamjene zemljišta povezan s rudnikom „Rupice“ u Varešu, projektom koji je izazvao značajnu pažnju javnosti i zabrinutost zbog uticaja na životnu sredinu i izvorišta vode ali i zdravlja ljudi. Ustavni sud BiH je 2024. godine utvrdio da odluka Vlade FBiH o privremenom korištenju šumskog zemljišta za realizaciju koncesionog govora nije u skladu s Ustavom BiH jer Vlada nije bila nadležna raspolagati državnom imovinom.

Ta odluka, međutim, nije riješila širi problem informisanja javnosti u pojedinačnim postupcima prenamjene šume i uključenosti u sam proces.

Kako bi dio informacija o učinio dostupnim, TI BiH je Registar koncesija, koji osim podataka o koncesijama, prikazuje i prikupljene podatke o aktima kojima je odobrena prenamjena šumskog zemljišta, zahvaćenim površinama te obimu prenamjene po entitetima i godinama, što omogućava pokretanje istinskog javnog nadzora i početak jačanja transparentnosti u ovoj oblasti.

ACT i TI BiH pozivaju nadležne institucije da objavljuju sva rješenja o prenamjeni, podatke o površini, vlasništvu i budućoj namjeni zemljišta, obrazloženje javnog interesa, iznose naknada i obaveze investitora. Građanima i lokalnim zajednicama mora se omogućiti da se uključe prije donošenja odluke, a propisi trebaju utvrditi jasne kriterije za prenamjenu i djelotvoran nadzor nad izvršavanjem obaveza.

Osim toga, pod hitno je potrebno usvojiti zakone o šumama Federacije BiH i u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, kako bi se oblast upravljanja šumama u ovom BH entitetu i kantonu podvela pod zakonske okvire i usaglasila sa ostatkom BiH.

Press rls_23_09_2026

TI BiH upozorava na masovnu podjelu novca pred izbore i indirektnu kupovinu glasova

Izvještaji za Medije ● 03 Septembra 2026

Sarajevo, 3. septembar 2026. godine – Transparency International u BiH upozorava da se mjesec dana pred održavanje Opštih izbora u Bosni i Hercegovini dešava zabrinjavajući trend porasta slučajeva indirektne kupovine podrške birača kroz zakonom zabranjena jednokratna novčana davanja različitim kategorijama stanovništva. Podaci TI BiH pokazuju da je od raspisivanja izbora do sada podijeljeno oko 68 miliona KM od čega je najveći dio (31 milion) izdvojila Vlada RS za jednokratnu pomoć penzionerima pred izbore od 80 i 120 KM.

Kako je CIK u ovom slučaju odbio sankcionisati premijera RS Savu Minića uz obrazloženje da je odluku donijela Vlada RS kao kolektivni organ odlučivanja, uslijedila je i nova podjela 16 miliona KM studentima i učenicima u apoenima od 100 i 150 KM. Ova mjera je najavljena sa pres konferencije SNSD-a iako se radi o novcu građana koji se dijeli pred izbore, nije planiran budžetom i nije isplaćivan ranijih godina. Izborni zakon indirektnu kupovinu glasova javnim sredstvima što uključuje i pružanje jednokratne pomoći građanima, a iz toga izuzima samo pomoć planiranu u okviru redovnih budžetskih subvencija.

Ipak, zbog izostanka sankcija ovaj trend se nastavlja – jednokratnu pomoć pred izbore dobiće i penzioneri u Tuzlanskom kantonu kao i penzioneri Brčko Distrikta, dok je gradonačelnik Zenice dodijelio jednokratnu  pomoć radnicima Toplane, a tu su i brojni drugi primjeri koje je TI BiH objavio na brojaču javne potrošnje pred izbore.

TI BiH je do sada evidentirao preko 2.200 potencijalnih zloupotreba javnih resursa od kojih se oko 63 odsto odnosi na intenziviranje javnih radova u predizbornom periodu koji se najčešće koriste za političku promociju. Širom BiH otvoreno je 370 infrastrukturnih projekata čija je vrijednost oko 156 miliona KM dok je vrijednost  započetih projekata u ovom periodu  510 miliona. Iako su na samom početku pojedini slučajevi prolazili bez sankcija na šta je TI BiH upozoravao,  u nekoliko skorijih odluka CIK je počeo sankcionisati primjere gdje se infrastrukturni projekti promovišu na društvenim mrežama političkih partija.

Tako je izrečena sankcija protiv direktora Banje Mlječanica i predsjednika NPS-a Darka Banjca koji je svojoj partiji pripisivao zasluge za izgradnju lokalnog vodovoda. Kako je na događajima otvaranja tih infrastrukturnih projekata zakonom zabranjeno vođenje kampanje, TI BiH je proveo terenski monitoring i do sada ispratio 49 ovakvih javnih manifestacija. Na 75% prisutni su bili kandidati na izborima, dok je na 41%  događaja zabilježeno slanje političkih poruka, zbog čega je CIK izricao sankcije na osnovu dokaza koje je prikupio TI BiH. U najnovijim odlukama CIK-a kažnjeni su gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović i njegova stranka sa po 4.000 KM јеr је vodio kampanju na otvaranju nove ambulante porodične medicine, dok je SNSD kažnjen sa 12. 000 zbog političkog govora Milorada Dodika na otvaranju lokalnog puta u Srpcu. Kazna je izrečena i Vladi Đajiću i njegovoj stranci zbog vođenja kampanje na nizu javnih događaja pod nazivom “Krajiško veče” koji već tradicionalno predstavljaju pokriće za održavanje njegovih predizbornih skupova u periodu kada to nije dozvoljeno.

U sličnom primjeru kažnjen je i PSS zbog političke promocije  na druženju penzionera, ali je gotovo u istom slučaju CIK ranije odbio kazniti SNSD jer su političke poruke stranačkih lidera ove stranke ocijenjena kao šale i konstatacije. PSS je kažnjen i zbog zloupotrebe javnih resursa, odnosno uključivanja državnih službenika grada Banjaluka u vođenje kampanje tokom radnog vremena.

Do sada je evidentirao preko 90 primjera preuranjene kampanje, najčešće na društvenim mrežama, a najviše zabrinjava što bez sankcija prolaze masovne kampanje na bilbordima gdje se promovišu kandidati bez stranačkih obilježja. Evidentirano je i 16 slučajeva plaćenog oglašavanja institucija koje promovišu kandidate na izborima, a najradikalniji primjer je kampanja Predsjednika RS pod nazivom “Srpska te voli” gdje je zakupljen veliki dio oglasnog prostora na bilbordima i gdje se aktuelnoj vlasti pripisuju zasluge za postojeća budžetska davanja i stečena prava različitih kategorija stanovništva.

Evidentirana su i 84 slučaja jednokratnih nenovčanih davanja različitim kategorijama stanovništva, najčešće kroz besplatne preglede i druge pogodnosti što najčešće prati neki oblik političke promocije. CIK je kaznio DNS sa 3.000 KM zbog podjele besplatnih bonova za šminkanje. Evidentirana su i 44 slučaja povećanog zapošljavanja pred izbore za šta u BiH nažalost ne postoji zakonsko ograničenje.

TI BiH posebno upozorava na sistemsku kampanju širenja lažnih informacija o izbornom procesu, gdje uprkos novčanim sankcijama politički lideri nastavljaju dezinformisati birače o uvođenju novih izbornih tehnologija.

U posljednja dva mjeseca TI BiH je CIK-u proslijedio 55 prijava, a do sada je izrečeno preko 102 000 KM sankcija političkim subjektima i funkcionerima na osnovu prijava TI BiH. Najviše ih se odnosi na preuranjenu kampanju i djelimično na zloupotrebu resursa a kako se približava održavanje izbore primjetno je i da CIK pooštrava sankcije.  Ipak, najviše zabrinjava izostanak sankcija za najradikalnije primjere zloupotreba javnih resursa i indirektnu kupovinu glasova zbog čega se i dalje ne može govoriti o fer izbornim uslovima za sve učesnike.

ТI BiH nastavlja praćenje zloupotreba javnih resursa i drugih oblika kršenja izbornog zakona u čemu pomažu i prijave građana koje stižu putem aplikacije Reflektor koja je dizajnirana za jednostavne i anonimne prijave izbornih nepravilnosti.

Press rls_06_08_2026

Prezentacija Drugi MONITORING PREDIZBORNIH AKTIVNOSTI IZBORI 2026 (Presentation (43))

Brojač javne potrošnje i javnih radova

TI BiH predstavlja rezultate monitoringa zloupotrebe javnih resursa u predizbornom periodu

Najave ● 02 Septembra 2026

Sarajevo, 02. septembar 2026. godine – Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) organizuje sutra, 3. septembra konferenciju za medije na kojoj će predstaviti drugi periodični izvještaj o monitoringu predizbornih aktivnosti  pred Opšte izbore 2026.

Podaci će obuhvatiti statističke pokazatelji uočene primjere  zloupotreba javnih resursa, preuranjene kampanje, širenja lažnih informacija o izbornom procesu i drugih oblika kršenja izbornog zakonodavstva u toku predizbornog perioda. Takođe, na konferenciji će TI BiH dati i osvrt na postupanje nadležnih institucija po dosadašnjim prijavama koje je TI BiH podnosio.

Konferencija za medije će se održati u četvrtak, 3. septembra u 11:00 časova u Hotelu Europe u Sarajevu (sala Atrium).

Najava za medije – 02.09.2026

TI BiH: Zabilježene masovne zloupotrebe javnih resursa pred izbore, CIK sve manje kažnjava ključne nepravilnosti

Izvještaji za Medije ● 06 Augusta 2026

Sarajevo, 6. avgust 2026. godine – Zloupotreba javnih resursa, preuranjena kampanja i širenje lažnih informacija o izbornim tehnologijama najčešće su nepravilnosti koje je evidentirao Transparency International u BiH u prvih mjesec dana monitoringa izbornog perioda. Zbog svega je do sada nadležnim institucijama upućeno 26 prijava zbog kršenja više odredaba izbornog zakonodavstva, ali je Centralna izborna komisija promijenila pristup u odnosu na prethodne izborne cikluse i više ne kažnjava najučestalije zloupotrebe.

CIK  u startu odbio izricati sankcije strankama koje nisu bile ovjerene za učešće na izborima, iako se većina zabrana odnosi na period od raspisivanja izbora, odnosno 7. maja ove godine. Nakon ovjere, CIK je podigao prag tolerancije za preuranjenu kampanju, spustio kriterije u tumačenjima političkih poruka i dodatno suzio shvatanje zloupotrebe javnih resursa zbog čega su brojni slučajevi prošli bez sankcija.

TI BiH je evidentirao preko 1200 slučajeva koji se mogu smatrati zloupotrebom javnih resursa za izbornu kampanju, a 70% njih odnosi se na intenziviranje javnih radova u izbornom periodu. Brojač javne potrošnje pred izbore objavljen na Transparentno.ba pokazuje da vrijednost radova koji su otvoreni u proteklih mjesec dana iznosi 120 miliona KM, dok je ozvaničen početak izgradnje 173 infrastrukturna projekta širom BiH, čija je najavljena vrijednost 450 miliona KM. CIK je ranije kažnjavao slučajeve u kojima su stranke te radove promovisale na društvenim mrežama, ali za sada takvi slučajevi prolaze bez sankcija ako se u objavama ne spominju izbori i kampanja, čime je otvoren prostor strankama da sebi pripisuju zasluge za projekte finansirane javnim sredstvima.

Druga najučestalija zloupotreba je podjela jednokratnih budžetskih davanja građanima pred izbore što je jasno zabranjeno Izbornim zakonom. TI BIH je evidentirao da je kroz 108 primjera podijeljeno preko 45 miliona KM. Najveći dio (31 milion) odnosi se na jednokratnu pomoć penzionerima u Republici Srpskoj od 80 i 120 KM koja će biti isplaćene pred izbore, iako je zakonom jasno zabranjena indirektne kupovine podrške birača, što uključuje i pružanje jednokratne pomoći građanima, osim ako je ono planirano u okviru redovnih budžetskih subvencija. Ovdje se radi o novcu koji nije bio ni planiran budžetom, nego tek nedavno usvojenim rebalansom, a sličan scenario kupovine podrške birača gledali smo i u prethodnim izbornim ciklusima.

Jednokratnu pomoć penzionerima pred izbore isplaćuju i vlasti Brčko Distrikta za šta je izdvojeno 1,4 miliona, dok je načelnica Općine Novo Sarajevo Benjamina Karić promovisala isplatu jednokratnih davanja penzionerima od 70 KM kao i 1000 KM pomoći porodicama sa troje ili više djece. Isplata maturantima od 100 KM u Bratuncu promovisana je na profilu stranke, a u sličnom primjeru gdje se SNSD hvalio jednokratnim davanjima pred izbore CIK nije izrekao sankciju, iako su i sami članovi različito tumačili ova pitanja. TI BiH je evidentirao i 33 primjera nenovačnih davanja različitim kategorijama stanovništa, koja su takođe zabranjena istom odredbom zakona, a najčešće se radi o besplatnim pregledima, javnom prevozu i sl. Zabilježena su i 23 slučaja povećanja plata i različitih socijalnih davanja u ovom periodu.

Isto tako sustavno se zloupotrebljavaju i javni događaji koje organizuju institucije ili su finansirani javnim sredstvima. Od 33 javna događaja koje su pratili terenski posmatrači TI BiH, na 70% prisutni su bili kandidati na izborima, dok su se na 32 % slale političke poruke, što je jasno zabranjeno izbornim zakonom. Ipak, kako je CIK suzio tumačenje političkih poruka, brojni slučajevi ostali su bez sankcija. Tako je odbijena prijava protiv SNSD-a zbog skupa Udruženja penzionera na kojem su Željka Cvijanović i Savo Minić slali predizborne poruke koje su protumačene kao “šale i konstatacije”.

Iako je ova stranka zbog govora Milorada Dodika u kojima je širio lažne informacije o izbornim tehnologijama kažnjena nakon prijave TI BIH, većina zloupotreba za sada prolazi bez sankcija. Tako Dodik nesmetano koristi prostorije institucija za svoje aktivnosti, helikopter Vlade RS za obilaske terena, govori na događajima institucija, otvaranju javnih radova gdje promoviše svoju politiku, ali on prolazi bez sankcija jer nema javnu funkciju, a CIK za ne kažnjava funkcionere koji mu to omogućavaju. Tako je odbijena prijava zbog Dodikovog govora na otvaranju infrastrukturnog projekta na Sokocu, jer je CIK je utvrdio da samo prisustvo predsjednika SNSD-a na javnom događaju nije prekršaj, pogotovo jer  te radove “nije predstavljao kao projekat iza kojeg stoji politički subjekat”.

TI BiH je zabilježio i 39 primjera preuranjene kampanje, što se najviše odnosi na plaćeno oglašavanje prije zvaničnog početka kampanje i održavanje stranačkih skupova u ovom periodu. Ipak, zbog novog tumačenja CIK-a i to prolazi bez sankcija pa su odbačene prijave protiv SDA zbog niza skupova po školama u Travniku i PSS-a zbog desetina bilborda sa porukom “Budi u pokretu” gdje je zaključeno da poziv na pristupanje partiji nije vid kampanje. Isto tako, niz događaja SNSD-a u Banjaluci po različitim naseljima koji su imala obilježja klasičnih predizbornih skupova u zabranjenom periodu, nisu sankcionisana jer birači u objavama na mrežama nisu pozivani na glasanje i nisu iznošeni programski ciljevi.

U brojnim slučajevima prijave TI BiH nisu ni razmatrane na sjednicama, jer CIK nije ni pokretao postupke po službenoj dužnosti, što isto tako ukazuje na promjenu dosadašnje prakse. Uprkos tome, TI BiH nastavlja praćenje zloupotreba javnih resursa i drugih oblika kršenja izbornog zakona u čemu pomažu i prijave građana koje stižu putem aplikacije “Reflektor” koja je dizajnirana za lake i anonimne prijave izbornih nepravilnosti.

Press rls_06_08_2026

Dodatno:

• Media Kit TIBIH Monitoring izbora 2026

Praćenje izbora na Transparentno.ba

• CIK podiže prag tolerancije. Nema sankcija za stranački skup u školi, bilborde prije kampanje, zloupotrebu javnih resursa
• Nakon prijave TI BiH: CIK kaznio SNSD sa 4.000 KM zbog Dodikovih netačnih tvrdnji o izbornim tehnologijama
• Tužilaštvo neće provoditi istragu protiv Nešića zbog obećavanja posla u zamjenu za glas: Ne mogu utvrditi da je on na snimku, iako DNS priznaje da jeste
• CIK bez rasprave odbio prijavu protiv Cvijanović i Minića: Govor o glasovima i najave povećanja penzija nisu „političke poruke“, već „konstatacije i šale“
• Nema kazne do ovjere: Stranke nesmetano vode preuranjenu kampanju

Interaktivna mapa praćenja izbora:

• Izbori 2026

TI BiH predstavlja rezultate monitoringa predizbornog perioda

Najave ● 05 Augusta 2026

Sarajevo, 05. avgust 2026. godine – Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) organizuje konferenciju za medije na kojoj će predstaviti prvi periodični izvještaj o monitoringu predizbornih aktivnosti  političkih stranaka i funkcionera pred Opšte izbore 2026.

TI BiH će predstaviti podatke i statističke pokazatelje , te uočene primjere  zloupotreba javnih resursa i kršenja izbornog zakonodavstva u toku predizbornog perioda. Takođe, na konferenciji će TI BiH dati i osvrt na postupanje nadležnih institucija po dosadašnjim prijavama koje je TI BiH podnosio, a u vezi sa različitim vrstama zloupotreba i kršenja Izbornog zakona.

Konferencija za medije će se održati u četvrtak, 6. avgusta u 10:30 časova u Hotelu Europe u Sarajevu (sala Atrium).

Najava za medije – 05.08.2026

U Banjaluci večeras javna debata “Ubanizam po mjeri građana ili privatnih interesa”

Najave ● 07 Jula 2026

Banja Luka, 7. jul 2026. – Transparency International Bosna i Hercegovina, Detektor.ba i Udruženje građana „Zašto ne“, uz podršku Evropske unije, organizuju večeras javnu debatu o ključnim pitanjima urbanog razvoja i prostornog planiranja Grada Banja Luka. 

Debata će se održati danas, 7. jula 2026. godine, u hotelu „Bosna“ u Banjaluci, sa početkom u 18:00 časova. Ulaz na događaj je slobodan za sve zainteresovane građane, predstavnike medija i stručnu javnost. 

Cilj ove debate je otvaranje argumentovanog dijaloga o ključnim problemima urbanizma, neplanske gradnje, uništavanja zelenih površina te potrebi uključivanja građana u proces donošenja odluka. 

Učesnici debate: 

• Vuk Višekruna, v.d. načelnika Odjeljenja za prostorno planiranje, Grad Banja Luka 

• Igor Mandić, odbornik u Skupštini grada Banjaluka 

• Aleksandar Jokić i Tijana Grujić, Građanska inicijativa „Za plan“ 

• Tihomir Dakić, Centar za životnu sredinu 

Izjave za medije predviđene su u 17:45h.

Najava za medije – Banjaluka 7.7.

Zviždači u BiH bez stvarne zaštite: Institucije primile tri puta manje prijava nego TIBiH

Izvještaji za Medije ● 26 Juna 2026

Sarajevo, 26. juni 2026. godine – U periodu od 2022. do 2025. godine nadležne institucije u Bosni i Hercegovini primile su ukupno 44 zahtjeva za zaštitu prijavilaca korupcije, dok se u istom periodu Transparency Internationalu u BiH (TI BiH) obratilo 133 lica koja se mogu svrstati u red zviždača. Ovi podaci pokazuju da građani koji prijavljuju korupciju i dalje imaju više povjerenja u organizacije civilnog društva nego u formalne institucionalne mehanizme zaštite.

Podaci su predstavljeni na okruglom stolu „Jačanje okvira i praksi zaštite zviždača u Bosni i Hercegovini“, koji je TI BiH organizovao povodom Svjetskog dana zviždača, gdje je ukazano da su prijave zviždača jedan od najvažnijih načina za otkrivanje korupcije, zloupotreba položaja i drugih nepravilnosti. Ipak, nejasni, neujednačeni, a u nekim slučajevima i nepostojeći mehanizmi zaštite, strah od odmazde i gubitka posla, nepovjerenje u institucije i uvjerenje da prijave ne dovode do sankcija, i dalje odvraćaju građane od prijavljivanja korupcije.

Na nivou BiH, Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije u periodu od četiri godine primila je šest zahtjeva za status zaštićenog prijavioca, dok je status odobren samo u jednom slučaju. U Brčko distriktu evidentirano je sedam zahtjeva i svi su odobreni, dok su u Republici Srpskoj zabilježena četiri sudska postupka zaštite prijavilaca korupcije. Federacija BiH, izuzev Kantona Sarajevo, i dalje nema zakon koji bi posebno uredio zaštitu prijavilaca korupcije, iako je nacrt zakona prošao javnu raspravu i proceduru u oba doma Parlamenta FBiH, nakon čega je vraćen Federalnom ministarstvu pravde radi usvajanja primjedbi i izrade Prijedloga zakona.

Kanton Sarajevo, koji je nakon usvajanja zakona 2023. godine postao jedina jurisdikcija u Federaciji BiH sa posebnim mehanizmom zaštite, bilježi pomake u ovoj oblasti, pa je Ured za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo od 2023. do 2025. godine primio 27 zahtjeva, od kojih je 21 odobren.

Istovremeno, TI BiH je kroz Centar za pružanje besplatne pravne pomoći u borbi protiv korupcije u istom periodu zaprimio 133 prijave od zviždača, dok je samo u 2025. godini pristiglo 35 ovakvih prijava, što je značajan rast u odnosu na 2024. godinu, kada je evidentirana 21 prijava. Ovaj broj veći je i od ukupnog broja zahtjeva koje su u 2025. godini zaprimile nadležne institucije, što dodatno potvrđuje da građani koji prijavljuju korupciju više povjerenja imaju u organizacije civilnog društva nego u zvanične mehanizme zaštite.

Na okruglom stolu predstavljen je i regionalni izvještaj „Protected or Exposed? Whistleblower Protection in the Western Balkans: Progress and Challenges“ (Zaštićeni ili izloženi? Zaštita zviždača na Zapadnom Balkanu: Napredak i izazovi), koji pokazuje da samo usvajanje zakona nije dovoljno ukoliko ne postoji njihova efikasna primjena. Nalazi iz zemalja Zapadnog Balkana ukazuju da se u pojedinim sistemima i dalje primjenjuje standard „dobre vjere“ umjesto „osnovanog uvjerenja da su informacije istinite“, dok praksa pokazuje da ni formalno priznat status prijavioca često ne sprečava odmazdu.

Dodatni problem predstavlja i slab institucionalni odgovor na korupciju pa je tako, prema nalazima TI BiH za 2025. godinu, samo 1,4% svih optužnica podignutih u toj godini odnosilo se na korupciju. Od ukupno 144 optužnice za korupcijska krivična djela, samo pet se odnosilo na visoku korupciju, odnosno zloupotrebe položaja najviših zvaničnika kojima se stiče višemilionska korist na štetu države.

Od 28 sudskih odluka donesenih u predmetima visoke korupcije, 17 je bilo osuđujućih, dok gotovo 40% čine oslobađajuće ili odbijajuće presude. Ovakvi pokazatelji dodatno utiču na povjerenje građana i šalju poruku potencijalnim zviždačima da prijavljivanje korupcije često nosi veći rizik za prijavioca nego za one koji su korupciju počinili.

TI BiH upozorava da zviždači u Bosni i Hercegovini i dalje ostaju izloženi pritiscima, odmazdi i profesionalnim posljedicama, dok institucije ne pružaju dovoljno brzu i efikasnu zaštitu zbog čega se mnogi ne odlučuju prijaviti korupciju ili se, umjesto institucijama, obraćaju nevladinom sektoru.

Povodom Svjetskog dana zviždača, TI BiH apeluje na nadležne u Federaciji BiH da što prije usvoje Zakon o zaštiti prijavilaca nepravilnosti u FBiH te poziva institucije na svim nivoima vlasti da unaprijede primjenu postojećih zakona i obezbijede stvarnu zaštitu osobama koje prijavljuju korupciju, jer bez zaštite zviždača nema ni efikasne borbe protiv korupcije.

Press rls_26_06_2026

TI BiH organizuje okrugli sto „Jačanje okvira i praksi zaštite zviždača u Bosni i Hercegovini“

Najave ● 25 Juna 2026

Sarajevo, 25. jun 2026. godine – Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH), uz podršku National Endowment for Democracy (NED), Švedske i Danske, organizuje okrugli sto pod nazivom „Jačanje okvira i praksi zaštite zviždača u Bosni i Hercegovini“, koji će se održati u petak, 26. juna 2026. godine u hotelu Marriott u Sarajevu, sa početkom u 10:00 časova.

Događaj se organizuje povodom Međunarodnog dana zviždača, a fokus će biti na trenutnom stanju zaštite osoba koje prijavljuju korupciju i druge nepravilnosti u Bosni i Hercegovini i zemljama Zapadnog Balkana. Posebna pažnja biće posvećena fragmentiranom zakonskom okviru u BiH, činjenici da Federacija BiH još uvijek nema poseban zakon o zaštiti zviždača, kao i izazovima u primjeni postojećih propisa.

Na okruglom stolu biće predstavljen regionalni izvještaj „Protected or Exposed? Whistleblower Protection in the Western Balkans: Progress and Challenges (Zaštićeni ili izloženi? Zaštita zviždača na Zapadnom Balkanu: napredak i izazovi)“, koji analizira zakonska rješenja, institucionalne prakse, konkretne slučajeve u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Kosovu.

Učesnici, među kojima se nalaze predstavnici javnih institucija, tijela za borbu protiv korupcije, međunarodnih organizacija, organizacija civilnog društva, medija i drugih aktera uključenih u zaštitu zviždača će razgovarati o niskom broju zahtjeva za formalnu zaštitu zviždača pred institucijama, slabom povjerenju građana u sistem zaštite, očekivanjima Evropske unije i aktuelnim naporima za donošenje zakona o zaštiti zviždača u Federaciji BiH.

Okrugli sto će se održati u petak, 26. juna 2026. godine u hotelu Marriott u Sarajevu, sa početkom u 10:00 časova.

Najava za medije – 25.06.2026

Okrugli sto

„Jačanje okvira i praksi zaštite zviždača u Bosni i Hercegovini“

Hotel Marriott, Sarajevo

26. juni 2026.

09:30 – 10:00 Registracija učesnika i kafa dobrodošlice

10:00 – 10:10 Uvodna obraćanja

• Dženeta Karabegović, Transparency International Bosne i Hercegovine

10:10 – 11:30 Prezentacija regionalnog izvještaja – Regionalna iskustva i zakonski okviri zaštite zviždača

Uvodničari:

• Miša Bojović, Transparentnost Srbija
• Dejan Milovac, MANS Crna Gora
• Blagoja Pandovski, Transparency International Makedonija
• Florent Spahija, KDI Kosovo
• Amela Šarić, Transparency International Bosna i Hercegovina

Diskusija i pitanja učesnika

11:30 – 12:00 Pauza za kafu

12:00 – 13:30 Tematska sesija – Izazovi i očekivanja u vezi sa zaštitom zviždača u Bosni i Hercegovini

Teme:

• značaj zaštite zviždača u borbi protiv korupcije;
• smanjenje broja zviždača u Bosni i Hercegovini i pitanje povjerenja u institucije;
• predstavljanje i diskusija o nacrtu Zakona o zaštiti zviždača u Federaciji Bosne i Hercegovine;
• očekivanja Evropske unije u vezi sa usklađivanjem sa EU standardima;
• implikacije budućeg federalnog zakona na kantonalne zakonske okvire;
• fragmentacija i decentralizacija mehanizama zaštite zviždača u Bosni i Hercegovini;

Govornici:

• Alfredo Strippoli, Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini (tbc)
• Admir Čavalić, Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine
• Ena Kljajić-Grgić, Transparency International Bosna i Hercegovina
• Marko Vujić, Transparency International Bosna i Hercegovina

Diskusija

13:30 – 14:00 Završna razmatranja i zaključci

14:00     Ručak

Vrijeme je za deblokadu reforme javne uprave i jačanje kapaciteta za pregovore sa EU

Izvještaji za Medije ● 18 Juna 2026

Sarajevo, 18. juni 2026. godine – Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) organizovao je danas u Sarajevu konferenciju „Reforma javne uprave u kontekstu pregovora o pristupanju Evropskoj uniji“, uz podršku vlada Kraljevine Švedske i Kraljevine Danske. Konferencija je okupila predstavnike institucija sa svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini (BiH), agencija za državnu službu, međunarodnih organizacija, stručnjake za reformu javne uprave i evropske integracije, s ciljem razmatranja trenutnog stanja reforme javne uprave i njene uloge u procesu pristupanja Evropskoj uniji (EU).

Polazna osnova diskusije je bila da reforma javne uprave predstavlja jednu od ključnih oblasti procesa evropskih integracija i sastavni dio Klastera „Temeljna pitanja“ (Fundamentals), koji se prvi otvara i posljednji zatvara tokom pristupnih pregovora. Kao horizontalna reforma, javna uprava utiče na sposobnost institucija da kreiraju i provode javne politike, upravljaju reformama i primjenjuju pravnu stečevinu EU u svim oblastima. Zbog toga njen uspjeh direktno utiče na uspjeh svih drugih reformskih procesa neophodnih za članstvo u EU.

Govoreći na otvaranju konferencije, ambasadorica Kraljevine Švedske u Bosni i Hercegovini Helena Lagerlöf, istakla je da je reforma javne uprave jedan od ključnih preduslova za unapređenje kvaliteta života građana i napredak BiH na evropskom putu:

„Reforma javne uprave znači stvarne promjene u svakodnevnom životu građana – kvalitetnije javne usluge, efikasnije institucije i izgradnju povjerenja građana u javni sektor. Na osnovu relevantnih izvještaja i statistika, BiH se i dalje  nalazi u ranoj fazi razvoja reforme javne uprave i najslabije je rangirana među zemljama Zapadnog Balkana. Istovremeno, izgradnja moderne, profesionalne i odgovorne javne uprave od ključnog je značaja za održiv napredak BiH na putu ka članstvu u EU. Pozivamo sve nivoe vlasti da preduzmu konkretne i koordinisane korake kako bi se reformski proces pokrenuo i ostvario vidljiv napredak.“

Posebna pažnja posvećena je zabrinjavajućem stanju reformskog procesa u BiH. Prema posljednjim procjenama Evropske komisije i SIGMA-e, BiH se nalazi između rane faze pripremljenosti i određenog nivoa pripremljenosti za reformu javne uprave, dok je u većini reformskih oblasti na začelju među zemljama Zapadnog Balkana. Istovremeno, proces reforme javne uprave suočava se sa ozbiljnim zastojem usljed nedostatka političke podrške i neusvajanja ključnih strateških dokumenata. Revidirani akcioni plan za reformu javne uprave 2023–2027 usvojen je samo na nivou F BiH i Brčko distrikta, dok još uvijek nije usvojen na nivou BiH i RS. Kao posljedica toga, blokiran je i dalji razvoj reformskog procesa, uključujući stavljanje u funkciju Fonda za reformu javne uprave, u kojem se trenutno nalazi oko 10 miliona KM namijenjenih podršci reformama.

Tokom prvog panela, posvećenog spremnosti javne uprave za pristupne pregovore, učesnici su razgovarali o administrativnim kapacitetima potrebnim za vođenje složenog procesa pregovora sa Evropskom unijom, uključujući koordinaciju institucija, razvoj javnih politika i upravljanje reformama. Posebno je naglašeno da će uspjeh pregovaračkog procesa u velikoj mjeri zavisiti od sposobnosti institucija da koordiniraju i provedu obaveze koje proizlaze iz članstva u EU.

Drugi panel bio je posvećen profesionalizaciji državne službe i značaju zapošljavanja, napredovanja i upravljanja ljudskim resursima zasnovanih na meritornim principima. Učesnici su naglasili da profesionalna, kompetentna i politički neutralna državna služba predstavlja jedan od osnovnih preduslova za efikasnu javnu upravu, kvalitetno kreiranje javnih politika i uspješnu provedbu reformi.

Na konferenciji je predstavljen i prijedlog inicijative TI BiH  „EU Readiness Facility for Public Administration Reform“, koja predviđa deblokadu i ponovno stavljanje u funkciju Fonda za reformu javne uprave te njegovo usmjeravanje ka jačanju administrativnih kapaciteta potrebnih za vođenje pristupnih pregovora. Poseban fokus stavljen je na razvoj kompetencija rukovodećih državnih službenika, koji će imati ključnu ulogu u koordinaciji reformi, usklađivanju zakonodavstva sa pravnom stečevinom EU i upravljanju složenim procesima evropskih integracija.

Učesnici konferencije saglasili su se da je potrebno hitno obnoviti politički momentum reforme javne uprave, osigurati političko vodstvo i usvojiti Revirani akcioni plan i osigurati adekvatne finansijske i institucionalne pretpostavke za nastavak reformskog procesa.

Među ključnim preporukama izdvojene su:

• usvajanje Revidiranog akcionog plana za reformu javne uprave 2023–2027 na svim nivoima vlasti;
• deblokada i stavljanje u funkciju Fonda za reformu javne uprave;
• jačanje administrativnih kapaciteta za vođenje pregovora o pristupanju EU;
• razvoj posebnih programa za jačanje kapaciteta rukovodećih državnih službenika;
• unapređenje sistema zapošljavanja, napredovanja i rukovođenja u državnoj službi u skladu sa principima meritornosti i evropskim standardima.

Zaključeno je da uspjeh procesa evropskih integracija neće zavisiti isključivo od političkih odluka i usvajanja propisa, već prije svega od sposobnosti institucija da provedu reforme u praksi. Zbog toga reforma javne uprave mora biti vraćena među prioritete svih nivoa vlasti u BiH, kako bi zemlja bila spremna odgovoriti na obaveze koje proizlaze iz procesa pristupanja EU.

Press rls_18_06_2026

TI BiH organizuje konferenciju „Reforma javne uprave u kontekstu pregovora o pristupanju Evropskoj uniji“

Najave ● 17 Juna 2026

Sarajevo, 17. jun 2026. godine – Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) organizuje konferenciju pod nazivom „Reforma javne uprave u kontekstu pregovora o pristupanju Evropskoj uniji“, koja će se održati u četvrtak, 18. juna 2026. godine u Sarajevu, hotel Mövenpick (Bristol), sa početkom u 10.00 sati.

Na konferenciji će biti predstavljeni ključni aspekti reforme javne uprave u Bosni i Hercegovini u kontekstu procesa pristupanja Evropskoj uniji, s posebnim fokusom na spremnost za otvaranje pristupnih pregovora, funkcionisanje i efikasnost struktura za koordinaciju reforme, te implementaciju Strategije reforme javne uprave u BiH. Pored toga, diskusija će obuhvatiti organizaciju i učinak ministarstava, kao i ulogu upravljanja ljudskim resursima zasnovanog na kompetencijama u izgradnji profesionalne, depolitizovane i efikasne javne uprave.

Također, diskusija će adresirati i značaj jačanja administrativnih kapaciteta i rukovođenja u državnoj službi, uključujući prioritete iz Reformske agende i Plana rasta, kao i ulogu državnih službenika u unapređenju ukupnog učinka javne uprave.

Konferencija nastoji doprinijeti rješavanju ovih izazova podsticanjem i omogućavanjem javne debate između ključnih institucija sa svih nivoa vlasti, renomiranih domaćih i međunarodnih stručnjaka, predstavnika civilnog društva i međunarodnih institucija.

Izjave za medije su predviđene u 09:40 časova

Najava za medije – 17.06.2026

Konferencija

Reforma javne uprave u kontekstu pregovora o pristupanju Evropskoj uniji

Hotel Mövenpick (Bristol), Sarajevo

18. juni 2026. godine

Dnevni red:

09:30 – 09:45 – Registracija učesnika

09:40 – 10:00 – Izjave za medije

10:00 – 10:25 – Uvodna obraćanja

• E. Helena Lagerlöf, ambasadorica Švedske u BiH
• Davor Bunoza, ministar pravde Bosne i Hercegovine
• Wojciech Zieliński, viši savjetnik za politike, SIGMA
• Ivana Korajlić, Izvršna direktorica, Transparency International in BiH

10:25 – 10:40 – Uvodna prezentacija

Značaj reforme javne uprave u kontekstu pregovora o pristupanju Evropskoj uniji 

Primož Vehar, ekspert u oblasti javne uprave, EU integracija i upravljanja

10:40 – 12:00 – Panel I: Usklađivanje javne uprave sa zahtjevima pregovora o pristupanju EU

Uvodna prezentacija:  Poređenje ministarstava u Bosni i Hercegovini sa drugim zemljama u procesu pristupanja EU, Wojciech Zieliński, viši savjetnik za politike, SIGMA

Panelisti:

• Darko Kasap, Koordinator za reformu javne uprave BiH
• Željko Škarica, Koordinator za reformu javne uprave FBiH
• Esed Kadrić, glavni koordinator, Vlada Brčko Distrikta
• Srdjan Blagovcanin, TI BiH

12:00 – 12:30 – Kafe pauza

12:30 – 14:00 – Panel II: Upravljanje ljudskim resursima zasnovano na kompetencijama kao temelj efikasne javne uprave

Uvodna prezentacija: Rukovodeći državni službenici kao pokretačka snaga unapređenja učinka javne uprave – dijagnoza i dalji pravci za BiH, Dawid Sześciło, TI BiH ekspert

Panelisti:

• Samra Ljuca, pomoćnik direktor Agencije za državnu službu Federacije BiH
• Aleksandar Radeta, direktor Agencije za državnu upravu Republike Srpske
• Wojciech Zieliński, viši savjetnik za politike, SIGMA
• Miloš Davidović, TI BiH

14:00 – 14:15 – Zaključna razmatranja

14:15 – Ručak

U Konjicu javna tribina: „Kakva je budućnost Neretve?“

Najave ● 09 Juna 2026

Transparency International u BiH, ACT, Zeleni Neretva Konjic i Karton revolucija organizuju javnu tribinu „Kakva je budućnost Neretve?“ koja će se održati u srijedu, 10. juna 2026. godine, u Kino sali Centra za kulturu Konjic, s početkom u 19:00 časova. 

Cilj tribine je predstavljanje uticaja planiranih hidroelektrana na Neretvu, sa posebnim osvrtom na Prednacrt zakona o Nacionalnom parku Prenj, iz čijih je granica rijeka Neretva trenutno izostavljena. 

Ključni dijelovi programa: 

• 19:10 – Stručno predavanje o uticaju hidroelektrana na hidrološki režim i biodiverzitet – prof. dr. Muriz Spahić. 

• 19:55 – Panel diskusija „Šta Neretva znači Konjicu i šta možemo učiniti?“ – učestvuju: Adi Selman (Karton revolucija), Sunčica Kovačević (TI BiH), Robert Oroz (ACT) i Amir Variščić (Zeleni Neretva). 

Izjave za medije predviđene su prije početka događaja u 18:45 časova.  

Pravosuđe se povlači pred korupcijom: Više od polovine prijava za korupciju bez istrage

Izvještaji za Medije ● 19 Maja 2026

Banja Luka, 19. maj 2026. godine – Više od polovine prijava za korupciju završava naredbom o nesprovođenju istrage, dok se gotovo 30% istraga obustavi nakon pokretanja što najbolje oslikava nespremnost BH pravosuđa za borbu protiv korupcije, te direktno utiče na drastičan pad povjerenja građana u pravosudne institucije. 

U 2025. godini zabilježen je pad udjela broja prijava za korupcijska krivična djela sa 5.2 na 5.05% od ukupnog broja prijava, dok je ukupan broj krivičnih prijava u porastu. U isto vrijeme, broj prijava visoke korupcije tokom prethodne godine manji je za 30% u odnosu na 2023. i 2024. godinu, pokazuje najnovija analiza procesuiranja korupcije pred sudovima i tužilaštvima u Bosni i Hercegovini u 2025. koju je Transparency International u BiH (TI BiH) uradio na osnovu zvaničnih podataka Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV BiH). 

Ovi porazni podaci o neefikasnosti u suzbijanju korupcije direktna su posljedica neusvajanja ključnih reformskih zakona koji su neophodni za integritet pravosuđa ali i očigledne opstrukcije reformskih procesa, zahvaljujući čemu je BiH svrstana među četiri najkorumpiranije države u Evropi. Višegodišnja stagnacija reformi, zarobljenost institucija, manjak transparentnosti ali i odbijanje da se procesuiraju neke od najvećih korupcijskih afera u koje su umiješani čak i najviši nosioci pravosudnih funkcija, umanjuje ionako loše povjerenje građana u spremnost pravosuđa da se suoči sa korupcijom. 

Utemeljenost ovih ocjena ali i pokazatelj sve lošijeg stanja u pravosuđu najbolje ilustruje konstantno smanjenje broja istraga za korupcijska krivična djela, sa 618 u 2016. godini na 359 u 2025. godini, što je pad za čak 43% u zadnjoj deceniji. 

Pad broja otvorenih istraga za ova djela naročito je primijetan u tužilaštvima Federacije BiH i Brčko Distrikta, a visok udio obustavljenih istraga u svim tužilaštvima (28,5%) upućuje ne samo na ozbiljne probleme u fazi prikupljanja dokaza već i upotpunjuje sliku pravosuđa koje se povlači i koje nije u stanju da se adekvatno suprotstavi korupciji u zemlji. 

Kada je riječ o optužnicama, samo 1,4% svih optužnica podignutih u 2025. godini odnosi se na korupciju dok se od ukupno 144 podignute optužnice za korupcijska krivična djela, tek njih 5 (odnosno 3,4%) odnosi na djela visoke korupcije, odnosno na zloupotrebe položaja najviših zvaničnika vlasti kojima se stiče višemilionska korist na štetu države. 

Čak i u rijetkim slučajevima koji dospiju pred sud, sve više optuženih biva oslobođeno što je posebno vidljivo u slučajevima visoke korupcije, gdje je od 28 donesenih sudskih odluka 17 bilo osuđujućih, dok gotovo 40% čine oslobađajuće ili odbijajuće presude. Kod suđenja za ostala korupcijska krivična djela koja se ne odnose na visoku korupciju, prosjek oslobađajućih i odbijajućih presuda je znatno manji i iznosi oko 28%. 

Dodatni udarac vladavini prava predstavlja izrazito blaga kaznena politika pa tako 43% osuđenih za korupciju dobija uslovne kazne, dok se zatvorska kazna izriče u manje od polovine slučajeva. Osim što ne stvara nikakav preventivni efekat, ovakvom praksom pravosuđe šalje jasnu poruku da je korupcija isplativa i da će proći nekažnjeno. 

Ovakvom poraznom stanju u procesuiranju korupcije doprinose i neuspješni napori da se eliminiše politički uticaj kroz ključne reformske zakone, što je posebno bilo vidljivo kroz krajnje neefikasan i netransparentan proces usvajanja novog Zakona o VSTV-u. Ukoliko bude usvojeno predloženo rješenje ono i dalje neće ispunjavati ključne preporuke Venecijanske komisije, jer i dalje sadrži mehanizme kroz koji izvršna vlast nastoji zadržati političku kontrolu nad pravosudnim sistemom.  

Posebno je važno napomenuti da su nedovoljno precizne odredbe o sprečavanju sukoba interesa, kao i neefikasnost imehanizama za prijavu i provjeru imovine sudija i tužilaca, čija se primjena direktno opstruiše, otvorile prostor za blokadu procesa depolitizacije pravosuđa. 

TI BiH upozorava da je hitno potrebno unaprijediti rad tužilaštava i sudova, poboljšati kvalitet istraga i optužnica, te uvesti strožiju kaznenu politiku. Bez ovih promjena i bez povećanja transparentnosti rada institucija, nemoguće je očekivati da građani ponovo steknu povjerenje u pravdu, a Bosna i Hercegovina će i dalje ostati na samom dnu u suzbijanju korupcije i jačanju vladavine prava. 

Press rls_19_05_2026