Saopštenja i najave

TI BiH apeluje na Parlament da ne propuste priliku za unapređenje zakona

Izvještaji za Medije ● 01 Septembra 2011

TI BiH apeluje na Parlament da ne propuste priliku za unapređenje zakona

Izvještaji za Medije ● 01 Septembra 2011

Banja Luka, 01. septembar 2011. – Transparency International Bosne i Hercegovine (TI BiH) podržava inicijativu Parlamentarne skupštine BiH za izmjene Izbornog zakona, Zakona o finansiranju političkih partija BiH, te Zakona o sukobu interesa BiH. Istovremeno TI BiH insitira na transparentoj i participativnoj proceduri izmjena ovih suštinski važnih zakona za jačanje odgovrnosti i dalju demokratizaciju društva, što podrazumijeva osiguravanje učešca predstavnika civilnog društva i akademske zajednice, uz organizovanje javnih rasprava.

Istraživanja i analize TI BiH, kao i relevantnih međunarodnih insitucija, ukazivale su na činjenicu da postoji znatan prostor za unapređenje zakonskog okvira i njihovo usklađivanje sa međunarodnim standardima i dobrim praksama, a sve u cilju dosljednije implementacije zakonskih riješenja.

Kada je u pitanju Zakon o finasiranju političkih partija, jačanje transparentosti, pooštravanje sankcija i preciznije definisanje načina pripreme finansijskih izvještaja su najvažniji pravci u kojima bi izmjene trebale da budu usmjerene. U tom smislu i u dijelu Izbornog zakona koji se odnosi na finansiranje izbornih kampanja neophodno je preciznije definisati izvještavanje i reviziju. Zakonom o sprečavanju sukoba interesa potrebno je nedvosmisleno definisati situacije koje predstavljaju sukob interesa, kako bi se smanjio prostor za političke uticaje na  insitucije za implementaciju zakona, kao i omogućiti građanima i nevladinim organizacijama mogućnost da pokreću prijave i budu stranka u postupku.

TI BiH će sa svoje strane pružiti doprinos procesu izmjena pomenutih zakona, na način da će staviti na raspolaganje Interresornoj grupi odgovarajuća istraživanja i analize, kao i vlastite prijedloge utemeljene na međunarodnim standardima i najboljim praksama, te koordinirati učešće i praćenje cijelog procesa od strane civilnog društva, kao što je bila praksa u prethodnom periodu.

TI BiH očekuje da će ova inicijativa biti samo prvi korak u pravcu daljih neophodnih reformi antikorupcionog zakonodavstva i istovremeno predlaže da u okviru Paralemntarne skupštine bude formirana stalna Interresorna grupa koja će imati isključivi zadatak unapređenje antikorupcionih zakona.

Posljedice korupcije u policiji

Izvještaji za Medije ● 25 Augusta 2011

Institucije kojima je zadatak da zaštite naša prava i spriječe korupciju nisu nezavisni u svom poslu. Nažalost, građani su ti koji na kraju priče pate.

Policija se našla u središtu nedavnog, high-profile korupcijskog skandala u kome su novinari narušili privatnost hiljadama Britanaca.

Bilo gdje u svijetu neuspjeh policije da djeluje u javnom interesu i lakšavanju kršenja ljudskih prava, otvara vrata političke represije i pruža okruženje u kojem organiziranog kriminala može da uspije.

Globalni problem policijske korupcije

Policijska korupcija je ozbiljan problem u zemljama širom svijeta. Policiju najčešće ocijenjuju kao primaoce mita, prema TI Globalnom Barometru korupcije  (istraživanje javnog mnijenja). Policijska korupcija dolazi u mnogim oblicima, od prihvaćanja mita za pružanje određenih usluga preko prikrivanja organizovanog kriminala.

Praćenje policijske korupcije

Tl Globalni Barometar korupcije daje iskustva običnih ljudi te njihovu percepciju korupcije. anketama običnih ljudi iskustva i percepcije korupcije. zabrinjavajući podataka je i taj da se primanje mita u policiji gotovo udvostručio između 2006 i 2010.godine.

Nedavni izvještaj iz Nigerije upozorava građane da ne treba očekivati​​ pomoć od policije, te daje preporuke da se ne treba plaćati policiji kako bi se određene istrage privele kraju. To je dokumentovana korupcija na svim razinama: od pronevjere budžeta od strane visokih dužnosnika policijske, barikade postavljenih od strane saobraćajne  policije a isključivo u svrhu iznude. Trošak policijske korupcije postaje označaen i očit je u Latinskoj Americi, gdje je jedna od pet anketiranih osoba izjavilo das u plaćali mito policiji više od dvanaest mjeseci. No, problem smanjenja ove vrste korupcije je mnogo dublje od mita. Policijska korupcija u regiji je naročito rasprostranjena od organizovanog kriminala, uključujući trgovinu drogom, oružjem i ljudima.

UN kancelarija za droge i kriminal je upozorila da takve vrste korupcije dosežu najvišu razinu, ukazujući na dokaze umješanosti visoko pozicioniranih policijskih službenika u Gvatemali, Meksiku i El Salvador.

Od 2006-2011. godine, nasilje je povezano s trgovinom droge, koja je nažalost koštala preko  je 40.000 ljudskih života u Meksiku, gdje 98% kaznenih djela prođe nekažnjeno.

Kad snage reda i zakona ne provode zakone, jasno je da su ugrožena ljudska prava, a da država legitimno može spriječiti i kazniti kršenja zakona ili zaštitili svoje građane. Više o istinitim događajima možete pronaći na TI blogu (TI staff experience of corruption in Latin America ).

U Rusiji je Alexei Dymovsky, bivši šef policije uhapšen zbog zloupotrebe i korupcije nakon što je ukazao na korupciji u seriji video uredaka postavljenim na youtube. Na ovim snimcima je on tvrdio da mladi regruti očekuju da će mito subvencionisati loše plate u policiji.

Troškovi policijske korupcije u Južnoj Americi su svakodnevnica, jer tamo prema svim istraživanjima, svaki peti građanin plaća mito policajcu svaki mjesec u godini. Ali su ovo samo površinski problemi, jer je situacija mnogo zabrinjavajuća. Policija konstantno ne želi da vidi problem poput organiziranog kriminala, uključujući nelegalni promet droge, naoružanja i ostalih nelegalnih aktivnosti koje su masivno rasprostranjene. UN kancelarija stalno upozorava na problem širom Južne Amerike, navodeći alarmantan podatak da preko 98% slučajeva nikad ne dočeka svoj epilog.

Kada su snage reda i zakona kompromitovane, država ne može legitimno da spriječi i kazni kršenja zakona ili zaštite ljudska prava građana.

Nezavisna grupa treba nadgledati FIFA reforme

Izvještaji za Medije ● 16 Augusta 2011

Transparency International (TI)  poziva upravna tijela FIFA-e, da provedu  sveobuhvatne reforme svoje uprave ali da komisija mora biti sastavljena od predstavnika izvan FIFA-e (stariji državnici, sponzori, mediji i predstavnici civilnog društva) te unutar (federalne lige, klubovi, igrači, predstavnica ženskog fudbala, suci, navijači) kao i svih ostalih članova koji bi trebali osigurati nezavisnost u radu.

Predložena grupa će pratiti rad nezavisne istrage koja je pokrenuta zbog postojećih optužbi za korupciju, kao i uvođenje novih postupaka kako bi se osigurala transparentnost i dobro upravljanje, kao što su pojam ograničenja za visoko pozicionirane  i sukob interesa u politici, te eksternim stručnjacima koji će biti prisutni u tijelima koji donose velike odluke.

TI takođe predlaže da FIFA preduzme slične korake prije nego razvije sopstvene preporuke za antikorupcijsku politiku i finansijski menadžment. “FIFA želi reforme, ali je zbog brojnih skandala izgubila povjerenje u javnosti. Samo nezavisna grupa može da realno sagleda probleme te napravi sve neophodne potrebne korake za reform”, izjavila je Sylvia Schenk, viši savjetnik za sport pri TI.

TI dokument pod nazivom Sigurne ruke: Izgradnja integriteta i transparentnosti u FIFA (Safe Hands: Building Integrity and Transparency at FIFA), sadrzi niz preporuka koje su zasnovane na višegodišnjem iskustvu i služe kao alat za kompanije i institucije koje žele da postanu transparentnije te manje podložne korupciji.

Reforme bi trebale imati globalnu podršku

Zbog posebne naravi FIFA-e, smislene reforme zahtijeva svatko tko ima udio u igri. Svi treba da se pridruže raspravi i tako daju doprinos za reforme, uključujući sva tijela kao što su predstavnici klubova i igrača, te sponzori.

Sa svojim velikim političkim i društvenim uticajem, FIFA je odgovorna samo za nacionalne nogometne predstavnike iz 208 zemalja. TI, dakle, također šalje preporuke nacionalnog nogometnog saveza, te poziva fudbalske saveze u zemljama gdje su predstavništva da podrže reforme te daju svoj puni doprinos.

“Svjetski sportski lideri imaju posebnu odgovornost za manjak nezavisnosti, ne samo u namještanju utakmica, nego treba da budu primjer ponašanja, da promovišu etiku za sve mlade ljude širom svijeta.”, dodala je Schenk.

TI preporuke utiču na dobro poslovanje u poslovnom svijetu, polazeći od dokumenta pod nazivom TI Poslovni principi za sprečavanje podmićivanja (TI's Business Principles for Countering Bribery) te vodič koji je napravljen na osnovu UN Globalnog sporazuma za borbu protiv korupcije a koji već godinama pomaže onima koji žele da naprave dobre reforme I postanu dobar primjer u svom okruženju.

Neprihvatljiva tajnost imovinskih kartona

Izvještaji za Medije ● 04 Augusta 2011

Sarajevo, 4. avgust 2011. – Transparency International BiH (TI BiH) najoštrije osuđuje odluku Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH, kojom se zabranjuje javno objavljivanje podataka o imovinskom stanju izabranih i imenovanih zvaničnika, smatrajući je potpuno neprihvatljivom jer se na takav način direktno ugrožava javni interes. Imajući u vidu činjenicu da prema pozitivnopravnim propisima, sadržaj imovinskih kartona nije bio predmetom provjera državnih insititucija, odluka o zabrani objavljivanja imovinskih kartona bi praktično onemogućila i javnost, medije i nevladine organizacije da nastave sa praksom nadgledanja istinitosti sadržaja imovinskih kartona. Na takav način bi svrha postojanja instituta imovinskih kartona bila bila u potpunosti obesmišljena.

Ovakav potez treba posmatrati u širem kontekstu, kontinuiranih pokušaja na podrivanju postojećih zakonskih riješenja koja promovišu principe odgovrnosti i transparentosti u funkcionisanju javnih insitucija.

TI BiH poziva sve nadležne institucije posebno Centralnu izbornu komisiju i Parlamentarnu skupštinu BiH, da preduzmu odgovarajuće mjere kako bi se osigurala zaštita javnog ineresa, koji je ovakvom odlukom ugrožen. Sa svoje strane TI BiH će nastaviti pratiti dalje postupanje nadležnih institucija i u skladu s tim preduzimati sve raspoložive mjere kako bi se osigurala zaštita instituta objavljivanja imovinskih kartica, kao opšteprihvaćenog u demokratskim zemljama i veoma važnog za kontrolu i promovisanje prinicipa odgovrnosti javnih zvaničnika.

Južnoafričko osnovno obrazovanje u opasnosti zbog lošeg upravljanja

Izvještaji za Medije ● 28 Jula 2011

Novi izvještaj pronalazi finansijsko loše upravljanje, izostanke i uznemiravanja te poziva na veću kontrolu

Slabo upravljanje i nedostatak transparentnosti prouzrokovali štetu osnovnog obrazovanja u Južnoj Africi, navodi se u novom izvještaju  Transparency Internationala, organizacije za borbu protiv korupcije.

„Vlada treba ojačati upravljanje kontrole i na pokrajinskoj i razini škole i osigurati da se sredstva za obrazovanje koriste namjenski“, izjavila je Letshego Mokeki, koordinator TISDA (National Programme Coordinator for Transparency in Service Delivery in Africa). Vlada je dužna osigurati kvalitetno obrazovanje za sljedeću generaciju Južnoafrikanaca, zbog čega se moraju odmah preduzeti koraci u borbi protiv korupcije.

Publikacija pod nazivom Mapiranje transparentnosti, odgovornosti i integriteta  u osnovnom obrazovanju u Južnoj Africi (Mapping transparency, accountability and integrity in primary education in South Africa) u kojo je ispitano  više od 1.500 učesnika obrazovnog procesa (administratora, direktora, nastavnika, roditelja i voditelja te roditeljskih  udruženja  u tri okruga kao i predstavnike škola) koji su imali za cilj identificiranje glavnih  izazove u upravljanja i pružanju kvalitete osnovnog obrazovanja.

Rezultati pokazuju da je loše upravljanje u korijenu mnogih problema. Nedostatak transparentnosti i loše financijsko upravljanje, znači da su školski  budžeti u opasnosti od pronevjere kao i loša infrastruktura škola stvara poteškoće u učenju.

• Jedan od tri direktora smatra da se najveći rizici od korupcije odnose na pronevjere sredstava na pokrajinskom nivou, npr. kada je u pitanju izdavanje udžbenika, angažovanje osoblja i izgradnje školskih zgrada
• izostajanje zaposlenih s posla, seksualno uznemiravanje učenika i zloupotreba sredstava škola smatraju se visokim rizicima za korupciju. Svaki četvrti učenik tvrdi da su škole nesigurne, a da su silovanje i nasilje glavni problemi
• Tri od četiri direktora procjenjuju da nemaju sredstava potrebnih za pokretanje škole, a svakom drugom učeniku nije uvijek osiguran sto u učionici. Oko 15 posto škola nije imalo struje, a 10 posto nema vode
• Izvještaj  čini niz preporuka za poboljšanje kontrole namjenskih sredstava i upravljanje, uključujući i pravovremena budžetska  izdvajanja i više kontrole prema upravama škola.

• Istraživanje je pokazalo lošu primjenu i provedbu pravila i propisa. Samo polovina ispitanih nastavnika smatra da se pravila koja se odnose na školarinu i naknada poštuju

Izvještaj također naglašava potrebu da se poveća sudjelovanje i nadzor roditelja u školama te preporučuje i kampanje za podizanje svijesti i više treninga. Kao dio programa TISDA, Transparency International Kamerun je naveo u svom izvještaju, da će TISDA u narednom trogodišnjem programu, zajedno sa TI voditi projekat za sedam afričkih zemalja u kojem će izvještavati o obrazovanju, zdravstvu i problemima vodosnadbjevanja.

Amnestija za 8076 u RS

Izvještaji za Medije ● 21 Jula 2011

Banja Luka, 21. juli 2011. – Vrhovni sud Republike Srpske donio je presudu na osnovu zahtjeva Transparency International Bosne i Hercegovine (TI BiH) za vanrednim preispitivanjem presude Okružnog suda u kojoj se navodi da Milorad Dodik nije bio u sukobu interesa u situaciji kada je 2008. njegov sin dobio kredit od Investiciono-razvojne banke RS, iako je Dodik u isto vrijeme bio u Kreditnom odboru koji je odobrio pomenuti kredit.

Vrhovni sud je, nažalost, potvrdio presudu Okružnog suda, navodeći da je Zakon o sprečavanju sukoba interesa nivou Republike Srpske donesen nakon spornog kredita, te da se nije mogao primjenjivati u datom slučaju. S druge strane, Zakon o sukobu interesa na nivou BiH jasno nalaže da će se isti primjenjivati i na entitetskom nivou dok i entiteti ne usvoje svoje zakone, međutim u presudi Vrhovnog suda se navodi da se ni državni Zakon nije mogao primjenjivati u ovom slučaju jer ne navodi eksplicitno predsjednika Vlade RS, niti druge funkcionere na entitetskom nivou, među onima na koje se Zakon primjenjuje.

Na ovaj način, Vrhovni sud je i sam potvrdio postojanje pravne praznine, čime se praktično svi slučajevi sukoba interesa u periodu prije donošenja Zakona RS amnestiraju, te se ponovo državni Zakon relativizira i ignoriše. Prema presudi Vrhovnog suda RS čini se da sukob interesa u RS nije ni postojao prije usvajanja entitetskog zakona, čime se postavlja pitanje šta je sa slučajevima iz RS koje je Centralna izborna komisija BiH utvrdila, kao nadležna u priodu prije ustpostavljanja Komisije na nivou RS.

Ova presudna dodatno potvrđuje neophodnost što hitnije izmjene zakonskog okvira koji reguliše pitanje sukob ainteresa u RS, a Vrhovni sud je praktično postojanje sukoba interesa sveo na teorijsku mogućnost, za koju je u praksi gotovo potpuno nemoguće ispuniti uslove.

TI BiH ponovo upozorava na to da ovakav odnos prema zakonima potpuno obesmišljava insitut sukoba interesa, te praktično onemogućava njegovu prevenciju, te apeluje na institucije da pokrenu inicijative za usklađivanje zakonskog okvira koji uređuje sukob interesa na svim nivoima vlasti u BiH.

Uprava Agencije za prevenciju korupcije imenovana po političkoj liniji

Izvještaji za Medije ● 15 Jula 2011

Sarajevo, 15. juli 2011. – Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH je na posljednjoj sjednici za direktora Agencije za prevenciju i koordinaciju borbe proitv korupcije i njegove zamjenike imenovao kandidate po političkoj liniji, dok se o onima koje je predložila Komisija za izbor i prećenje rada Agencije nije ni raspravljalo.

Naime, Komisija je dostavila listu od 15 kandidata, te predložila tri kandidata sa najvećim brojem bodova – Ramiza Huremagića, Milana Krulja i Blanku Benković. Ipak, poslanici u Parlamentu se nisu ni izjašnjavali o ovom prijedlogu, već su na osnovu dogovora među političkim strankama imenovali Seada Liska za direktora, a Dragana Slipca i Sretu Pekića za njegove zamjenike. Neophodno je napomenuti i da ja Sead Lisak bio tek treći na rang-listi koju je sastavila Komisija, Dragan Slipac šesti, dok je Sreto Pekić bio zadnji na listi od 15 kandidata.

Transparency International Bosne i Hercegovine (TI BiH) osuđuje ovakav potez Parlamentarne skupštine BiH jer on potpuno obesmišljava cijelokupnu proceduru koja je bila propisana po pitanju izbora uprave Agencije, a rad Komisijeza izbor i prećenje rada Agencije je na ovaj način ignorisan i učinjem potpuno nepotrebnim.

Zanimljivo je da se na izbor direktora Agencije čekalo više od godinu dana, a da su u jednom danu političke stranke odlučile o tome ko će biti imenovan, čime se nameće zaključak da je odugovlačenje bilo potpuno bespotrebno, a da je dosadašnji rad Komisije za izbor predstavljao rasipanje sredstava.

Ovakav pristup imenovanju uprave najvažnijeg antikorupcijskog tijela u zemlji dovodi u pitanje njegovu nezavosnost u budućem radu i ponovo pokazuje da se sve institucije pokušavaju staviti pod kontrolu stranaka, pa čak i one koje bi se trebale boriti protiv takve kontrole.
Predstavnički dom je i na ovom primjeru dokazao kako procedure pri imenovanju kadra, te reference i sposobnosti kandidata nemaju nikakav značaj kada se umiješaju politički uticaji, što još jednom daje negativan primjer građanima BiH i narušava povjerenje u institucije.

TI BiH poziva nadležne institucije da preispitaju ispravnost i legitimnost ovakvog načina izbora uprave Agencije i da spriječe dalje pokušaje kontrolisanja i politizovanja najvažnijih institucija u BiH.

Uprava Agencije za prevenciju korupcije imenovana po političkoj liniji

Izvještaji za Medije ● 15 Jula 2011

Novi pokušaj potpunog politizovanja javne uprave

Izvještaji za Medije ● 14 Jula 2011

Sarajevo, 14. juli 2011. — Novi prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi u Federaciji BiH, koji je sačinjen od strane radne grupe Vlade FBiH, predstavlja neobjašnjiv i neprihvatljiv korak, koji je suprotan principima reforme javne uprave i pozitivnoj pravnoj praksi.

Ovim prijedlogom Zakonaje nastavljena praksa Vlade FBiH iz prethodnog mandata, koja je sličnim prijedlozimanastojala reformu javne uprave unazaditi i obesmisliti i postojanje samog Zakona. Prijedlogom izmjena Zakona o državnoj službi se ponovo uvodi princip političkih postavljenja za pozicije koje su do sada imale status državnih službenika, kao što je slučaj sa pomoćnicima ministara, koji bi u tom slučaju mogli biti u bilo koje vrijeme smijenjeni od strane samih ministara. Ovakvim rješenjem bi pojedini resori bili praktično pod potpunom i neograničenom kontrolom ministara, odnosno političkih partija kojim pripadaju.

Posebno su zabrinjavajuće najave da se ovako štetno rješenje planira uputiti u proceduru po hitnom postupku, što znači da bi se ponovo uklonila mogućnost javne rasprave i preporuka od strane civilnog društva i javnosti.

TI BiH poziva Vladu FBiH da još jednom razmotri predložena rješenja, te da ista prilagodi osnovnim ciljevima reforme javne uprave u BiH, a to su jačanje njene nezavisnosti, profesionalnosti i efikasnosti.

Novi pokušaj potpunog politizovanja javne uprave

Izvještaji za Medije ● 14 Jula 2011

Italijanske vlasti (ne) priznaju GRECO i volju građana

Izvještaji za Medije ● 06 Jula 2011

U Italiji je postalo pravilo da jedan od deset slucajeva zbog zastare bude okoncan. Da bi stvari bile gore, istraga se zatvori, iako se pronađu okrivljeni već u prvoj instanci. To ne iznenađuje jer podaci iz komparativnog istraživanja pokazuju da trenutni italijanski ustavni status o zastari (vremenski period koji je neophodan da se slučaj dovede do kraja) imaju poprilične manjkavosti te znantno umanjuje efikasnost antikorupcijskih zakona.

Italijanska vlada  je takođe krivo protumačila istraživanje, (our recent comparative research). Oni tvrde da prema izvještaju GRECO-a (GRECO), tijela za praćenje antikoruptivnih standarda Vijeća Evrope „da se situacija u Italiji ne razlikuje puno od ostalih Evropskih zemalja…prema TI studiji“.

Ali naravno da se razlikuje! Prema našim podacima Italijanski režim statuta ima jedini ograničenje u EU i zbog toga optuženi ne budu kažnjeni zbog navodne korupcije. Kao prilog tome, sve članice EU već imaju sprovedene reforme o statusu zastare slučaja kako bi efikasnije procesuirali kriminalne slučajeve, dok je u Italiji sve u suprotnom smjeru.

Međutim iz GRECO-a su jasno razumijeli našu poruku. Oni primjećuju da „studija Transparency International-a… se posebno odnosi na status zastare predmeta u Italiji te da predstavljaju ozbiljan problem“ kao i da ti nalazi predstavljaju „polaznu tačku …koja treba da vladi da do znanja u kom pravcu treba krenuti“.

Status zastare je takođe u izvještaju GRECO-a poentiran. Iako su priznati pomaci, GRECO jasno navodi da “trenutni nivo implementacije antikorupcijski zakona ostavlja dosta prostora za poboljšanje”. U izvještaju se takođe  naglašava potrebu usvajanja kodeksa ponašanja I mjera kako bi se spriječio sukob interesa za članove vlade i parlamenta. Italijanski državljani su se skoro izjasnili na referendumsko pitanje da li bi trebalo biti dopušteno da se iz „opravdanog razloga“ premijer ili članovi kabineta ne pojave na sudskom saslušanju zbog posebnog pravnog imuniteta a koji je djelimično ukinuo Vrhovni sud (sličan zakon poznat kao „Lodo Alfano“ je odbijen jer nije u skladu sa italijanskim Ustavom).

Od ukupno 97% građana, čak se 57% izjasnilo da se ukine prepeka „opravdan razlog“. Referendum takođe pokazuje da su građani počeli shvatati odgovornost za borbu protiv korupcije u svojoj zemlji.

http://blog.transparency.org/2011/06/21/timed-out-italian-authorities-told-off-by-greco-and-by-their-citizens/

TRANSPARENCY INTERNATIONAL BOSNE I HERCEGOVINE OBJAVLJUJE:

Izvještaji za Medije ● 06 Jula 2011

U cilju postizanja što boljeg uvida u percepciju korupcije na visokoškolskim ustanovama, Transparency International Bosne i Hercegovine će sprovesti istraživanje percepcije korupcije među studentima, kao i nastavno-naučnog osoblja i upravljačkih tijela univerziteta, kako privatnih, tako i javnih. Istraživanje će se sprovoditi putem anketa i fokus grupa. Cilj istraživanja je prikupiti stavove o tome koliki je percipirani nivo korupcije u visokom obrazovanju u BiH, u kojim oblastima se javlja, na koji način se manifestuje, te na koji način bi se trebalo boriti protiv korupcije i sprečavati je.

Pravo učešća na konkursu za kreiranje i sprovođenje imaju institucije/agencije registrovane za pružanje usluga istraživanja javnog mnjenja.

Transpency International BiH želi da:

–       Ispita stavove studenata, nastavnog osoblja i menadžmenta javnih i privatnih univerziteta o korupciji u visokom obrazovanju putem kvalitativnog i kvantitativnog istraživanja (fokus grupe i ankete);

–       Ispita stavove o prisutnosti, pojavnim oblicima i intenzitetu korupcije u visokom obrazovanju u BiH;

–       Ispita stavove o uzrocima korupcije, faktorima koji pogoduju njenoj pojavi i posljedicama koje ostavlja;

–       Izvrši analizu stavova o mogućim rješenjima problema korupcije u visokom obrazovanju.

Istraživanje će biti sprovedeno kvantitativnim i kvalitativnim metodama. Kvantitativnim metodama, prije svega anketom, će se na reprezentativnom uzorku mjeriti stavovi i percepcija korupcije među studentima i nastavnim osobljem, dok će se kvalitativnim metodama nastojati detaljnije definisati problemi, njihova pozadina i načini i mehanizmi za borbu protiv korupcije. Kvalitativno istraživanje će biti sprovedeno kroz fokus grupe sačinjene od uzorka predstavnika studenata različitih profila, profesora, asistenata, ostalog osoblja fakulteta i univerziteta, te predstavnika rektorata i dekanata. Sprovešće se 10 fokus grupa, po dvije fokus grupe u 5 gradova. Po jedna fokus grupa će biti sa studentima javnih i privatnih univerziteta, a druga fokus grupa će se održati sa predstavnicima profesora i uprava univerziteta.

Ponuda za pružanje usluga ispitivanja percepcije korupcije u visokom obrazovanju treba da sadrži dva dijela u posebno zapečaćenim kovertama, sa vidno naglašenim nazivima: Tehnička ponuda i Finansijska ponuda.

Tehnički dio ponude treba da sadrži:

1. Tačan  naziv i adresu pravnog lica, broj telefona, faksa, e-mail i web adresu,
2. Ovjerenu kopiju dokumenata o registraciji koja dokazuje da je pravno lice registrovano da pruža uslugu istraživanje javnog mnjenja,
3. Spisak referenci – dokaze o ranijim iskustvima iz oblasti istraživanja javnog mnjenja, sa posebnim naglaskom na iskustva u istraživanju fenomena korupcije ili sličnih društvenih fenomena,
4. Podatke i biografiju odgovornog lica za sprovođenje aktivnosti.

Finansijski dio ponude treba da sadrži prijedlog budžeta za sprovođenje istraživanja i navedenih aktivnosti i obračun svih poreskih obaveza u skladu sa važećom poreskom regulativom.

Odabrani će biti u obavezi da:

–       Sprovede na javnim i privatnim univerzitetima istraživanje percepcije korupcije u viskom obrazovanju u BiH;

–       Izvrši analizu istraživačkih rezultata;

–       TI BiH-u dostavi istraživački izvještaj u pisanoj i elektronskoj formi koji su prihvatljivi od strane TI BiH;

–       Na zahtjev autora asistira na izradi izvještaja TI BiH.

Rok za dostavljanje ponuda je 14 dana od dana objave oglasa, na adresu: TI BiH, Gajeva 2, 78 000 Banja Luka, nakon čega će u roku od 3 dana po prijemu ponuda biti zakazan datum otvaranja ponuda.

Dodatne informacije mogu se dobiti na adresi Gajeva 2, Banja Luka, telefonom i faksom na broj 051/216-369, ili e-mailom na adresu ikorajlic@ti-bih.org. Kontakt osoba: Ivana Korajlić.

TI BiH zadržava pravo da otkaže proces nabavke usluga u bilo koje vrijeme prije dodjeljivanja ugovora, a pri tome ne snosi nikakvu odgovornost prema ponuđačima.

Procesuiranje korupcije:Kanada (konačno) korak ispred

Izvještaji za Medije ● 30 Juna 2011

Do nedavno Kanada je zabilježila tužan rekord provođenja svojih antikorupcijskih zakona. Proteklih 12 godina od donošenja Zakona o sankcijama stranih javnih dužnosnika, samo je jedan slučaj razriješen.

Ovo se promijenilo kada je 24. juna Niko Resources, kompanija za gas, optužena za podmićivanje bangladeških javnih zvaničnika u 2005.g. te se složila da plati 9.5 miliona dolara.

Transparency International Kanada pozdravlja prvu značajnu presudu ali dodaju da je puno još toga potrebno da se uradi.

Kanadska nacionlna policija te njihov odjel za kriminal istražuju Kanadske kompanije osumnjičene za podmićivanje u inostranstvu. Trenutno se vode 23 istrage. Sve do slučaja Niko, preostala su još 22 aktivne istrage, tako da se očekuje više krivičnih prijava bilo da se radi o kompanijama ili pojedincima.

Kazna  u iznosu od 9.5 miliona dolara nije dovoljna ali je početak. Ako uporedimo provođenje ovog zakona u Americi, smatramo da je značajna, te kao takva šalje ozbiljnu poruku kompanijama u Kanadi, da treba da razmisle i budu mnogo opreznije kada se radi o podmićivanju.

U svakom slučaju, vlada treba da da svoj maksimalan doprinos, jer je evidentno da se otežano procesuiraju slučajevi korupcije.

Trenutno tužioci moraju dokazati da postoje trajne i značajne kriminalne veze u Kanadi, dok je većina zemalja OECD-a nadležna da na temelju nacionalnosti svojih građana procesuira slučajeve korupcije.

Ako zatvorimo rupu u zakonu, tužioci će moći da vrše pritisak na kanađane koji su van svoje zemlje bilo gdje u svijetu. Vlada je pokušala da promijeni tu odredbu još 2009.g. kada je zakon i objavljen, ali nije uspjela. Nakon godinu i pol još uvijek nema pomaka niti je uzeto u razmatranje.

Transparency International Kanade apeluje da Kanadska vlada djeluje brzo te uredi te mjere, jer je to jedini način da se unaprijedi borba protiv korupcije.

Novi TI izvještaj pokazuje nedostatak političke volje

Izvještaji za Medije ● 21 Juna 2011

Albanija, Kosovo, Makedonija i Turska se moraju potruditi kako bi efikasnije implementirali antikorupcijske zakone, podaci su iz zadnjeg izvještaja TI, objavljenog danas, u kome takođe TI poziva sve vlade da izgrade kapacitete te poboljšaju rad ključnih institucija.

„Još uvijek ne postoji snažna politička volja da bi se uhvatilo u koštac sa problemima koje prouzrokuje korupcija u navedenim zemljama. Sigurno provođenje antikorupcijskih reformi su osnova za pristupni proces EU“, dodala je Jana Mittermaier, predstavnik TI kancelarije u EU.

Pristupni proces EU zahtjeva da zemlje budu finansijski i ekonomski stabilne,te da imaju socijalne i političke standard. To uključuje i napredak u svim sferama antikorupcije, te dobro upravljanje svim problematičnim područjima.

Izvještaj pod nazivom: EU antikorupcijski zahtjevi: mjerenje napretka za Albaniju, Kosovo, Makedoniju i Tursku daje analizu o napretku borbe protiv korupcije ove četiri zemlje zasnovano na evaluaciji zakonskog okvira te odgovornih institucija. Komparativni indikatori su zasnovani na monitoringu antikorupcijskog napretka, razvijenih od strane TI i predstavljaju osnovnu analizu antikorupcijskih zakona određene zemlje.

Uočeni zajednički problemi:

• nizak ili nedosljedan nivo pristupa informacijama
• neefikasna primjena objava imovinskih kartona
• odsustvo ili neprovođenje kodeksa ponašanja državnih službenika
• političko uplitanje u rad odgovornih institucija
• loši radni uslovi za sve zaposlene u zakonodavnoj vlasti, te državnih službenik

Preporuke:

Albanija: konstantan jaz između političkih stranaka koje stopiraju važne reforme u poslijednje dvije godine. Pravosudni sistem treba reforme kako bi osigurao nezavisnost te odgovornost i profesionalnost sudija i tužilaca. Takođe, treba povećati kapacitete za razvoj novih kriterija za imenovanje sudija te ograničiti imunitet u slučaju neetičkog ponašanja i korupcije. Postoji konstatno uplitanje u imenovanja državnih službenika, te manjak parlamentarne profesionalnosti i nezavisnosti administracije.

Kosovo: Nodostatak zaposlenih, nedovoljna tehnička opremljenost sudija, kao i manjak profesionalizma su ključni problem pravosuđa na Kosovu. Državni službenici nemaju obuku, politička uplitanja u proces zapošljavanja je stalan a niske plate destimulativno djeluju kao privlačenja novih kvalifikovanih kadrova. Takođe, manjak transparentnosti u javnim nabavkama, a samim tim i veći broj slučajeva korupcije u ugovaranjima. Skupština se takođe suočava s poteškoćama jer ne ispunjava svoju nadzornu ulogu države a sve zbog nedostatka osoblja i kapaciteta. Nemogućnost medija i civilnog društva da prate rad vlade, predsjednika skupštine i ostalih vladinih tijela.

Makedonija: specifičan problem u Makedoniji predstavlja političko miješanje za imenovanja sudija, zapošljavanje državnih službenika, pristup informacijama te provedba procesa javnih nabavki. Naprimjer, nemoguće je da javnost dobije informacije o sudskoj sjednici jer minute nisu objavljene. Nedostatak zaštite zviždača, te je potrebno ojačati mogućnost Skupštine da prate revizorske izvještaje, a predstavnici parlamenta moraju biti odgovorniji a javnost bi trebala biti uključena u procese donošenja odluka.

Turska: Od ključne važnosti su zapošljavanja, imenovanja, napredovanja i disciplinskih postupaka sudaca, koji nisu transparentni, usprkos nedavnim poboljšanjima zakona. Nadalje, ne postoji etički kodeks za članove parlamenta, niti postoji kodeks ponašanja za pripadnike pravosuđa. Osim toga, sistem unutrašnje revizije ne radi, iako kontrole postoje, u javnoj upravi odjela, i ustanove, odgovorne za primanje i provjeru imovine visokih dužnosnika i sudaca nedostaje kapaciteta za praćenje.

Malo ko u BiH odgovara za lopovluk

Izvještaji za Medije ● 21 Juna 2011

Transparency International Bosne i Hercegovine predstavio je nedavno analizu procesuiranja korupcije pred sudovima i tužilaštvima u BiH za 2010. godinu. U analizi su uključeni dostupni podaci o broju istraga i presuda za krivična djela korupcije, kao i o prijavama na rad provosuđa, te o primjeni zakona o oduzimanju nelegalno stečene imovine.

Kako se navodi ovoj analizi podaci o istragama koje su provodila tužilaštva u BiH ukazuju na to da je u odnosu na 2009. godinu došlo do smanjenja ukupnog broja istraga, što važi i za istrage  za koruptivna i krivična djela protiv službene dužnosti. Sa druge strane, indikativno je da se poredeći broj prijava sa brojem istraga, dolazi do podatka da skoro trećina prijavljenih koruptivnih djela okončava istragom. Veliki broj odbačenih prijava ukazuje ili na loš kvalitet prikupljenih dokaza, ili na neadekvatnu primjenu posebnih istražnih radnji koje bi dovele do podizanja optužnice.

Važno je naglasiti i da je udio istraga koje se odnose na koruptivna krivična djela izrazito nizak u odnosu na ukupan broj istraga, te iznosi samo 2,8%. S druge strane, iako se broj podignutih optižnica za korupciju i zloupotrebu položaja povećao u odnosu na prethodnu godinu, i dalje je njihov udio od samo 1,5% u ukupnom broju optužnica nezadovoljavajući.

Kada je riječ o krajnjim ishodima optužnica, odnosno sudskim presudama, primjetna je stagnacija u radu sudova, s obzirom na to da se broj oslobađajućih presuda i odluka o obustavi postupka povećao, a da je donesen gotovo isti broj oslobađajućih i osuđujućih presuda kao i u 2009. godini. Kada je riječ o djelima koja se odnose na korupciju, i dalje je njihov udio osuđujućih presuda za ova krivična djela u ukupnom broju osuđujućih presuda manji od 1%. Ovo potvrđuje da je broj osuđujućih presuda za korupciju i dalje izrazito nizak, te da ni u kom slučaju ne pruža adekvatan odgovor institucija na sve dramatičniji stepen korupcije u zemlji.

S druge strane ostaje činjenica da još uvijek nema niti jedne osuđujuće presude u istragama koje se vode protiv visoko pozicioniranih zvaničnika, već se ove presude uglavnom odnose na slučajeve tzv. „sitne“ korupcije. Ovome ne ide u prilog ni nedavno prebacivanje istraga o korupciji na najvišim nivoima vlasti sa državnog tužilaštva na niže instance, što posebno pokazuje da pravosuđe u BiH popušta pod političkim pritiscima i nema dovoljno volje da se uhvati u koštac sa procesuiranjem osoba koje su u vlasti.

Prema mišljenju Ivane Korajlić, portarolke TI BiH ova analiza „pokazuje da je kaznena politika u BiH kada je riječ o korupciji veoma „opuštena“ i da ne samo da ne može donijeti neke značajnije rezultate, već prosto i motiviše na korupciju“

„Postoji mala vjerovatnoća da ćete biti kažnjeni ukoliko počinite krivično djelo korupcije. Sa druge strane, niti jedan veliki slučaj korupcije, odnosno oni slučajevi u koje su umiješani visoki zvaničnici, još uvijek nije završio zatvorskom kaznom, niti uopšte došao do suda, što takođe govori o spremnosti pravosuđa da se pozabavi korupcijom“.

Predsjednik Centra za Humanu politiku iz Doboja Momir Dejanović ocjenjuje za naš portal kako zaključci ove analize „potvrđuju njegove ranije ocjene da godinama imamo razarajuću i nesmanjenu korupciju koja ugrožava osnovne društvene vrijednosti te da nemamo potreban i efikasan antikorupcioni sistem ida pravosuđe godišnje otkrije i procesuira manje od 5% slučajeva koruptivnog ponašanja“.

On je dodao da sve dok se pravosuđe u BiH ne reformiše u ovom neće biti pomaka.

„Nije realno očekivati da se korumpirano i nikom odgovorno pravosuđe uspješno bori protiv korupcije, da glavni tužilac RS, koji kaže: ‘hajmo biti realni, u ovoj zemlji teško se može osuditi neko ko je imalo značajan’ i 90% korumpiranih, nesposobnih i njemu sličnih tužilaca  otkriju i gone predsjednika vlade, ministre, načelnike opština, direktore javnih preduzeća i fondova i druge zbog koruptivnog ponašanja i da 50% korumpiranih i nesposobnih sudija donesu pravične osuđujuće presude po podignutim optužnicama za koruptivno ponašanje“, kaže Dejanović.

Korupcija – najbolja prijateljica politike

Korajlićeva napominje kako je teško zapravo ukazati na jednog krivca. Prema njoj uzroci korupcije su brojni. „Od procesa tranzicije koji je omogućio pojedincima da nametnu svoje interese i formiraju svoje strukture u periodu konfuzije, odnosno uspostavljanja novog sistema, pa do izmjene sistema vrijednosti, nefunkcionisanja institucija, političkih pritisaka na institucije, a posebno na pravosuđe, apatija građana koji se ne usude da prijave korupciju i da se suprotstave tome“, rekla je ona.

Dodala je da je “niz beskonačan. Ono što je neophodno je da se radi na svakom ovom uzroku kako bi se promijenila i kultura građana i pristup institucija borbi protiv korupcije“.

Portparolka TI BiH smatra kako su prisutni i politički pritisci na rad pravosuđa te politika „nezamjeranja“ onima koji su na vlasti, pa tako ne možete vidjeti da se sudi nekome ko je još uvijek na vlasti, a slučajevi se pokreću uglavnom kada ti pojedinci više nisu na funkcijama.

„Kod nas su institucije pravosuđa po pitanju finansiranja, imenovanja osoblja i sl. još uvijek ovisne o vlasti, pa samim tim će se vjerovatno dobro razmisliti prije nego što se procesuira neki osjetljiv slučaj“ kaže Ivana Korajlić.

Drugi problem predstavlja i percepcija korupcije kod građana.
Korajlićeva napominje da kad je u pitanju percepcija korupcije, naš narod će uvijek reći da je korupcija veoma prisutna, i to u svim segmentima društva, ali kada ih pitate šta bi poduzeli po tom pitanju, uglavnom će zaćutati ili reći da se ništa ne može promijeniti
„Upravo taj stav da ništa ne možemo promijeniti i vodi ka sve većem prisustvu korupcije i ka obesmišljavanju demokratskih institucija i načela. Jer, ukoliko građani misle da ne mogu držati odgovornim one koje su birali ili ako smatraju da su oni beznačajni u odnosu na sistem, onda ne možemo ni očekivati neke veće promjene, jer će oni na vrhu takvo stanje i iskoristiti“, istakla je Korajlićeva na naš portal.

Prema mišljenju Momira Dejanovića građani su ponovo izabrali vlast koja nema antikoruptivni kapacitet i zbog ovakvog nivoa korupcije imamo nepoštene izbore, ogromnu nezaposlenost, neizgrađene autoputeve, sramotno male penzije i socijalne naknade, loš obrazovni i zdravstevni sistem, sve bogatije političare, sve siromašnije stanovništvo i sve manje izglede da postanemo demokratska i normalna zemlja.

Dodikov poziv na borbu protiv korupcije – jalova priča

Početkom februara Predsjednik RS Milorad Dodik uputio je pismo u kojem poziva institucije na odlučniju borbu protiv korupcije, i to u svim segmentima društva.

Dodik je u pismu pravosudnim institucijama u RS naglasio da je borba protiv organizovanog kriminala važan faktor evropskih integracija.

“U borbi protiv organizovanog kriminala ne smije biti povlašćenih ni među zaduženim za sprovođenje zakona – policijom, tužiocima i sudijama” kazao je tada predsjednik Dodik. Pa ipak i nakon ovog više manje protokolarnog izražavanja nezadovoljstva od strane Predsjednika RS po pitanju rada pravosudnih organa ništa bitnije se nije promijenilo.
Dejanović ocjenjuje da se ništa nije desilo niti će se desiti i kazao je „biće isto ili gore“.
On je napomenuo da se ovdje stvara i stvaraće se privid borbe protiv korupcije pričama o strukturalnim reformama pravosuđa i povremenim hapšenjima i procesuiranjima inspektora, upravnika zatvora, bivših direkora Željeznica RS i drugih koji ne pripadaju korumpiranoj strukturi nedodirljivih i moćnih.

„Nije odgovarao, a niti ni neće odgovarati ministar saobraćaja koji se pravi lud kada ga pitaju za stanje na Željeznicama RS i o cijeni kilometra autoputa, direktor poreske uprave i drugi koji omogućuju povlaštenim firmama neplaćanje poreza, električne energije i drugih javnih obaveza, direktor Fonda PIO koji je svojoj rodbini omogućio  veće penzije od dozvoljenih, dobojski načelnik koji je oštetio opštinu za više od deset miliona KM, tužioci koji nisu gonili odgovorne za koruptivno ponašanje iz vrha vlasti, sudije koje su oslobodile bivše rukovodioce brodske rafinerije i ubice Srđana Kneževića i Branislava Garića, kao i mnogi drugi nedodirljivi i moćni“ zaključuje Momir Dejanović za BUKU

Kad je riječ o pismu Predsjednika Dodika Ivana Korajlić je rekla kako je taj dopis samo politički potez koji zaista nema nikakvu težinu, već služi za prikupljanje političkih poena.

„Možda kada bismo vidjeli napredak u istrazi protiv gospodina Dodika i njegovih saradnika, koji su optuženi za zloupotrebe i malverzacije u procesima javnih nabavki, onda bi nam se možda i povratila vjera u pravosuđe i nada bi se ono moglo efikasnije boriti protiv korupcije“ napominje ona. Statistika prezentovana od strane TI BiH potvrđuje njihova ranija upozorenja da ovakva kaznena politika u BiH ne samo da ne može donijeti značajne rezultate na polju borbe protiv korupcije, već čak djeluje stimulativno na počinioce krivičnih djela. Svi navedeni podaci nažalost ukazuju na to da još uvijek nije pokazana odlučnost i volja institucija da se na adekvatan način sankcioniše korupcija. S druge strane, Izvještaji o napretku BiH koje objavljuje Evropska komisija, iz godine u godinu upravo naglašavaju neophodnost odlučnijeg procesuiranja korupcije, što predstavlja i jedan od ključnih faktora za napredak BiH na putu ka Evropskoj uniji.

Kada se na to dodaju rezultati istraživanja percepcije građana o korupciji, koji ne samo da ukazuju na zabrinutost građana zbog korupcije, već i na sve veći gubitak povjerenja građana u institucije pravosuđa, jasno je da je krajnje vrijeme za pravosuđe u BiH da preuzme aktivniju ulogu u borbi protiv korupcije i pokažu veću efikasnost u njenom procesuiranju, posebno kada je riječ o korupciji na višim nivoima vlasti.