Saopštenja i najave

Građani potpuno nezadovoljni javnom upravom

Izvještaji za Medije ● 22 Septembra 2014

Sarajevo, 22. septembar 2014. – Transparency International BiH i Centar za istraživačko novinarstvo u okviru projekta „Monitoring reforme javne uprave – PARM“ održali su prezentaciju finalnih nalaza istraživanja u oblasti javnih finansija, upavljanja ljudskim resursima, i javnog mnjenja o upoznatosti i zadovoljstvu građana reformom javne uprave.

Nalazi istraživanja javnog mnjenja ukazuju na to da većina ispitnika ne prepoznaje nikakav napredak kada je u pitanju stanje u javnoj upravi u posljednjih 5 godina, što dovodi do zaključka da dugogodišnji napori na reformi javne uprave za većinu građana nisu donijeli kvalitetne promjene. Više od 50% građana je nezadovoljno komunikacijom sa institucijama javne uprave, a kao neke od razloga nezadovoljstva navode preduge i komplikovane procedure i neljubaznost/neprofesionalnost službenika.

Poredeći različite nivoe uprave, nalazi pokazuju da što je nivo vlasti viši, povjerenje građana je manje. Najveće povjerenje građana zabilježeno je prema lokalnom nivou uprave (35,9%), a prate ga kantonalni (26,5%)  entitetski (19,3%) i državni (18,8%). Stepen povjerenja građana u institucije Brčko distrikta je 22,9%.

Skoro polovina ispitanika (49,3%) apsolutno nije upoznata sa reformama u oblasti javne uprave, dok je 36,5% građana veoma malo upoznato. Međutim, najveći procenat anketiranih ispitanika, 19.9% svjestan je da će na reforme uticati politika. Ovi nalazi su zabrinjavajući, jer bi cilj reforme javne uprave trebalo da bude jačanje servisa za građane, a oni niti su upoznati sa reformom, pa ne mogu ni učestvovati u reformskim procesima, niti imaju povjerenja u institucije vlasti koje te reforme trebaju da provedu.

Kada su u pitanju javne finansije, čak 82,5% građana smatra da se budžetska sredstva ne troše na pravi način, te da je proces planiranja i izvršenja budžeta izrazito netransparentan. Takođe, 54% građana smatra da ne mogu učestvovati u procesu kreiranja budžeta, a 77% ispitanika smatra da je plate u javnom sektoru neophodno ograničiti.

U segmentu ljudskih resursa, većina ispitanika smatra da je potrebno smanjiti broj zaposlenih u javnoj upravi. Kada je u pitanju način zapošljavanja, samo 8% ispitanika misli  da obrazovanje i iskustvo igraju ulogu prilikom zapošljavanja u javnom sektoru, a više od polovine ispitanika (53%) kao ključne kriterijume vide političku, odnosno stranačku pripadnost i rodbinsku vezu.

Percepciju o korupciji kao dominantnom načinu zapošljavanja u javnoj upravi potvrđuje i vrlo visok procenat ispitanika (67%) koji imaju lično iskustvo ili spoznaju o tome da je neko iz njihove okoline dobio posao na nezakonit način. Ovakvi rezultati pokazuju da građani nemaju apsolutno nikakvo povjerenje u zakonitost zapošljavanja u javnoj upravi, te da su duboko svjesni zloupotrebe javne uprave od strane političkih partija za regrutovanje vlastitih pristalica. Više od jedne četvrtine građana priznaje da je bilo uključeno u korupcijske aktivnosti, a ilustrativno je da je čak 80% građana mišljenja da vlast ne ulaže dovoljne napore na suzbijanju korupcije. Kao i u ranijim istraživanjima, građani vide političke partije kao najkorumpiranije u društvu (35,9%), a slijede ih pravosuđe (12,2%) i vlade (entitetska, kantonalna, državna i BD) 10,4%.

Zabrinjavajuće je i da, iako se 60% građana susretalo sa različitim vrstama neprijatnosti i neprofesionalnog odnosa u kontaktima sa javnom upravom, a 67% njih imalo saznanja o korupciji prilikom zapošljavanja, 80.5% se nikada nije žalilo na službenike u javnoj upravi, što govori o veoma niskom ili potpunom odsustvu povjerenja građana u institucije ili mehanizme žalbe.

Na osnovu navedenih nalaza, nameće se zaključak da uspjeh reformisanja javne uprave neće biti moguć bez konkretnih rezultata na suzbijanju korupcije, što ukazuje na povezanost reforme javne uprave sa reformom sektora pravde i antikorupcijskim reformama.  U okviru reforme javne uprave, temelji na kojima se može graditi povjerenje građana jesu veća transparentnost i otvorenost prema građanima, što će ujedno stvoriti i solidnu osnovu za otkrivanje, a potom i procesuiranje slučajeva korupcije.

Press rls – 22 9 2013 doc

TI BiH i CIN prezentovali istraživanja o javnoj upravi

Izvještaji za Medije ● 22 Septembra 2014

organizovalo je prezentaciju finalnih izvještaja o javnim finansijama i upravljanju ljudskim resursima u javnoj upravi. Ovom prilikom je prezentovano i istraživanje javnog mnjenja o upoznatosti i zadovoljstvu građana sa reformom javne uprave.

22.09.2014. hotel Europa, Sarajevo

Izvještaj o stanju javnih finansija u Bosni i Hercegovini 2014

Upravljanje ljudskim potencijalima u strukturama javne uprave u BiH- izazovi u procesu praćenja reformi

TI BIH Percepcija Javne Uprave BiH 2014.

Prezentacija istraživanja o javnoj upravi

Najave ● 19 Septembra 2014

Banja Luka, 19. septembar 2014. – Transparency International Bosne i Hercegovine (TI BiH) u saradnji sa partnerskom organizacijom Centar za istraživačko novinarstvo, a u okviru projekta „Monitoring reforme javne uprave – PARM“, organizuje prezentaciju finalnih izvještaja o javnim finansijama i upravljanju ljudskim resursima u javnoj upravi. Ovom prilikom biće prezentovano i istraživanje javnog mnjenja o upoznatosti i zadovoljstvu građana sa reformom javne uprave.

Cilj projekta „Monitoring reforme javne uprave“ je doprinos boljoj provedbi Strategije reforme javne uprave i veće učešće organizacija civilnog društva u reformskim procesima, a s ciljem stvaranja  transparentnije, efikasnije i djelotvornije javne uprave koja je od koristi za sve građane. Takođe, u ovom projektu želi se ukazati na  neposredan i konkretan uticaj provedbe reforme javne uprave, kao i utvrditi napredak u provedbi glavnih ciljeva institucionalne reforme i reforme javne uprave kroz nezavisni monitoring rezultata i evaluaciju provođenja reforme javne uprave.

Prezentacija će se održati u ponedjeljak, 22.09.2014.g. sa početkom u 11:00 sati, u Hotelu Europe u Sarajevu i otvorena je za predstavnike medija. Dnevni red se nalazi u prilogu.

Najava za medije – 19 9 2014 doc

Dnevni red 22 09 2014

Kandidati koji su na rukovodećim pozicijama u državnoj službi dužni su podnijeti ostavku

Izvještaji za Medije ● 16 Septembra 2014

Banja Luka, 16. septembar 2014. – Transparency International Bosne i Hercegovine poziva rukovodeće državne službenike koji su se kandidovali za Opšte izbore 2014. da, u skladu sa relevantnim zakonima o državnoj službi, podnesu ostavke na pozicije u državnoj službi.

TI BiH podsjeća da je u članu 16. Zakona o državnoj službi BiH, kao i u relevantnim propisima na nižim nivoima, psopisano da je, u slučaju potvrđivanja kandidature za javnu funkciju, rukovodeći državni službenik dužan da podnese ostavku na mjesto u državnoj službi. S druge strane, za ostale državne službenike će se smatrati da je državni službenik na odsustvu iz državne službe od trenutka kada je potvrđena njegova kandidatura za javnu funkciju na koju se bira direktno ili indirektno, ili od trenutka kada je imenovan na položaj u bilo kojem zakonodavnom ili izvršnom organu, na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini.

TI BiH takođe podsjeća da su Zakonom o državnoj službi BiH predviđene i novčane sanckcije u iznosu od 2000 do 5000 KM za rukovodeće državne službenike koji ne podnesu ostavku na radno mjesto u državnoj službi nakon što je potvrđena njihova kandidatura.

TI BiH će stoga u narednom periodu pratiti da li su ispoštovane navedene odredbe propisa o državnoj službi i sva eventualna odstupanja prijaviti nadležnim institucijama, te apeluje na kandidate na koje se ove odredbe primjenjuju da sami postupe po zakonu i podnesu ostavke.

Press rls – 16 9 2014 doc

TI BiH počeo sa monitoringom izborne kampanje

Izvještaji za Medije ● 12 Septembra 2014

Banja Luka, 12. septembar 2014. – Transparency International Bosne i Hercegovine sa zvaničnim početkom predizborne kampanje počinje monitoring oglašavanja za 10 političkih stranaka u elektronskim i štampanim medijima, kao i praćenje predizbornih skupova. Cilj monitoringa je utvrđivanje troškova predizborne kampanje i sprečavanje zloupotreba u finansiranju izbornih kampanja, kao i poređenje podataka dobijenih kroz nezavisni monitoring sa podacima koje stranke prijavljuju u svojim finansijskim izvještajima.TI BiH će, uz pomoć agencije za media monitoring, pratiti oglašavanje u elektronskim i štampanim medijima za sljedeće stranke i njihove kandidate: Socijaldemokratska partija BiH (SDP), Stranka demokratske akcije (SDA), Savez za bolju budućnost (SBB), Demokratska fronta (DF), Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH), Narodna stranka radom za boljitak (NSRZB), Savez nezavisnih socijaldemokrata – Milorad Dodik (SNSD), Srpska demokratska stranka (SDS), Partija demokratskog progresa (PDP) i Demokratski narodni savez (DNS).

Osim oglašavanja, biće praćeni i predizborni skupovi za navedene partije, imajući u vidu da je tokom kampanje za prošle opšte izbore 2010., TI BiH identifikovao brojne zloupotrebe propisa o finansiranju kampanje upravo kroz neprijavljivanje troškova predizbornih skupova i finansiranje ovih aktivnosti iz budžeta javnih institucija.

TI BiH poziva i građane da, ukoliko primijete bilo kakve nepravilnosti tokom predizborne kampanje i zloupotrebe u vidu potkupljivanja glasača, korištenja pomoći za poplavljena područja u svrhu predizborne kampanje, korištenje javnih ustanova i institucija za kampanju, itd., prijave ove nepravilnosti TI BiH putem besplatne linije 0800 55555.

Takođe, TI BiH ponovo apeluje na političke stranke da objave troškove i izvore finansiranja predizborne kampanje i na taj način pokažu odgovornost prema biračima, te da u ovoj kampanji prekinu praksu zloupotrebe funkcija u institucijama s ciljem promovisanja svojih političkih partija.

TI BiH će informacije o oglašavanju stranaka objavljivati na sedmičnoj osnovi, kako bi se na vrijeme informisali građani, te poredilo oglašavanje kroz cijeli period predizborne kampanje.

Press rls – 12 9 2014 doc

Procesuiranje korupcije najneefikasnije u posljednjih 5 godina

Izvještaji za Medije ● 07 Augusta 2014

Banja Luka, 6. avgust 2014. – Transparency International Bosne i Hercegovine, uz podršku Fonda otvoreno društvo BiH, objavio je Izvještaj o monitoringu procesuiranja korupcije pred sudovima i tužilaštvima u BiH 2012.-2013. u kojem su prikazani podaci o efikasnosti sudova i tužilaštava u otkrivanju i kažnjavanju krivičnih djela korupcije. Nažalost, podaci Monitoringa ukazuju na drastičan pad u broju procesuiranih slučajeva, počevši od prijava tužilaštvima, provedenih istraga, preko podignutih optužnica, do broja presuda za ova krivična djela.

Počevši od broja prijava u radu tužilaštava za korupcijska krivična djela, vidljivo je smanjenje u 2013., kada su tužiilaštva na svim nivoima imala ukupno 2.363, u odnosu na 3.174 prijave iz 2012., što predstavlja pad za 25%. Došlo je i do dramatičnog pada u broju istraga za krivična djela korupcije u 2013. koji je gotovo prepolovljen u odnosu na 2012, i provedeno je samo 747 istraga. Najveći pad je zabilježen na području Republike Srpske gdje je zabilježeno 60% manje istraga tokom 2013. godine u odnosu na prethodnu, dok na nivou Federacije BiH taj pad iznosi 45%.

U segmentu optužnica je došlo do blagog poboljšanja, pa je u 2013. za krivična djela korupcije podignuto 265 optužnica, u odnosu na 223 optužnice u 2012. Ovaj rast je posljedica povećanog broja istraga u 2012., te je bilo očekivano da dio ovih istraga preraste u optužnice u narednoj godini.

Ipak, podaci koji se odnose na sudske presude pokazuju da su u kažnjavanju počinioca korupcije ostvareni ubjedljivo najlošiji rezultati u posljednjih 5 godina, kako u broju sudskih odluka, tako i u samoj strukturi presuda za ova krivična djela. Na primjer, Sud BiH je u 2013. donio samo 3 presude za korupcijska krivična djela, od čega je je jedna osuđujuća. Procesuiranje korupcije pred sudovima u Federaciji BiH bilježi takođe pad u odnosu na prethodne 4 godine – tokom 2013. doneseno je ukupno 78 presuda za korupcijska krivična djela, u poređenju sa 124 presude u 2012., 113 presuda u 2011., i po 91 presuda u 2010. i 2009. Isti pad se odražava i u broju od 60 osuđujućih presuda u FBiH u 2013, što je takođe manje u odnosu na prethodne godine.

Poražavajući podaci vidljivi su i u slučaju sudova na svim nivoima u Republici Srpskoj, koji su u 2013. donijeli ukupno 60 sudskih presuda za krivična djela korupcije, što predstavlja smanjenje od skoro 50%, u poređenju sa 2012. godinom. Broj osuđujućih presuda za korupciju u RS je u posljednjih pet godina u konstantnom padu, a najlošiji rezultati ostvareni su u 2013. kada je doneseno ukupno 37 osuđujućih presuda pred svim sudovima u ovom entitetu, što predstavlja pad od 40%.

Ukupno je u BIH na svim nivoima u 2013. doneseno 147 presuda za korupcijska krivična djela, od kojih je 102 osuđujuće, naspram 36 oslobađajućih i 9 odbijajućih presuda, što je generalno najlošiji rezultat pravosuđa otkako TI BiH provodi ovakva istraživanja. Analizom dostupnih podataka dolazi se do rezultata da je od ukupno 147 presuda, za krivična djela zloupotrebe službenog položaja i pronevjere u službi doneseno 103 presude, za primanja dara ili drugih oblika koristi sudovi su presudili u ukupno 6 predmeta, a za krivično djelo protivzakonitog posredovanja sudovi u BiH izrekli su samo jednu, i to oslobađajuću presudu.

Svi navedeni podaci ukazuju na neefikasnost pravosuđa u procesuiranju korupcije, koja se ogleda već godinama, a u prethodnoj je doživjela vrhunac. Rezultati pokazuju i da pravosuđe u BiH i dalje procesuira uglavnom slučajeve korupcije na nižim nivoima, obzirom da je većina presuda donešena na nivou osnovnih i opštinskih sudova. Na taj način, najveće korupcijske afere na koje upozoravaju mediji i civilno društvo ostaju i dalje neistražene i neprocesuirane, što dodatno urušava povjerenje javnosti u pravosuđe. TI BiH upozorava da bez aktivnije uloge pravosuđa i sudske osude korupcije na najvišim nivoima, zakoni i strategije koji se usvajaju s ciljem borbe protiv korupcije neće imati smisao, niti se može očekivati ikakav napredak.

Monitoring procesuiranje korupcije 2012-2013 – Ključni nalazi

VAŽNO OBAVJEŠTENJE

Izvještaji za Medije ● 06 Augusta 2014

Besplatni telefonski broj 0800 55555 za prijavu zloupotreba pri dodjeli pomoći za poplavljena područja nije u funkciji zbog tehničkog kvara. U toku je popravak linije! U međuvremenu, građani mogu da prijave zloupotrebe na broj +38751 224 520

Elektroprenos zapošljava bez jasnih kriterijuma – sa najmanjim prosjekom ocjena, najveći broj bodova

Izvještaji za Medije ● 02 Augusta 2014

Transparency International BiH zahtijevao je od Elektroprenosa BiH informacije o provedenom konkursu i kandidatima koji su zaposleni u ovom javnom preduzeću, s ciljem preispitivanja regularnosti izbora kandidata u slučaju zapošljavanja sina predsjednice Vlade Republike Srpske, Željke Cvijanović. TI BiH je u ovom slučaju prepoznao potencijalnu mogućnost uticaja na izbor kandidata, imajući u vidu da Željka Cvijanović, kao premijer RS, predstavlja ovaj entitet kao akcionara u Elektroprenosu. U dokumentaciji koju je TI BiH dobio od Elektroprenosa, vidljivo je da je sin Željke Cvijanović izabran kao prvi na listi kandidata, sa najvećim brojem bodova, iako je imao manji prosjek ocjena od ostalih kandidata, kao i manji protok vremena provedenog u evidenciji nezaposlenih. Kao što se može vidjeti iz priloženog spiska, za izbor kandidata presudili su bodovi dobijeni na intervjuu sa kandidatima, odnosno subjektivna procjena komisije o kvalifikacijama i sposobnostima kandidata. Takođe, prema priloženoj tabeli, svi kandidati su dobili jednak broj bodova za vrijeme provedeno na birou za zapošljavanje, bez obzira na broj mjeseci provedenih u čekanju na prvo zaposlenje. Pretvaranje prosjeka ocjena u bodove u ovom slučaju je takođe sporno, jer je posljednji kandidat sa prosjekom 3,42 (slučaj ocjenjivanja od 1 do 5) imao manji broj bodova, iako je ovaj prosjek kada bi se uradila ekvivalencija, bio veći od prosjeka prvorangiranog, te onda postaje jasno da je Cvijanović zapravo imao najlošiji prosjek. Ovakav način izbora kandidata je u startu omogućen usljed nepostojanja jasnih kriterijuma u Odluci Vijeća ministara o uslovima i načinu prijema pripravnika VII stepena stručne spreme u radni odnos u institucije BiH, zbog čega su primijenjeni interni kriterijumi i time omogućeno favorizovanje kandidata. Primjera radi, na nivou FBiH pravilnici o zapošljavanju pripravnika propisuju bodovanje samo na osnovu prosjeka ocjena i vremena provedenog u evidenciji nezaposlenih, te se smanjuje mogućnost subjektivne procjene kod izbora pripravnika. S druge strane, u RS pravilnici propisuju kriterijume pretvaranja vremena provedenog vemena na birou na način da se, na primjer, na četiri mjeseca u evidenciji dodjeljuje jedan bod. U slučaju Elektroprenosa, ipak, prosjek i vrijeme provedeno u evidenciji nezaposlenih, imaju najmanji uticaj na ukupan zbir bodova, što je vidljivo i u slučaju odabira kandidata i za druge pozicije. TI BiH će tražiti očitovanje Elektroprenosa u vezi sa internim kriterijumima i u skladu s tim, obratiti se nadležnim institucijama ukoliko se uvtrde nepravilnosti. Ovo je, nažalost, samo jedan od ovakvih konkursa, koji je privukao medijsku pažnju zbog činjenice da je zaposlen sin Željke Cvijanović, a slična praksa prisutna je i u drugim institucijama i javnim preduzećima. Već godinama se najveći broj prijava koje građani dostavljaju TI BiH odnosi upravi na nepravilnosti u zapošljavanju. Ovakvi slučajevi pristrasnosti u izboru kandidata, uticaji na zapošljavanje i nepotizam i dalje će biti omogućeni ukoliko se ne uspostave jasni i nedvosmisleni kriterijumi za ocjenjivanje i izbor kandidata u svim sektorima i na svim nivoima. Pogledajte izvještaj: Elektroprenos izvještaj

Apsurd: Lica koja su osuđena za vršenje krivičnih djela mogu biti kandidati u odborima

Izvještaji za Medije ● 17 Jula 2014

Transparency International BiH je nedavno uputio pisane komentare na isti. Iz ove organizacije napominju da se ovim zakonom pokušavaju “progurati” neka rješenja koja idu na štetu javnosti dok se sa druge strane uopšte ne bave pitanjem kriterija za imenovanja, pa u državi imamo apsurd da običan stručni saradnik da bi se prijavio na konkurs ne smije biti osuđivan i protiv istog se ne smije voditi krivični postupak, dok član upravnog ili nadzornog odbora javnog preduzeća smije.

Iz TI BiH rekli su da kao razloge za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ministarskim imenovanjima, imenovanjima Vijeća ministara i dr.imenovanjima BiH zakonodavac je naveo da se oni sastoje u namjeri da se ovaj zakon učini primjenjivijim u praksi te je predložio brisanje nekih odredbi koje su nejasne.

“Analizirajući Prednacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ministarskim imenovanjima vidljivo je da je zakonodavac, između ostalog, predložio brisanje odredbi zakona koje se odnose na nadležnosti Institucije ombudsmana BiH. Predloženim brisanjem se potpuno ograničavaju ovlaštenja Ombudsmana BiH te se ukida mogućnost da ombudsman ukoliko utvrdi da postupak imenovanja nije sproveden u skladu sa Zakonom da preporuku odgovornom javnom službeniku da se konačno imenovanje poništi”, rekla je Ivana Korajlić, portparolka Transparency Internationala BiH.

Pored toga, kaže ona, predloženo je i potpuno brisanje člana zakona koji se odnosi na sprovođenje postupka revizije na imenovanja uz obrazloženje da je ovaj član temporalnog karaktera.

“Najzad, umjesto dosadašnjeg prava svakog zainteresovanog člana javnosti da izjavi prigovor i ukaže na kršenje principa Zakona, Prednacrtom se predlaže da samo zainteresovana stranka ukoliko smatra da je u postupku imenovanja došlo do povrede zakona može da umjesto prigovora (žalbe) podnese tužbu Sudu BiH i to u roku od 15 dana od dana konačnog imenovanja”, objašnjava Korajlić.

Stav Transparency International BiH je da iz Zakona ne treba brisati odredbe koje se odnose na nadležnosti Institucije ombudsmana za zaštitu ljudskih prava BiH jer postupak pred Institucijom ombudsmana BiH osigurava dvostruki kontrolni mehanizam, kako od strane nadležnog organa za postupanje po prigovoru (važeći Zakon) ili suda (ukoliko se usvoje predložene izmjene), tako i od strane Ombudsmana kao nezavisne institucije koja se bavi zaštitom prava fizičkih i pravnih lica.

Po pitanju odredbi zakona koje se odnose na reviziju imenovanja, Transparency International BiH smatra da bi umjesto brisanja cijelog člana bilo praktičnije izbrisati samo odredbu o roku, a ostaviti mogućnost ovlaštenom javnom službeniku da sprovodi postupak revizije na imenovanja kako bi se osigurao princip kvaliteta.

Na kraju, Transparency International BiH insistira na tome da na povredu zakona može ukazati bilo koji član javnosti, a ne samo zainteresovana strana kao što je predloženo u prednacrtu jer se u protivnom krše Zakonom propisani principi, i to princip nezavisne provjere i princip otvorenosti i transparentnosti.

PRITUŽBE GRAĐANA

Transparency International BiH u okviru projekta Centar za pružanje besplatne pravne pomoći građanima zaprima predstavke građana koje se odnose na funkcionisanje/nefunkcionisanje organa uprave.

“Kada je u pitanju primjena važećeg Zakona o ministarskim imenovanjima, imenovanjima Vijeća ministara i dr.imenovanjima BiH najveći broj pritužbi građana odnosi se na nedorečenost kriterija za imenovanje koji su propisani Zakonom. Podsjećanja radi, važeći zakon kao kriterije za imenovanje postavlja da su kandidati stariji od 18 godina, da nisu otpušteni iz državne službe u institucijama Bosne i Hercegovine, odnosno entiteta kao rezultat disciplinske mjere u periodu od tri godine prije dana objavljivanja upražnjene pozicije te da se na njih ne odnosi član IX. 1. Ustava Bosne i Hercegovine koji se odnosi na optužnice pred Haškim tribunalom i osuđujuće presude tribunala”, kaže Korajlić i dodaje da u samom  tesktu zakona nisu predviđeni kriterijiumi koji su recimo predviđeni zakonom o državnoj službi, a odnose se na neosuđivanost i ne vođenje krivičnog postupka protiv kandidata, tako da pravno gledano imamo situaciju da se lica koja su osuđena za vršenje krivičnih djela i protiv kojih se vodi krivični postupak mogu pojaviti kao kandidati.

“To je upravo i ono zbog čega su građani najviše razočarani i na šta ukazuju kada se obraćaju Transparency International BiH”, ističu iz ove organizacije.

Iz Transparency Internationala BiH kažu da ako se usvoji novi zakon, na imenovanje određenog kandidata se neće moći žaliti bilo koji član javnosti, kao što je to dosada bio slučaj, nego će svoje nezadovoljstvo moći izraziti samo oni koji spadaju pod kategoriju “zainteresovana stranka”.

“Ukolko se usvoji prijedlog da zainteresovana stranka umjesto prigovora podnosi tužbu Sudu BiH. Rok za podnošenje tužbe Sudu BiH od 15 dana od dana konačnog imenovanja je prekratak, te se postavlja pitanje da li će zainteresovana stranka u tako kratkom roku uspjeti da potraži pravnu pomoć-eventualno angažuje punomoćnika i sl. Usvajanjem odredbi vezanih za isključenje nadležnosti Institucije ombudmana BiH ukida mogućnost da ombudsman ukoliko utvrdi da postupak imenovanja nije sproveden u  skladu sa Zakonom da preporuku odgovornom javnom službeniku da se konačno imenovanje poništi”, ističu iz TI BiH.

Izvor: Buka.com

Zapošljavanje u državnim preduzećima: Sve po konkursu ili nepotizam?

Izvještaji za Medije ● 14 Jula 2014

Predsjednica Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović potvrdila je u nedjelju da je njen sin nedavno dobio posao u kompaniji Elektroprenos Bosne i Hercegovine i u toj činjenici ne vidi ništa sporno.

Premijerka je u izjavi novinarima u Laktašima rekla kako je njen sin, sa završenim fakultetom dobio posao u državnoj kompaniji za prenos električne energije nakon raspisanog konkursa, na kojem je, osim njega, zaposleno još 90 osoba.

Premijerka je kazala da su spekulacije kako je pomenuti konkurs poništen te da su njen sin i kćerka Zorana Tegeltije, ministra finansija Republike Srpske zaposleni bez ikakvog konkursa.

Ovo svakako nije ni prvi ni posljednji slučaj da se srodnici najistaknutijih funkcionera zapošljavaju u javne institucije i javna preduzeća. Većina funkcionera koristi svoj položaj da bi pozapošljavali članove familije i prjatelje.

To nije ni protiv zakona, kaže za BUKU Ivana Korajlić, portparolka organizacije TI BiH,  jer vi ne možete zabraniti nekome da se zaposli samo zato što je nečiji rod.

“Naravno, to onda odlazi u krajnost, pa imate kompletna porodična stabla po javnim preduzećima i institucijama, dok s druge strane drugi mladi obrazovani ljudi, ukoliko nemaju dobra poznanstva i rođačke veze, godinama čekaju zaposlenje na birou” kaže Korajlićeva u izjavi za naš portal.

Ona kaže da postoji nekoliko faktora da bi se utvrdilo da li je slučaj zapošljavanja premijerkinog sina i Ministrove kćerke sporan, – “da li su Cvijanović i Tegeltija bili u poziciji da odlučuju o zaposlenju njihove djece, u kojem slučaju bi to bio sukob interesa, i s druge strane, da li su se oni pokazali zaista kao najbolji kandidati na konkursu”

S druge strane, TI BiH će danas uputiti zahtjev Elektroprivredi da dostavi informacije o provedenim konkursima, kako bi se utvrdilo da li su zaista izabrani najbolji kandidati i da li su ispoštovani kriterijumi i procedure.

Korajlićeva kaže da to što je predstavnik Elektroprenosa BiH zadužen za kadrovska pitanja izjavio kako nije znao da se radi o “privilegovanoj djeci” zvuči kao naučna fantastika, i poigravanje sa inteligencijom naroda.

“Željka Cvijanović je u Elektroprenosu predstavnik akcionara, i samim tim je naivno očekivati da niko ništa nije znao. Pogotovo, jer je ovo mala država, Banja Luka je mali grad gdje svi sve znaju” navodi Korajlićeva.

Ona navodi da je za utvrdjivanje sukoba interesa nadležna Republička komisija za utvrđivanje sukoba interesa u organima vlasti RS te da duboko sumnja da će utvrditi postojanje sukoba interesa, jer je i sam Zakon koncipiran na način da je praktično nemoguće naći se u sukobu interesa. Ona podsjeća na slučajeve Milorada Dodika i kredita njegovom sinu, kao i bivšeg ministra poljoprivrede, Miroslava Milovanovića, čija firma je dobila kredit od IRB-a.

Ivana Korajlić kaže kako naši javni funkcioneri odavno šalju poruku gradjanima da se ne mogu zaposliti niti postići išta obrazovanjem i poštenim trudom i radom, već da moraju biti privilegovani kako biste dobili zaposlenje ili živjeli normalnim životom. Naravno, odavno su dosegli toliki nivo arogancije da čak ne smatraju nista spornim u ovakvim slucajevima, otvoreno zloupotrebljavaju svoje pozicije radi lične koristi i računaju na to da će gradjani unedogled ćutati i trpiti.

Zbog čega ovakvo ponašanje? Prvo, koriste koliko god mogu svoju poziciju na vlasti kako bi obezbijedili egzistenciju i sebi i narednim pokoljenjima, a drugo, do sada nisu nikada imali posljedice za takvo ponašanje, ne samo zakonske, već i u smislu podrške od strane gradjana, pa je najočigledniji odgovor na ovo – može im se!

Izvor: buka.com

Konkurs za popunu radnog mjesta Istraživač/Analitičar

Najave ● 09 Jula 2014

Nevladina organizacija Transparency International Bosne i Hercegovine (TI BiH), je članica globalne koalicije za promociju vladavine prava i borbu protiv korupcije. U sklopu svojih aktivnosti, TI BiH, između ostalog provodi istraživanja zakonskog okvira i prakse u oblasti borbe protiv korupcije, kao i istraživanja vezana za specifične slučajeve nepravilnosti i zloupotrebe na osnovu kojih TI BiH postupa prema relevantnim institucijama.  U sklopu navedenih aktivnosti, organizaciji je potrebna visoko motivisana osoba za poziciju istraživača/analitičara koji će provoditi aktivnosti istraživanja i analize podataka, i učestvovati na istraživačkim projektima TI BiH. Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, sa mogućnošću produženja ugovora o radu.

Opis posla i zaduženja:

–          Samostalno provođenje istraživanja i učestvovanje u obavljanju istraživanja koje provodi TI BiH;

–          Analiza podataka i pisanje analitičkih izvještaja na osnovu prikupljenih podataka;

–          Prikupljanje i analiza dokumentacije i relevantnih informacija i činjenica u vezi sa slučajevima po kojima postupa TI BiH.

Neophodno je da kandidati ispunjavaju sljedeće uslove:

• Završen fakultet društvenog smjera (VII stepen)
• Poznavanje pravnog okvira i političke i ekonomske situacije u zemlji
• Minimum 2 godine radnog iskustva na istim ili sličnim poslovima
• Poznavanje metoda društvenih istraživanja
• Izražene analitičke sposobnosti
• Aktivno poznavanje i korištenje engleskog jezika (pismeno i usmeno)
• Poznavanje rada na računaru-korištenje MS Office paketa,
• Organizacijske sposobnosti, komunikativnost, profesionalnost i pouzdanost
• Sposobnost rada u timu.

Uz prijavu na konkurs kandidati su dužni priložiti sljedeća dokumenta:

• Curriculum vitae
• Ovjerenu fotokopiju diplome o stečenoj stručnoj spremi (nostrifikovanu diplomu, ukoliko fakultet nije završen u BiH),
• Potvrdu ili uvjerenje kao dokaz o vrsti radnog iskustva u traženom stepenu obrazovanja (potvrda treba da sadrži  vrstu stručne spreme predviđene za konkretno radno mjesto, naziv radnog mjesta i opis poslova, preciziran period radnog angažovanja, te ostale relevantne podatke za dokazivanje tražene vrste radnog iskustva),
• Izjavu datu pred nadležnim organom (jedinicom lokalne samouprave) da kandidat nije osuđivan za izvršenje krivičnog djela, te da se protiv njega ne vodi krivični postupak pred domaćim ili stranim sudom (kandidati ne moraju dostavljati uvjerenja o nekažnjavanju i nevođenju krivičnog postupka).

• Primjerak članka/teksta/analize/istraživanja čiji je kandidat autor ili na kojem je učestvovao/la, s ciljem potvrde prethodnog iskustva u provođenju analiza i istraživanja.

Raspon plate: 1100 – 1300 KM.

Aplikacione prijave sa dokazima o ispunjavanju uslova konkursa kandidati su dužni dostaviti poštanskim putem na adresu: Gajeva 2 u Banjaluci sa naznakom “Prijava na konkurs”. U aplikaciji je neophodno naglasiti preferirano mjesto rada (Sarajevo ili Banja Luka). Za sve dodatne informacije, kandidati mogu kontaktirati organizaciju na email: info@ti-bih.org.

Konkurs je otvoren do 7.8.2014. godine. Najviše rangirani kandidati će biti pozvani na razgovor najkasnije 14 dana od dana završetka konkursa.

Transparency International BiH zadržava sva prava prilikom odabira kandidata i nije obavezan dati komentar na pristigle prijave koje nisu zadovoljile kriterije konkursa. TI BiH zadržava pravo da poništi konkurs u slučaju da kandidati ne zadovolje uslove navedene u konkursu.

Nepotpune i neblagovremeno pristigle prijave neće se uzeti u razmatranje.

Konkurs za popunu radnog mjesta Istraživač

Objaviti podatke o vlasnicima Naftne industrije RS

Izvještaji za Medije ● 04 Jula 2014

TI BiH je 2007. godine od Vlade RS zahtijevao da objavi imena vlasnika kompanija tri kompanije koje imaju 60% udjela u vlasništvu kupca, ruske firme NefteGazInKor – Invest Tehnologija, Nepat i Junik Development, a koje su registrovane pred sam proces privatizacije. TI BiH ni javnost, nikada nisu dobili ove informacije, što ostvara prostor za sumnju da većinski vlasnici Rafinerije nisu ruske kompanije niti Ruska Federacija, kako se javnosti predstavlja, već upravo najviši nivo vlasti RS koji je i proveo u proces kriminalne privatizacije ili lica usko povezana sa vlašću.

TI BiH je još prije 6 godina utvrdio 44 sporne tačke ugovora o privatizaciji Naftne industrije i uvtrdio da je Vlada RS, otkupila postojeće dugove rafinerije, izmirila sudske obaveze preduzeća,, te potcijenila vrijednost rafinerije, kao ušla u kreditne obaveze, koje je NefteGazInKor netransparentno obezbjedio. Time je Vlada RS samo u startu oštetila budžet ili na privatne račune nepoznatih lica preusmjerila gotovo milijardu KM poreskih obveznika RS. S druge strane, tadašnji poslovni prinosi Rafinerije iznosili su manje od 500 miliona KM, čime je cjelokupna imovina Naftna industrije RS pritom prepisana na iste nepoznate kupce, koji su dobili cijelu industrijsku granu u svoje vlasništvo, uz sve povlastice i preferencijalni tretman koji su od tada na snazi.

Tvrdnje TI BiH o kontinuiranom pranju novca potvrđene su i izvještajem revizorske kuće Deloitte za 2013. godinu, koji je pokazao da je aukumulirani gubitak Rafinerije veći od 500 miliona KM, te da je dug dva puta veći od kapitala preduzeća.

Način privatizacije Naftne industrije kroz direktnu pogodbu, poslovanje Rafinerije, povlastice koje je Vlada RS dala kupcima i Rafineriji, te činjenica da se godinama kriju podaci o imenima vlasnika firmi koje imaju većinski udio u NefteGazInKoru, jasno navode na zaključak da je cilj privatizacije bio bogaćenje pojedinaca iz sjene kroz pljačku jednog od najvećih preduzeća u BiH. Kako 2007.g. tako i danas TI BiH poziva Vladu RS da bez odlaganja objavi podatke o vlasnicima Naftne industrije RS.

Press rls – 4 7 2014 doc

Reforma javne uprave: pare potrošene, a rezultati izostali

Izvještaji za Medije ● 02 Jula 2014

Iz Fonda za reformu javne uprave potrošena su 1,2 miliona KM kako bi 2.400 zaposlenih u javnim institucijama u Bosni i Hercegovini (BiH) naučili raditi u osnovnim programima na računaru. Cilj obuke je bio da državni službenici uz veću računarsku pismenost budu produktivniji na poslu. Međutim, teško je provjeriti da li je njihova produktivnost povećana.

Nakon obuke, koja je završena prije dvije godine, većina službenika je dobila potvrdu o stečenom znanju. Međutim, samo neki rukovodioci u državnim službama ocjenjuju rad uposlenika. Zbog toga se, kako sada stvari stoje, uposlenicima mora vjerovati na riječ kada kažu da ima napretka u njihovom poslovanju nakon obuke.

Prema istraživanju Centra za istraživačko novinarstvo iz Sarajeva (CIN), na reformu javne uprave u proteklih osam godina potrošena su 10,3 miliona KM, uglavnom donatorskih sredstava. Provedena je samo polovina planiranih obaveza, zacrtanih do kraja ove godine, i za sada građani ne mogu osjetiti bilo kakav napredak u svakodnevnici.

Svi kasne, niko nije kažnjen

Reforma javne uprave dogovorena je prije osam godina kao proces koji svaka zemlja mora proći prije nego što postane kandidat za članstvo u Evropsku uniju (EU). Premijeri države BiH, entiteta Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), Republike Srpske (RS) te gradonačelnik Brčko distrikta dogovorili su da će reformirati javnu upravu na sva četiri nivoa, s tim da je za svaki potez potrebna saglasnost predstavnika svih nivoa.

Napravljena je Strategija za reformu javne uprave i definiran Akcioni plan sa aktivnostima, rokovima i odgovornostima pojedinih institucija. Prema ovim dokumentima, na kraju 2014. godine BiH bi trebala imati efikasniju i odgovorniju javnu upravu.

Kako bi se pratila provedba reforme, formiran je i Ured koordinatora za reformu javne uprave (PARCO) kao državna institucija pri Vijeću ministara BiH. Međutim, u postojećim dokumentima nisu predviđene kaznene odredbe u slučaju neispunjavanja obaveza.

U Strategiji iz 2006. godine određeno je šest reformskih sfera: javne finansije, upravni postupak, upravljanje ljudskim potencijalima, izrada zakonskih propisa, informacione tehnologije i institucionalne komunikacije. Veći dio posla trebale su obaviti institucije, dok je manji dio zavisio od projekata koje strani donatori finansiraju kroz Fond.

Do sada je iz Fonda potrošeno 10,3 miliona KM za 12 završenih projekata i tehničku pomoć pri stvaranju tih projekata, a odobrena su još tri miliona KM za tekuće projekte. Novac su donirali: Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA), Ambasada Kraljevine Holandije u BiH, Odjeljenje Ujedinjenog Kraljevstva za međunarodni razvoj (DfID) i Delegacija Evropske komisije u BiH.

Na osnovu podataka o projektima koje finansira Fond i podataka koje dostavljaju institucije, predstavnici PARCO-a pišu godišnje izvještaje o napretku u procesu reformi.

Međutim, šef Operativne jedinice PARCO-a Aleksandar Karišik podsjeća da svaki projekt, ma koliko dobro bio osmišljen i urađen, traje kratko i reforma ne može s njim završiti. On za CIN kaže da su za svaki projekt potrebne potvrde vlada, a po njegovom završetku nastavak primjenjivanja u instituciji.

„I tu je ona ključna karika, jedan od problema, što tu nemamo odgovornost institucija da preuzmu te rezultate i da ih dalje razvijaju. (…) U jednom trenutku neko mora da radi stvari bez projekata i da ono što je projekt ostavio nastavi dalje“, kaže Karišik.

Pokušaj sistematskog ocjenjivanja službenika

Preko dva miliona maraka iz Fonda je potrošeno za upravljanje ljudskim potencijalima, među kojima je i obuka za rad na računarima. Premda se ova odluka čini suvišnom, jer je sposobnost rada na računaru jedan od osnovnih uvjeta za prijem u državnu službu, donatori smatraju da je to trebalo učiniti.

„Ako državni službenik ne zna pročitati šta mu piše na računaru, ako ne zna upotrijebiti neki sistem – džaba sve. Da bismo išli korak dalje, moramo te ljude opismeniti“, kaže Mario Vignjević, programski menadžer u SIDA-i. Dodaje da je kranji cilj tog projekta bio efikasnija usluga građanima.

Uporedo sa projektom obučavanja državnih službenika za rad na računaru, PARCO je osmislio projekt uvođenja novog sistema ocjenjivanja i praćenja rada uposlenih u javnoj upravi za koji je potrošeno nešto manje od 750 hiljada KM.

Za te pare institucije BiH, oba entiteta i Brčko distrikta dobile su nove ili izmijenjene pravilnike i priručnik o ocjenjivanju službenika. Novi pravilnici obavezuju rukovodioce da analiziraju ocjene uposlenih i dostavljaju izvještaj o tome nadležnoj agenciji za državnu službu koja ga dalje upućuje vladi. Cilj je da rukovodioci kroz redovne razgovore sa uposlenima prate njihove planove i rezultate, a njihove lične ciljeve uklope u ciljeve institucije kako bi se povećala motivacija za rad.

Više od 600 rukovodilaca prošlo je obuku o samom postupku ocjenjivanja i njegovom značaju. Po završetku projekta institucije su trebale primijeniti ovaj mehanizam koji vodi ka uspješnijem radu.

Godinu i po nakon završetka projekta ispostavilo se da su preporuke za ocjenjivanje službenika u potpunosti ispoštovale samo institucije u Republici Srpskoj (RS), jer jedino u pravilniku ovog entiteta postoje kaznene odredbe.

Na državnom nivou je manje od pola institucija dostavilo izvještaje o ocjenjivanju službenika. Među njima su pretežno institucije sa malim brojem zaposlenih i samo tri od devet ministarstava. Ni Ministarstvo pravde kao jedna od najvažnijih institucija za reformu javne uprave nije dostavilo izvještaj, a isti slučaj je i sa Vijećem ministara koje je obavezno ocijeniti rukovodioce institucija.

U Federaciji BiH nema zbirnih podataka o ocjenjivanju, a u Brčko distriktu pravilnik još uvijek nije ni usvojen.

Funkcije bez odgovornosti

Političku odgovornost za sprovođenje reforme javne uprave snose Vijeće ministara, vlade oba entiteta te Vlada Brčko distrikta. Njihovi šefovi su članovi Koordinacionog odbora za ekonomski razvoj i evropske integracije, tijela koje je preuzelo obavezu da se sastaje najmanje dva puta godišnje i razmatra napredak reforme. Međutim, od usvajanja Strategije 2006. godine Odbor nije raspravljao o ovoj temi.

Osim nedostatka političke podrške, šef Operativne jedinice PARCO-a Karišik kaže da ciljevi nisu postignuti i zbog kompleksnog uređenja države i sistema reforme prema kojem se svi nivoi vlasti moraju usaglasiti u vezi sa svim aktivnostima.

„Treća stvar su sami ljudi, kapaciteti i motivacija za promjene. Mislim da bi se to moglo prevazići kad bi postojala jasnija, direktnija usmjerenost na političkom nivou i obaveznost provođenja reformi“, kaže Karišik.

Krajnji cilj provedbe reforme jeste jednostavna administracija. Međutim, građani još ne mogu osjetiti bilo kakav napredak u svakodnevnici. „Ta priča za građane treba tek sada da krene“, kaže Aneta Raić, predstavnica PARCO-a. Međutim, nema podataka koji su to projekti na osnovu kojih bi građani mogli osjetiti reformiranu upravu.

Prvobitni plan je bio da se od 2006. do 2010. godine radi na unapređenju administracije i pojedinačnih sektora poput zdravstva, okoliša, obrazovanja i drugih, a da se do kraja 2014. ti sektori usavršavaju. Međutim, BiH još nije stigla do tog koraka.

Zbog ovog kašnjenja nisu kažnjene ni institucije niti odgovorni pojedinci, ali jesu indirektno kažnjeni građani. Prema Godišnjem izvještaju Evropske komisije o napretku BiH za 2013. godinu postignut je „veoma mali napredak“ u reformi javne uprave.

„Ovom procesu nedostaje neophodna politička podrška. (…) Stalna rascjepkanost i politiziranje sistema državne službe je i dalje razlog za zabrinutost“, piše u Izvještaju.

Donatori će pomoći ako pomogne i država

Projektni menadžer SIDA-e Mario Vignjević kaže da i donatori primjećuju nedostatak brige vlasti za reformu javne uprave. On je za CIN rekao da su donatori, iako zadovoljni učinjenim, očekivali više kada su osnivanjem Fonda počeli finansirati reformu.

Pojedini donatori su se u međuvremenu povukli. Ambasada Holandije je promijenila svoj strateški cilj u BiH, a DfID je zatvorio ured. Umjesto njih su, zahvaljujući utjecaju SIDA-e, došli novi – Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške koje je za reformu dalo oko šest miliona KM te Ministarstvo vanjskih poslova Danske sa oko 7,4 miliona KM.

Donatori su postavili uvjet da reformu pomognu i domaći budžeti pa su četiri vlade do danas u Fond uplatile ukupno 755.000 KM. Za naredne faze reforme na raspolaganju je oko 20 miliona maraka donatorskih i novaca iz budžeta. Donatori su u prvoj fazi bili zadovoljni što su projekti urađeni na sva četiri nivoa reforme uprave i što su se o njima jednoglasno dogovorile sve vlade. Istovremeno su to vidjeli i kao problem, jer je vladama često trebalo puno vremena da odobre projekt.

Vignjević kaže da je novac za nastavak reforme spreman, ali da vlast mora imati novi plan, s obzirom da postojeći ističe krajem godine. Ako toga ne bude, možda bi se moglo desiti najgore – da donatori obustave finansiranje.

„Čisto sumnjam da će neko zažmiriti i reći: ‘Hajde, OK, mi ćemo njima davati bez obzira što oni ne ispunjavaju svoje obaveze i što nema nekog plana’. Druga crna pretpostavka je da će ostali potencijalni donatori reći: ‘Što nam to treba, haj’mo ulagati tamo gdje ima rezultata, tamo gdje je odgovornost vlasti na nivou’“, objasnio je Vignjević.

Izvor: CIN.ba

Reforma javne uprave bez značajnih rezultata

Izvještaji za Medije ● 02 Jula 2014

Iako je reforma javne uprave BiH u fokusu već gotovo 10 godina na šta je utrošeno više od 10 miliona KM donatorskih sredstava, a Strategija reforme javne uprave je usvojena već 2006., imala je vrlo ograničen uticaj na građane i kvalitet usluga koje građani dobijaju od institucija javne uprave.

Lejla Ibranović, program menadžer TI BiH, naglasila je prilikom predstavljanja projekta kako je reforma javne uprave ključni prioritet u procesu pridruživanja Evropskoj uniji, ali da političke elite u BiH nisu dovoljno posvećene reformskim procesima i  da na reformu javne uprave gledaju samo kao na još jedan od uslova koje BiH mora ispuniti, a ne kao ključni preduslov za efikasnu vladu i ekonomski rast.

Kao razlog za nedostatak napretka, u svom uvodnom izlaganju, gospodin Pelle Persson, direktor Švedske agencije za međunarodnu saradnju i razvoj u BiH (SIDA), naglasio je da osim nedostatka političke volje za efikasnijom reformom, problem predstavljaju i podjele unutar administracije koje omogućavaju političke uticaje na javnu upravu i klijentelizam, koji onda ne mogu rezultirati efikasnim trošenjem javnih sredstava i efikasnošću u radu uprave.

Politizacija administracije, zapošljavanje koje nije na osnovu zasluga što dovodi do nedostatka kompetentnog kadra, neadekvatni mehanizmi ocjenjivanja rada službenika, nekompetentnost menadžerskih struktura i generalni nedostatak integriteta, prepoznati su kao ključni problemi u oblasti upravljanja ljudskim resursima.

Kompleksnost administrativnih struktura, neadekvatno upravljanje ljudskim resursima, dovode i do neefikasnosti u utrošku javnih sredstava, imajući u vidu postotak rashoda koji odlaze na plate zaposlenih u javnoj upravi. Naime, istraživanje TI BiH je pokazalo da se 45% budžetskih rashoda izdvaja na plate, što je daleko više od 25% koliko je preporuka Svjetske banke. Ne računajući transfere i subvencije, ovaj postotak je još veći – 70%, što je dodatan pokazatelj da ovakav udio ne može omogućiti značajna kapitalna ulaganja i razvojne projekte koji bi mogli unaprijediti BiH ekonomiju. Kada se još uzme u obzir da gotovo polovina BDP-a odlazi na javnu upravu, jasnija je potreba za reformama koje će dovesti do smanjenja administrativnog aparata, a povećanja njegove efikasnosti.

Nažalost, dosadašnji proces reformi je, osim nedostatka političke podrške, nailazio i na druge prepreke, kao što su nekoordinisanost među vladama i različitim nivoima odgovornosti, slaba politika razvoja i koordinacije, nejasne linije odgovornosti, nedostatak iskusnog stručnog osoblja, otpor same administracije za promjenama, itd. Upravo iz ovih razloga je naglašena potreba što jačeg uključivanja civilnog društva koje će obezbijediti sponu između građana i javne uprave i uključiti ih u procese reformi, kako bi se u konačnici proveli procesi koji će imati rezultate za same građane, što je i cilj projekta koji će TI BiH i CIN, uz podršku SIDA-e i Kraljevine Danske, provoditi u naredne četiri godine.

Saopštenje za medije – 2 7 2014 doc

Predstavljanje nalaza analiza u oblasti reforme javne uprave

Izvještaji za Medije ● 01 Jula 2014

Cilj projekta „Monitoring reforme javne uprave“ je doprinos boljoj provedbi Strategije reforme javne uprave i  veće učešće organizacija civilnog društva u reformskim procesima, a s ciljem stvaranja  transparentnije, efikasnije i djelotvornije javne uprave koja je od koristi za sve građane. Takođe, u ovom projektu želi se ukazati na  neposredan i konkretan uticaj provedbe reforme javne uprave, kao i utvrditi napredak u provedbi glavnih ciljeva institucionalne reforme i reforme javne uprave kroz nezavisni monitoring rezultata i evaluaciju provođenja reforme javne uprave.

Konferencija predstavlja priliku da se razgovara o dosadašnjim efektima Strategije za reformu javne uprave, ali i o tome u kojoj mjeri je ona poslužila da se unaprijede koherentnost, učinkovitost i efikasnost javne uprave i njenih institucija, te da se umanji fragmentacija unutar i između različitih nivoa vlasti.

Konferencija će se održati u srijedu, 02.07.2014, sa početkom u 11 sati, u Hotelu Bristol u Sarajevu. Dnevni red se nalazi u prilogu, a Konferencija će biti otvorena za predstavnike medija.

Najava za medije – 1 7 2014 doc

Budžeti u BiH: Puki zbir nesuvislih brojki ili transparentan prikaz trošenja?

Izvještaji za Medije ● 30 Juna 2014

Pravo na slobodan pristup informacijama predstavlja osnovno pravo svakog građanina da od javnih institucija dobije na uvid sve informacije od javnog značaja, odnosno sve informacije koje su u posjedu javnih organa, pa tako i podatke o budžetima javnih institucija i kompanija.

Slobodan pristup informacijama predstavlja osnov demokratije, jer da biste kao građanin učestvovali u donošenju odluka, morate raspolagati informacijama. U suštini, garantovanje prava građanima da imaju uvid u podatke od javnog značaja trebalo bi da im omogućava da vrše nadzor nad radom institucija, da saznaju na koji način se troše sredstva poreskih obveznika, da prate odluke koje se tiču građana i, uopšte, da omogući transparentnost rada svih institucija. Prema Zakonu o slobodi pristupa informacijama koji je na snazi u Bosni i Hercegovini, ovo pravo ima svaki građanin koji svim javnim institucijama, na svim nivoima, može uputiti zahtjev za bilo koju informaciju koja je u posjedu tih institucija. Iste su dužne da tražene informacije dostave u roku od 15 dana.

U javnom diskursu o pravu na pristup informacijama u BiH, međutim, nedovoljno pažnje posvećeno je tzv. proaktivnom objavljivanju informacija u posjedu javnih vlasti. Prednosti proaktivnog objavljivanja informacija su višestruke, u odnosu na proceduru podnošenja zahtjeva za informacijama koju podrazumijeva slobodan pristup informacijama u našoj zemlji. Zbog toga ovakav proaktivan sistem postoji u državama koje važe za najtransparentnije na svijetu, kao što je na primjer Švedska.

U Švedskoj, kao i u nekim drugim otvorenim sistemima, zakon o slobodi pristupa informacijama nalaže institucijama vlasti da proaktivno, na vlastitu inicijativu, objavljuju određene vrste informacija od javnog značaja, kao što su na primjer, informacije o javnim nabavkama, zapošljavanju u javnoj službi, trošenju budžetskih sredstava i sl.

Jedna od ključnih prednosti proaktivne transparentnosti sadržana je u tome što su informacije objavljene na ovakav način dostupne svima, dok su informacije dostavljene na zahtjev uglavnom dostupne samo pojedincima. S tim u vezi, bitno je naglasiti da su informacije koje organi vlasti i javne institucije prikupljaju u procesu rada javno dobro, pa pravo na takve informacije imaju svi građani. Uz to, institucije vlasti pružaju niz javnih usluga, kao što su obrazovanje, zdravstvena i socijalna zaštita, a informacije o tome kako pristupiti tim uslugama moraju biti proaktivno dostupne široj populaciji. U tom smislu, proaktivno objavljene informacije preduslov su i za ostvarivanje nekih od osnovnih ljudskih prava.

Takođe, praksa proaktivne transparentnosti može dovesti i do generisanja novih vrijednosti. Takvim pristupom objavljivanju informacija može se doprinijeti stvaranju takozvanog informacijskog kruga, u kojem različiti subjekti, kao što su akademske institucije ili nevladine organizacije, koriste proaktivno prezentirane informacije, nadograđuju ih i tako stvaraju nove informacije.

U konačnici, proaktivno objavljivanje informacija značajno bi olakšalo i rad javne administracije, tako što bi smanjilo pritisak na službenike da obrađuju i odgovaraju na pojedinačne zahtjeve za pristup informacijama, budući da su tražene informacije već dostupne.

Proaktivnim objavljivanjem uštedjeli bi se resursi i kapaciteti, kako onih koji zahtijevaju određenu informaciju (mediji, građani, predstavnici civilnog društva), tako i onih koji imaju zakonsku obavezu da na taj zahtjev odgovore (nadležne institucije, javna preduzeća i drugi).

Nažalost, u BiH, zakoni o slobodi pristupa informacijama na državnom i entitetskom nivou omogućavaju pristup informacijama jedino putem pismenog zahtjeva. Odnosno, zakoni o slobodi pristupa informacijama u BiH ne sadrže odredbe o proaktivnom objavljivanju.

Ipak, postoje drugi, sektorski zakoni koji nalažu objavljivanje određenih informacija na proaktivan način (na primjer, u službenim glasnicima ili na službenim web-stranicama javnih tijela).

Primjera radi, nadležna tijela moraju objaviti različite budžetske dokumente, prema zakonima o budžetima (budžetskom sistemu) na različitim nivoima vlasti. Prema zakonima o reviziji, uredi za reviziju objavljuju izvještaje o reviziji na svojim službenim web-stranicama. Na nekim nivoima vlasti, usvojeni su propisi koji se odnose na održavanje službenih web-stranica, a jednim dijelom oni određuju i vrste informacija koje treba da budu dostupne.

Otvorenost i dostupnost budžeta u BiH – praksa

Politička transparentnost igra veliku ulogu u omogućavanju provođenja ključnih reformi za razvoj zemlje i društva. Međutim, upravo je to jedna od najslabijih karika u BiH. Iako imamo Zakon o pristupu informacijama po uzoru na druge evropske države, nedostaje nam sve ono što bi političku i budžetsku transparentnost garantovalo i u praksi.

Kada je riječ o budžetima na svim nivoima vlasti, generalno govoreći, oni jesu dostupni, ali se ne može reći da sve institucije objavljuju budžete na svojim web stranicama.

”Čak na najvišim nivoima, dakle pojedina ministarstva na bh. nivou na svojim stranicama nemaju objavljene budžete” kaže za BUKU Ivana Korajlić, portparolka organizacije Transparency International BiH.

Ako govorimo o manjim lokalnim zajednicama, još uvijek postoji određeni broj opština koje čak ni nemaju svoje web stranice, pa samim tim i ne objavljuju važne dokumente na ovaj način.

„S druge strane, one lokalne zajednice koje imaju svoje web stranice, često ih ne ažuriraju, pa možete naći budžet za 2011. godinu, ali ne i za 2014. godinu. Takođe, sama forma budžeta nije ujednačena, pa je ponekad teško pratiti pojedine stavke jer se različito kategorišu i prikazuju u dokumentima budžeta, dok su, sa druge strane, budžetske stavke suviše uopštene da bi davale dovoljno informacija o tome koji izdaci se podrazumijevaju pod tim stavkama i jednostavno nisu detaljno razložene”, navodi za BUKU portparolka TI BiH.

Ono što je primijetno na web stranicama pojedinih opština i gradova, i što predstavlja dobru praksu, jeste da su budžeti objavljeni na početnim stranicama, u posebnim sekcijama. Međutim, ono što nedostaje jesu npr. informacije o izvršenju budžeta za tekuću godinu (npr. web stranica grada Banjaluka  www.banjaluka.rs.ba). Takođe, budžeti se objavljuju većinom u izvornom obliku, kakav je usvojen pred Skupštinom, pa  građani teško mogu da prate i razumiju dokument koji formom i jezikom nije prilagođen za širu upotrebu.

Sve ovo, kaže Korajlićeva,  utiče na transparentnost rada institucija i otežava posao organizacijama civilnog društva i medijima pri provođenju istraživanja. Ono što je takođe apsurdno u BiH, a sa čim se TI BiH susretao pri istraživanju koje trenutno provode vezano za budžetska izdvajanja za političke partije, jeste da npr. u maju mjesecu još uvijek postoje institucije čiji budžeti nisu usvojeni za tekuću godinu.

Mirjana Popović, novinarka Centra za istraživačko novinarstvo iz Sarajeva  (CIN) kaže za BUKU da je, iako smatra da je nezahvalno generalizovati situaciju, praksa pokazala da se kod nas može jednostavno doći do „opštih” budžeta države i entiteta, kao i nekolicine kantona. To se, naime, može učiniti pristupom na Internet stranice ministarstava finansija.

Međutim, problem je, smatra Popovićeva, što se na ovim stranicama ne mogu uvijek i svuda naći drugi dokumenti o trošenju javnog novca, poput traženih i odobrenih budžeta, rebalansa, te detaljnog izvještaja o izvršenjima budžeta.

„Mi u CIN-u ovaj nedostatak rješavamo dobrom saradnjom sa glasnogovornicima državnog i entitetskih ministarstava finansija. Zahvaljujući tome, obično odmah nakon usmene molbe dobijemo tražene dokumente.  Naime, svi ovi dokumenti su nam izuzetno važni u istraživačkom novinarstvu, pri analizi trošenja novca ili rekonstrukciji tokova novca koji je namijenjen za određene stavke. Međutim, nemaju svi takvu mogućnost. Posebno ne hiljade i hiljade građana koji žele odgovore”, kaže za BUKU novinarka Centra za istraživačko novinarstvo.

Ona smatra da bi bilo izuzetno važno da se svi ovi dokumenti, sistematski i pregledno, redovno stavljaju na stranice ministarstava finansija, a među njima naročito  detaljni izvještaji o izvršenjima budžeta.

„Razlozi su višestruki: zbog transparentnog trošenja novca – ovako bi većina građana bila besplatno upoznata sa kanalima trošenja; zbog aktivnijeg učešća građana u javnom životu, kroz uticaj na formiranje budžeta ili njegovu kritiku; na kraju – kako bi i sami državni službenici izbjegli niz pojedinačnih, a istovjetnih odgovora na zahtjeve za nekim od dokumenata budžeta. I, najvažnije – u svakoj kući je red da onaj ko u kuću donosi pare, zna gdje i zašto se one troše”, kaže Popovićeva za naš portal.

Ona navodi da, kada je riječ o nižim nivoima vlasti, bez zahtjeva ili pristupa lokalnim službenim novinama, možda nikada nećete dobiti pristup informacijama o budžetu.

Tada je češći slučaj da ćete se suočiti sa zamornim birokratskim aparatom državnih službenika koje ćete moliti da vam proslijede potreban dokument, kako vam procedura pisanja zahtjeva za njegovo prosljeđivanje ne bi oduzela 15 dana.

Ista je situacija i sa budžetima pojedinačnih institucija.

Takođe, često se dešava da su i službenici nadležni za odgovaranje na ove zahtjeve nedovoljno upućeni u Zakon o pristupu informacijama, u obaveze koje iz njega proizilaze, kao i u dokumente institucije u kojoj su zaposleni.

„Dešavalo nam se često da nam na zahtjev u instituciji odgovore sa ‘pa, gdje ja to sada da nađem’?”,kaže Popovićeva.

Dodaje da nije neobično da se to desi i kada traže budžet nekog od korisnika budžeta na državnom ili entitetskom nivou.

„Rijetko koja institucija na svojim Internet stranicama ima ovaj dokument. Štaviše, sada se i ne mogu sjetiti da ijedna ima detaljne budžete čije su stavke predstavljene analitički i tako građaninu daju jasnu sliku o tome gdje će novac za tu godinu biti potrošen”, navodi Popovićeva.

Ona ističe da nijedna institucija nije samoinicijativno na svoju stranicu postavila dokumente koje su novinari CIN-a više puta uzastopno zahtijevali. Proaktivno objavljivanje dokumenata za koje institucije često primaju zahtjeve svakako bi doprinijelo efikasnijem radu i novinara, a i samih institucija.

Sadržaj i forma objavljenog budžeta

Bilo da su u pitanju novinari, organizacije civilnog društva ili obični građani, svako ko zatraži pristup informacijama o nekom od javnih budžeta u našoj zemlji, neminovno se suočava sa teškoćama u razumijevanju ne samo sadržaja, već i različitih formi u kojima su ovi dokumenti prezentovani  javnosti. Neki dokumenti, na primjer, sadrže i elemente prijedloga i usvojenih budžeta, dok drugi imaju samo opšte stavke u prikazu budžeta po korisnicima. Treći se, pak, objavljuju sa određenim tekstualnim dijelom. Sve to može biti vrlo zbunjujuće.

„Poznajem ljude koji su, želeći da budu informisani o životu svoje zemlje, htjeli da nađu neke odgovore u budžetima, ali su se zbog ovakvih nedovoljnosti u sadržaju i nejasnoća u formi našli pred zidom i odustali od pokušaja da budu aktivni učesnici u životu svoje zajednice. Iako izgleda pretjerano, i to je jedna u nizu sitnih komplikacija i prepreka u BiH koje sprečavaju pojedince da postanu – aktivni građani”, kaže za BUKU Mirjana Popović.

Popovićeva primjećuje i da se budžeti često nalaze u nečitljivom i nepreglednom formatu.

„Forme znaju biti različite: u Kantonu Sarajevo je to skup excel listova koje su podijeljene po sadržaju (prihodi, rashodi, pojedinačni korisnici itd.), dok je na državnom nivou to dio iz službenog glasnika pretvoren u adobe dokument, uključujući cijeli zakon, dakle i tekstualni dio”, navodi novinarka CIN-a.

Slična iskustva dijeli i politički analitičar Almir Terzić, koji za naš portal kaže da se često radi o veoma komplikovanom materijalu, sačinjenom od po nekoliko stotina stranica i tabela, koje su definisane kodovima, a koje građanima izvan ekonomske struke ne predstavljaju ništa drugo osim pukog zbira brojki.

Budžetske stavke bi, smatra Terzić, trebalo učiniti jasnijim, kako bi građani imali uvid u trošenje novca koji dolazi od samih građana kao poreskih obveznika.

Nažalost, kaže on, vlade, ali i parlamenti i gradske skupštine, radije taj prostor koriste za svakodnevno predstavljanje protokolarnih aktivnosti svojih zvaničnika.

„Često se radi o informacijama koje svojim sadržajem ne služe čak ni medijima, a još manje samim građanima”, rekao je Terzić za BUKU.

Prema Terzićevom mišljenju, zakoni o slobodi pristupa informacijama nisu nikakav garant da će građani, pozivajući se na njegove odredbe, dobiti traženu informaciju, naročito ako se radi o finansijskim izdvajanjima i utrošcima, što uglavnom i jeste sadržaj budžeta na svim razinama vlasti.

„Odgovori, kada i ako stignu, sadržavaju šifrovane poruke, i bez prethodnog predznanja, odnosno posjedovanja informacija, gotovo da ništa novo ne možete, niti ćete saznati ukoliko se samo oslonite na sadržaj dobivene informacije”, kaže ovaj politički analitičar iz Sarajeva.

Imajući u vidu sve navedene probleme, transparentnost budžeta znatno bi se unaprijedila  ukoliko bi sve relevantne informacije o budžetima bile dostupne široj javnosti, a posebno na nivou kantona, gradova i opština. Dešava se, na primjer, da građani nisu blagovremeno obaviješteni o organizovanju javne rasprave o budžetu u svojim mjesnim zajednicama. Bolja informisanost svakako bi doprinijela aktivnijem uključivanju  građana u javne rasprave koje se tiču donošenja budžeta u njihovoj lokalnoj zajednici.

Takođe se dešava da, zbog političkih odnosa u samoj mjesnoj zajednici, ne postoji mogućnost da budžet, u obliku koji je ponudio nadležni organ, bude usvojen. Tako je donošenje budžeta u BiH, na svim nivoima, postalo predmet političke trgovine vladajućih struktura, bez uzimanja u obzir i uvažavanja mišljenja i potreba građana.

To najbolje pokazuje činjenica da na nivou Bosne i Hercegovine na korekciju predloženog budžeta institucija ne mogu uticati čak ni zastupnici svojim amandmanima. Bosna i Hercegovina je, vjerovatno, jedina zemlja na svijetu u kojoj sudbinu budžeta utvrđuje tijelo koje je sastavljeno od nekoliko osoba – Fiskalni savjet, a razreze obavlja drugo – Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Bez njihovih saglasnosti gotovo da nije moguće izvršiti ni minimalne korekcije u smislu povećanja budžeta, osim malih unutrašnjih preraspodjela, koje su također, veoma rijetke. Budžeti u BiH, a samim tim i građani, postali su na taj način taoci onih koji su u javnosti poznati kao lideri.

Budućnost proaktivne transparentnosti u BiH?

Savjet ministara BiH nedavno je formirao interresornu radnu grupu koja bi trebalo da pripremi novi nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi pristupa informacijama na državnom nivou, te da ocijeni usaglašenost postojećeg zakona sa Konvencijom Savjeta Evrope o pristupu službenim dokumentima.

Ovo može biti odlična prilika da vlasti u BiH unaprijede postojeći zakon, uvodeći odredbe o proaktivnom objavljivanju informacija u posjedu javne vlasti.

Da bi se to ostvarilo, potreban je strateški pristup promociji proaktivnog objavljivanja informacija. Takav sistem treba biti pažljivo i sistemski pripremljen i promovisan.

Između ostalog, on podrazumijeva resurse koje treba posvetiti njegovom uspostavljanju i razvoju. Za što bolju efikasnost, može se ostvariti koordinacija sa drugim, relevantnim programima. Primjera radi, Slovenija je zakonsku obavezu proaktivnog objavljivanja kombinovala sa strategijom e-uprave i e-demokratije, što je rezultiralo portalom E-uprava. Dalje, potrebno je uspostaviti funkcionalne mehanizme za redovno objavljivanje i ažuriranje informacija, kako bi informacije imale vrijednost, a javnost zadržala povjerenje u javna tijela. Javni službenici treba da prođu određene obuke, kako bi mogli djelovati u skladu sa pravilima proaktivnog objavljivanja, uključujući pripremu informacija, primjenu zakonom definisanih izuzetaka u objavljivanju, korištenje različitih komunikacijskih kanala itd.

Iskustva u svijetu i zemljama u regiji ukazuju na to da najbolje institucionalno rješenje za kreiranje standarda, izdavanje preporuka i smjernica, te monitoring proaktivne transparentnosti predstavlja nezavisni organ, poput povjerenika za informacije, koji postoji u Srbiji, Sloveniji, a odnedavno i u Hrvatskoj, ili agencija za slobodan pristup informacijama, koja djeluje u Crnoj Gori.

Prednost ovih institucija ogleda se u činjenici da su one isključivo posvećene pitanju poštivanja prava na informaciju, a odluke koje donose su obavezujuće.

S druge strane, građane, kao jednu od najvažnijih karika jednog društva, potrebno je upoznati sa vrstama informacija koje su dostupne i načinima ostvarivanja pristupa istim. Za takav pristup potrebno je da bh. vlasti prilagode postojeće zakonodavstvo o pravu na pristup informacijama novim standardima proaktivnog objavljivanja i približe ga novom tehnološkom okruženju.

Ivana Korajlić iz Transparency International BiH kaže da je transparentnost i otvorenost budžeta srž cjelokupne odgovornosti i transparentnosti vlasti, jer građani moraju imati informacije o tome na koji način se finansiraju institucije, te na koji način je planirana potrošnja novca koji, prije svega, dolazi od samih građana.

Ako ne postoje javno objavljeni budžetski pokazatelji o tome kako vlasti raspoređuju novac građana Bosne i Hercegovine, onda oni nemaju ni informacije o tome šta vlasti rade i da li rade u njihovom interesu. Netransparentnost budžeta, u konačnici, omogućava nenamjensko trošenje javnih sredstava i omogućava brojne zloupotrebe, čiji smo svjedoci unazad dvadeset godina.

Izvor: Buka.com