Transparentnost i sloboda pristupa informacijama

U posljednje vrijeme se pojačanim političkim aktivnostima kontinuirano podiže svijest javnosti o značaju informacija u javnom posjedu. Osnovna namjera je ustanoviti potpunu javnost rada svih javnih tijela i učintii sve informacije od javnog značaja lako dostupnim, sa zakonom predviđenom listom izuzetaka kada je moguće određenu informaciju ne objaviti. Savremena tendencija je da se i u slučajevima koji su predviđeni kao izuzeci primjenjuje test javnog interesa, odnosno da nadležni organ utvrdi da li je u konkretnom slučaju važniji javni ili parcijalni interes, ili neka druga zaštićena vrijednost, predviđena zakonom (npr. javna bezbjednost).

Najnovija tendencija je takođe da se vlasti obavežu na proaktivnu transparentnost, tj. na samoinicijativno objavljivanje zakonom predviđenih podataka kao što su ugovori o javnim nabavkama, izvještaji o izvršenju budžeta i zakonski propisi. Ideja je da javni organi obznanjuju sve informacije od javnog značaja koristeći se prednostima savremene tehnologije (internetska prezentacija), umjesto da građani konstantno podnose zahtjeve za istima, doprinoseći tako obavještenosti o radu u javnom interesu čime će se posljedično podstaći politička aktivnost svih građana. Kako bi se to ustanovilo, kao pravilo, zakonski je potrebno regulisati kažnjavanje odgovornih lica, ali i pojačati nezavisne institucije nadležne za praćenje primjene odnosnih propisa. Sloboda pristupa informacijama se u Bosni i Hercegovni uređuje Zakonom o slobodi pristupa informacijama koji postoji na državnom i entitetskim nivoima i bitno je naznačati da još ne postoje detaljno razrađene proaktivne obaveze.

Zakon o slobodnom pristupu informacijama, primjeri kršenja:
Presuda Suda BiH od 11.03.2015.
TI_Opstina Prnjavor, Presuda 31.03.2015.g.
TI-RUIP BN, presuda Okruznog suda BL, 18.02.2015.g.
TI-RU za inspekcije, Presuda,31.03.2015.g.

ANONIMNO PRIJAVI
KORUPCIJU U
VISOKOM OBRAZOVANJU

Pozivom na broj

0800 - 55555

ili Online prijavom