Izborna kampanja do sada koštala 11,1 milion KM. Funkcioneri SNSD-a 28 sati prikazivani na RTRS-u. Brojni primjeri indirektne kupovine glasova

Sarajevo, 1. oktobar 2026. godine – Političke stranke do sada su potrošile oko 11,1 miliona KM na bilborde, reklame u medijima (televizija i štampa), oglase kompanije Meta i predizborne skupove, pokazuju preliminarni podaci monitoringa koji je proveo Transparency International u BiH. Najveće iznose, prema tim podacima, potrošio je SNSD (1,8 miliona KM), zatim slijede SDA (1,3 miliona KM), SDP BiH (1,1 milion KM) i PSS (oko milion KM). Oglasi na bilbordima koštali su oko 6 miliona, predizborni skupovi 2,8 miliona, dok vrijednost oglašavanja u najvećim medijima iznosi 1,9 miliona KM. Dodatno, prema podacima kompanije Meta na online oglase je do sada potrošeno je oko 300.000 KM.

Međutim, ovi podaci nisu konačni i ne uključuju troškove oglašavanja i predizbornih skupova u finišu izborne kampanje. Na sve ovo treba dodati još i brojne emisije i druge promotivne sadržaje u medijima koje su imale karakter plaćene promocije ali nisu tako označene, a njihova vrijednost iznosi gotovo jedan milion KM. Takođe, stranke su ranijih godina prijavljivale znatno manje troškove od stvarnih jer nisu mogle opravdati ovolike troškove legalnim izvorima finansiranja, a po podacima TI BiH samo za prošle lokalne izbore prikrile su najmanje 2,6 miliona KM.

Uloga javnih servisa u izbornoj kampanji

Posebnu ulogu odigrali su javni servisi koji su pratili aktuelne zvaničnike u funkcionerskoj kampanji i koji su im dali značajan prostor u informativnim emisijama. Iako nisu prikazivani kao kandidati, na tri javna emitera zabilježeno je ukupno 2.176 objava koje su svojim sadržajem ukazivale na promociju njihovih stavova i politika, a 64% takvih sadržaja zabilježeno je na RTRS-u. Prema mjerenju agencije koju je angažovao TI BIH, ovaj javni servis je funkcionerima i kandidatima SNSD-a ustupio čak 28 sati programa, a svi zajedno imali su do sada 1382 pojavljivanja u informativnim emisijama.

Premijer RS, Savo Minić, koji je i kandidat na izborima, prikazan je čak 191 puta, što je ukupno trajalo više od 5 sati programa. Njegov protivkandidat Branko Blanuša prikazan je 5 puta u trajanju od 69 sekundi (podatak ne uključuje izborne hronike). Željka Cvijanović, koja je ponovo kandidat za članicu Predsjedništva BiH, do sada je prikazana 101 put kroz 4 sata i 17 minuta programa. Emitovanje izjava njenog protivkandidata Nebojše Vukanovića, koji je narodni poslanik, na RTRS-u nije zabilježeno od početka kampanje, dok je njen drugi protivkandidat Marinko Božović prikazan tri puta, odnosno ukupno 36 sekundi.

Dosta manje ovakvih objava zabilježeno je na druga dva javna emitera (FTV 26% i BHRT 10%). U informativi FTV-a najviše prostora 45% dobili su aktuelni funkcioneri koji su članovi SDP-a (177 pojavljivanja, ukupno 2 sata i 38 minuta), te NIP-a (77 pojavljivanja, 38 minuta programa) i SDA (ukupno 81 pojavljivanje, 33 minuta programa). BHRT je u manjem broju objava najviše prostora dao aktuelnim zvaničnici SDP-a, SDA, NIP-a, SNSD-a i HDZ-a bez značajnijeg davanja većeg prostora funkcionerima bilo koje partije. Na ove pojave je, pored uređivačke politike javnih servis, svakako uticala i funkcionerska kampanja aktuelnih zvaničnika koji su povećali broj javnih nastupa u izbornoj kampanji, a javni emiteri prate i izvještavaju o radu institucija.

Funkcionerska kampanja i zloupotreba javnih resursa

U kontekstu funkcionerske kampanje, posmatrači TI BiH su ispratili 72 događaja javnih institucija, a na 77% ovih događaja prisutni su bili kandidati na izborima. U 35% slučajeva slale su se političke poruke, ali u nekim slučajevima nije bilo sankcija, iako je zakonom zabranjeno vođenje kampanje na događajima finansiranim javnim sredstvima. Jedan od primjera koji je ostao bez sankcije je prijava TI BiH zbog promocije kandidata HDZ-a na obilježavanju akcije „Maestral“ u Jajcu. TI BiH je problematizovao to što je voditelj programa Darijanu Filipović predstavio kao kandidatkinju HDZ-a, dok je predsjednik Udruge „13. Rujan“, koja se finansira iz budžeta i organizuje događaj, navodio poimenično kandidate ove stranke za različite nivoe vlasti.

Posmatrači TI BIH zabilježili su u posljednja tri mjeseca preko 2850 primjera koji se mogu okarakterisati kao korišćenje javnih resursa za izbornu kampanju. Do sada je CIK-u podneseno 78 prijava koje obuhvataju 136 različitih pojava koje se u najvećoj mjeri odnose na zloupotrebu javnih resursa i preuranjenu kampanju. CIK je do sada po prijavama TI BiH izrekao 271.000 KM sankcija političkim subjektima. Ipak, novčane kazne CIK-a nisu djelovale odvraćajuće na ključne aktere, jer su se prekršaji ponavljali i postajali učestaliji kako se približavao dan izbora, a nisu uticale ni na promjenu političke kulture i percepcije javnosti, jer su izostale kazne za zloupotrebu javnih resursa i većina ih se svela na preuranjenu kampanju.

Ovakav pristup CIK-a relativizovao je odgovornost funkcionera, jer su kazne za prijevremeno vođenje kampanje u javnosti percipirane kao proceduralni prekršaj i nisu privlačile puno medijske pažnje, dok su skoro potpuno nekažnjeno prolazile zloupotrebe javnih sredstva za političku promociju i kupovinu glasova. Prema evidenciji CIK-a od 85 do sada zaprimljenih prijava od različitih subjekata isključivo za zloupotrebu resursa do sada je samo kažnjen ministar finansija BiH Srđan Amidžić i to po prijavi TI BiH. Još šest sankcija izrečeno je SNSD-u, PSS-u, BHI, i NPS-u za držanje političkih govora na javnim događajima i promociju javnih radova na društvenim mrežama, gdje je CIK vidio elemente i preuranjene kampanje i zloupotrebe resursa.

Poseban problem je odbijanje CIK-a da sankcioniše masovne pojave indirektne kupovine glasova javnim novcem kroz podjelu jednokratnih davanja različitim kategorijama građana. Do sada je TI BiH evidentirao preko 78 miliona KM podijeljenih kroz jednokratna davanja različitim kategorijama. Najčešće se radi o jednokratnim pomoćima penzionerima, socijalnim i drugim kategorijama tempiranim pred izbore. Iako postoji zakonska zabrana indirektne kupovine glasova kroz podjelu jednokratnih davanja (osim redovnih i planiranih davanja), CIK je do sada sve prijave TI BIH odbacivao uz navode da se radi o redovnim ili planiranim davanjima.

Najveći iznos od skoro 47 miliona podijelila je Vlada RS za jednokratnu pomoć penzionerima, studentima i učenicima, iako prvobitnim budžetom to uopšte nije bilo planirano. CIK je zaključio da u pomoći penzionerima od 80 i 120 KM nema zloupotrebe javnih resursa, a takvom stavu usprotivila su se dva člana CIK-a. Još uvijek se čeka odluka o prijavi za podjelu 16 miliona studentima i učenicima, a radi se o novcu koji nije planiran budžetom, nikad se ranije nije isplaćivao, a mjera je najavljena iz sjedišta političke partije. Slična pojava pomoći učenicima zabilježena je i na Ilidži, a učenicima su uz novčanu pomoć poslate i čestitke aktuelnog načelnika Nermina Muzura, koji je i kandidat na izborima.

Gotovo 60% uočenih zloupotreba odnosilo se na intenziviranje javnih radova u predizbornom periodu. Vrijednost radova koji su otvoreni ili započeli u predizbornom periodu iznosi preko 745 miliona KM, prema brojaču javne potrošnje objavljenom na stranici Transparentno.ba. Evidentirano je 134 primjera nenovčanih pomoći različitim kategorijama birača i 57 primjera povećanja plata različitim kategorijama. U to spadaju i značajni rebalansi kantonalnih budžeta kojima su pred izbore vršena povećanja plata budžetskim korisnicima što je konstatovala i misija ODIHR-a. Tu je i 25 primjera plaćenog oglašavanja institucija koje promovišu kandidate.

Značajno je istaći da CIK kampanju “Srpska te voli” finansiranu iz budžeta nije ocijenio kao zloupotrebu javnih resursa za kampanju, iako su kroz nju promovisani kandidati SNSD-a i to u informativnim emisijama RTRS-a, dok su brojni bilbordi zakupljeni u sklopu ove kampanje predstavljali različite budžetske isplate kao zaslugu aktuelne vlasti. CIK je obustavio i postupak zbog stranačkih tribina SDA u osnovnim školama u periodu zabranjenog vođenja izborne kampanje, a nije utvrđena ni zloupotreba javnih resursa kada su se na zvaničnoj stranici Općine Kupres pojavljivali funkcioneri HDZ-a BiH i poruke same stranke, ponovo zato što nije bilo direktnog poziva građanima da podrže HDZ ili njegove kandidate.

Dodatno treba istaći da su u otkrivanju izbornih nepravilnosti TI BiH-u značajno pomogle prijave građana koji su putem aplikacije reflektor poslali 111 prijava koje su se odnosile na zloupotrebe javnih sredstava, pritiske na zaposlene u javnom sektoru, nuđenje materijalne koristi u zamjenu za glas i zloupotrebu djece za političku promociju.

Press rls_1_10_2026

Dodatni sadržaj

• Zloupotrebe u predizbornoj kampanji MONITORING PREDIZBORNIH AKTIVNOSTI IZBORI 2026 (Presentation (43)
• Javni servisi i funkcioneri MONITORING PREDIZBORNIH AKTIVNOSTI IZBORI 2026 (Presentation (43))
• Troškovi kampanje MONITORING PREDIZBORNIH AKTIVNOSTI IZBORI 2026 (Presentation (43))