• Zemlje Zapadnog Balkana ostvarile primjetno pogoršanje u prosječnom CPI rezultatu u 2025. (42,5) u odnosu na 2024. godinu (43,5), i ukupno su izgubile čak 7 CPI bodova u poslednjoj godini.
• Povećanje BiH za jedan bod na CPI nije dokaz stvarnog napretka, nego prije relativni efekat pogoršanja ili stagnacije u zemljama sa sličnim rezultatom i u okruženju, zbog čega BiH prikazuje privid napretka bez suštinskih reformi.

• Sa rezultatom CPI od 34 u 2025. godini BiH bilježi kontinuirtanu stagnaciju od 2020. (35) bez konkretnih promjena i vidljivog napretka. Na taj način BiH se uz Srbiju (33) nalazi među najkorumpiranijim državama u regionu, koje sa Bjelorusijom (31) i Rusijom (22) čine grupu od četiri najkorumpiranije države u Evropi.
• U Bosni i Hercegovini je napredak usporen zbog neuspjelih pokušaja da se ukloni politički uticaj na imenovanja u pravosuđu kao i odugovlačenje uspostave mehanizama za nezavisnost i odgovornost sudija i tužilaca.
• Političke elite i dalje odbijaju da adresiraju ključno pitanje za suzbijanje korupcije, a to je sprečavanje sukoba interesa nosilaca javnih funkcija. To jasno odražava nedostatak političke volje i sprečanje uplitanja politike u procese raspodjele javnih resursa.

• Ukupni rezultat zemalja regiona je u padu (42,5) u odnosu na prošlu godinu (43,4) a naročito zabrinjava loš rezultat zemalja koje su u EU, kao što su Slovenija (-2) ali i država koje su doskora ostvarivale značajn napredak u EU integracijama kao što je slučaj Albanije (-3).
• Srbija bilježi najlošiji rezultat u regionu te bilježi pad od čak 9 CPI poena od 2016. godine, čime je zauzela mjesto najkorupmiranjije zemlje Zapadnog Balkana.
• Poslednjih nekoliko godina vidljiva je struktruna erozija sistema integriteta koju prati pad demokratiskih standarda, slabljenje institucija uz jačanje mreža uticaja čime korupcija postaje duboko usađena u politički ali i administartivni sistem.
• Brojni su primjeri gdje vlade zemalja regiona pregovaraju o investicionim projektima velike vrijednosti iza zatvorenih vrata. To ne samo da izaziva ozbiljnu zabrinutost zbog moguće korupcije i nedopuštenog uticaja, već je suprotno standardima transparentnosti koji su uslov za pristupanje EU.

• Sloboda okupljanja, organizovanja i javnog istupanja garantuje da građani mogu zahtijevati promjene od svojih vlasti, a kada civilno društvo i mediji mogu dobiti informacije od javnih institucija, borba protiv korupcije dobija zamah.
• Nadzor nad radom vlasti od strane civilnog društva i medija daje biračima informacije koje su im potrebne da na izborima kazne korupciju i nagrade integritet.
• Taj proces se otežava kada se građanski prostor sužava kroz intervencije politike u rad nevladinih organizacija, donošenjem restriktivnih zakona o NVO, kriminalizaciju klevete, učestale tužbe usmjerene na zastrašivanje medija i civilnog društva.
• Kada se novinari plaše napada ili im prijeti ubistvo zbog istraživanja korupcije, vlast se ne može djelotvorno pozvati na odgovornost i korupcija ima tendenciju da se pogoršava.

Globalni izvještaj (EN)

Regionalni izvještaj (BHS)

PrsRls

PREPORUKE

OSIGURATI NEZAVISNOST, TRANSPARENTNOST I DOSTUPNOST PRAVOSUDNIH INSTITUCIJA

Da bi funkcionisali kako treba, odvraćali potencijalne počinioce i štitili ljude koji progovaraju o korupciji, pravosudni sistemi moraju biti zaštićeni od uplitanja političkih i ekonomskih interesa. To podrazumijeva i zaštitu imenovanja i napredovanja od spoljnog pritiska. Sistem mora biti adekvatno finansiran, tužilačke odluke treba da budu obrazložene i podložne preispitivanju, a sudovi bi trebalo da objavljuju odluke i relevantne podatke.

SUZBIJATI NEDOPUŠTENI UTICAJ NA POLITIČKO ODLUČIVANJE

Antikorupcijske mjere jačaju sposobnost država da ublaže posljedice klimatske krize i prilagode im se. Kako je ova oblast još u razvoju, sada je jedinstvena prilika da se uspostave zaštitni mehanizmi protiv zloupotreba poput krađe, zloupotreba, političkog zarobljavanja i drugih oblika korupcije. Saradnja između aktivista, donosioca odluka i institucija zaduženih za suzbijanje korupcije je neophodna, a Konvencija Ujedinjenih nacija protiv korupcije predstavlja okvir koji može podržati ovaj proces.

OMOGUĆITI PRISTUP PRAVDI LJUDIMA KOJI SU OŠTEĆENI KORUPCIJOM

Pojedinci i zajednice – ne samo države – koji su oštećeni korupcijom treba da imaju pristup pravdi, bilo neposredno ili preko organizacija civilnog društva koje ih predstavljaju. To je važno kako bi se obezbijedila naknada štete nastale zbog korupcije, ali i kao zaštitna mreža u situacijama kada organi gonjenja ne funkcionišu kako treba. Posebno su potrebni prilagođena podrška i zaštitne mjere za marginalizovane zajednice, kako bi postupci bili inkluzivni i dostupni svima.

JAČATI GRAĐANSKI PROSTOR I PRIJAVLJIVANJE KORUPCIJE

Osnovne slobode, kao što su sloboda medija i pravo na pristup informacijama, omogućavaju aktivno učešće pojedinaca i grupa u promociji transparentnosti i integriteta u radu vlasti i poslovnom sektoru. Donosioci odluka moraju u potpunosti zaštititi organizacije civilnog društva i ljude koji prijavljuju korupciju, uključujući zviždače. Takođe treba da uspostave regulatorni okvir koji omogućava, a ne ograničava rad civilnog društva – uključujući pristup domaćem i međunarodnom finansiranju. Time se jača borba protiv korupcije, jer građanski akteri mogu otkrivati zloupotrebe, pomagati žrtvama, podsticati učešće javnosti i graditi odgovornost.

UNAPRIJEDITI TRANSPARENTNOST I NADZOR U JAVNIM USLUGAMA I UPRAVLJANJU JAVNIM FINANSIJAMA

Pravedne i djelotvorne javne usluge, poput zdravstva i obrazovanja, zavise od toga da oni koji ih pružaju rade časno i odgovorno. Važno je ne samo da svi imaju pristup ovim osnovnim uslugama, nego i da postoje snažni mehanizmi kontrole načina na koji se donose odluke o javnoj potrošnji, kako bi one zaista odražavale javni interes. Zato je neophodno da parlamenti i druge nadzorne institucije mogu preispitivati budžete i zaduživanje vlasti, da revizorske institucije mogu pratiti kako se troši javni novac, te da regulatori mogu sprovoditi standarde, uključujući i ekološke. U okviru toga, institucije treba da obezbijede i uključivanje različitih društvenih grupa u formalne mehanizme nadzora.

SPRJEČAVATI, OTKRIVATI I KAŽNJAVATI KORUPCIJU VELIKIH RAZMJERA I NELEGALNE FINANSIJSKE TOKOVE

Snažni mehanizmi provjera i ravnoteže u zemlji, uz efikasne nacionalne i međunarodne mjere prevencije i otkrivanja, ključni su da se zaustavi i razotkrije korupcija velikih razmjera na visokom nivou, kao i prekogranično pranje novca. Da bi se ova teška krivična djela odvraćala i kažnjavala, potrebni su djelotvorniji sistemi sprovođenja zakona. Prevazilaženje raširene i duboko ukorijenjene korupcije u državi zahtijeva snažne domaće koalicije koje će obnoviti demokratiju i vladavinu prava. Međunarodno gonjenje u državama s efikasnim pravosudnim sistemima može imati važnu ulogu – procesuiranjem počinilaca i oduzimanjem ukradene imovine skrivene u inostranstvu – kako bi im se presjekla mogućnost daljeg djelovanja.

METODOLOGIJA

Indeks percepcije korupcije (CPI) sabira podatke iz više različitih izvora koji daju percepciju privrednika i stručnjaka iz zemlje o nivou korupcije u javnom sektoru.

Poduzimamo sljedeće korake za izračunavanje CPI:

1. Biramo izvore podataka.

Svaki izvor podataka koji se koristi za izradu CPI-a mora ispuniti sljedeće kriterije da bi se kvalifikovao kao važeći izvor:

+ Kvantifikuje rizike ili percepcije korupcije u javnom sektoru

+ Zasnovan je na pouzdanom i validna metodologija

+ Dolazi od renomiranih organizacija

+ Omogućava dovoljne varijacije bodova za razlikovanje između zemalja

+ Rangira značajan broj zemalja

+ Uzima u obzir samo procjene stručnjaka iz zemlje ili poslovnih ljudi

+ Redovno se ažurira.

CPI 2023. izračunat je korištenjem 13 različitih izvora podataka iz 12 različitih institucija koje su zabilježile percepciju korupcije u posljednje dvije godine.

2. Standardizujemo izvore podataka na skali od 0-100.

Ova standardizacija se postiže oduzimanjem srednje vrijednosti svakog izvora u baznoj godini od rezultata svake zemlje, a zatim dijeljenjem sa standardnom devijacijom tog izvora u baznoj godini. Ovo oduzimanje i dijeljenje korištenjem parametara osnovne godine osigurava da su rezultati CPI uporedivi iz godine u godinu od 2012.

Nakon ove procedure, standardizovani rezultati se transformišu u CPI skalu tako što se pomnože sa vrijednošću standardne devijacije CPI u 2012. (20) i saberu sa medijalnom vrijednošću CPI u 2012. (45), tako da skup podataka odgovara skali od 0 do 100 CPI

3. Izračunavamo prosjek.

Da bi zemlja ili teritorija bila uključena u CPI, najmanje tri izvora moraju imati podatke za tu zemlju. CPI rezultat zemlje se tada izračunava kao prosjek svih standardiziranih rezultata dostupnih za tu zemlju. Rezultati se zaokružuju na cijele brojeve.

4. Navodimo stepen nesigurnosti

CPI rezultat je praćen standardnom greškom i povjerenju koje se kreće u određenom intervalu. Ovo zavisi od varijacije u izvorima podataka dostupnim za zemlju ili teritoriju.