Izvještaji za Medije

Mediji i NVO ne smiju praviti kompromise i ugroziti svoju nezavisnost, ali i institucije moraju dati pravi odgovor

Sarajevo, 23. novembar 2011. — Transparency International Bosne i Hercegovine (TI BiH) i međunarodna organizacija Civil Rights Defenders održali su 22. i 23. novembra...

Izvještaji za Medije

Mediji i NVO ne smiju praviti kompromise i ugroziti svoju nezavisnost, ali i institucije moraju dati pravi odgovor

Sarajevo, 23. novembar 2011. — Transparency International Bosne i Hercegovine (TI BiH) i međunarodna organizacija Civil Rights Defenders održali su 22. i 23. novembra dvodnevnu regionalnu konferenciju pod nazivom Uloga civilnog društva, građana i medija na Zapadnom Balkanu: Izazovi kao prilika. Na konferenciji su okupljeni predstavnici civilnog društva i medija iz BiH, Hrvatske, Srbije, Albanije, Kosova, Crne Gore i Makedonije, koji su se istakli u borbi protiv korupcije i kršenja ljudskih prava.

Osnovni cilj konferencije bio je prije svega poređenje stanja civilnog društva i njihove efikasnosti u nadzoru nad radom vlasti i zaštiti prava građana u zemljama regiona, te preispitivanje uloge organizacija civilnog društva u okolnostima gdje njihova moć slabi. Naime, pri samom otvaranju konferencije u pozdravnim riječima Goran Miletić, regionalni direktor CRD za Zapadni Balkan, kao i Emir Đikić, predsjedavajući Odbora direktora TI BiH, dali su generalnu ocjenu da bez obzira na napore i pritisak civilnog društva na institucije vlasti, njihov efekat slabi. Kada je riječ o BiH, zaključak je da je civilno društvo bilo življe i jače prije 15 godina, nego danas.

Upravo zbog toga, fokus diskusije panelista, nije bio na kritici vlasti koja vrši pritisak na civilno društvo već upravo na odgovornosti nevladinog sektora i preprekama koje sam sebi postavlja u borbi za prava građana. Problemi sa kojima se civilno društvo suočava, ne dolaze samo od napada, pritisaka, nemogućnosti saradnje sa institucijama vlasti, već i u kompromisima koje organizacije prave, nedostatku objektivnosti i nezavosnosti organizacija, koje često služe kao produžena ruka vlasti. Njihovo djelovanje ili nedjelovanje utiče na ugled cjelokpnog nevladinog sektora, kao i na povjerenje koje javnost ima u to da će NVO zaista zastupati njihove interese. Munir Podumljak, direktor Partnerstva za društveni razvoj, organizacije koja se u Hrvatskoj veoma aktivno bori protiv korupcije, dao je presjek nevladinih organizacija koje, kako bi ispunile projektne ciljeve, veoma često uspostavljaju partnerstva sa vlašću, upravo onom koja se navodi kao razlog korupcije, a da se u isto vrijeme ne uspostavljau koalicije sa građanima čije bi interese te organizacije trebalo da zastupaju.

Prvi dan konferencije bio je posvećen i analizi stanja slobode i nezavisnosti medija i njihove uloge zastupanju prava građana od strane civilnog društva, s obzirom na to da se bez slobodnih medija ne može očekivati uspješna borba protiv korupcije. Zakonski okvir koji ograničava novinare u radu, kao i vlasništvo nad medijima u velikoj mjeri su ugrozili nezavisnost i objektivnost medija. Veliki problem regiona predstavljaju promjene vlasništva nad medija koje su dovele do gašenja mnogih medija koji su predstavljali glavnu kritiku vlasti. S druge strane, vlasnici medija su veoma često povezani sa političkim strankama, što je dovelo do toga da se nakon promjene vlasnika mijenja kompletna uređivačka politika mnogih medija. Tradicionalni mediji, kao što su televizija i štampa sve su više postali opterećeni vlasničkim, ali i političkim interesima, dok je najveća prilika za slobodu medija, kao i izvještavanje o problemima koji dotiču sve građane, prepoznata u novim medijima, web portalima koji sve više preuzimaju ulogu izvora informacija i u podsticanju online aktivizma putem društvenih mreža.

Kao najvažniji način sticanja legitimiteta civilnog društva istaknuto je prije svega očuvanje integriteta i bezuslovne nezavisnosti, bez obzira na pritiske kako vlasti, tako i donatora, što zahtijeva veliku dozu hrabrosti zbog konfrontacije sa onima koji krše ljudska prava ili su umiješani u korupciju. Samo ovakav primjer može dati građanima podsticaj da se i sami bore za svoja prava i vide da se nešto možda može i promijeniti.

Drugi dan konferencije bio je posvaćen zaštiti pojedinaca koji se usude prijaviti korupciju i kršenje ljudskih prava. Vesna Balenović, predsjednica udruge Zviždači iz Hrvatske prenijela je svoja iskustva i pritiske koje je trpila nakon što je prijavila korupciju u INA-i za koju je radila i u kojoj je zbog te činjenice dobila otkaz. Bez obzira na teškoće i napade, ipak je uspjela otkriti korupcijsku aferu te protiv INA-e dobiti presudu na sudu, dajući primjer i drugima da se jedna osoba ipak može boriti protiv sistema. Na konferenciji je predstavljen i portal Pištaljka iz Srbije čija svrha je upravo da prima dojave o koprupciju unutar različitih institucija, ali podaci do kojih su došli iz Srbije su ipak poražavajući – samo 2,5% zaposlenih je spremno da prijavi korupciju unutar institucije. Najveći razlog za to je strah od posljedica, jer većina onih koji se usude, umjesto da budu nagrađeni za takvo djelo, najčešće dobiju otkaz, budu zapostavljeni i marginalizovani na radnom mjestu i trpe prijetnje od strane poslodavaca. Ipak, primijećeno je da postoji pozitivan trend kada je riječ o osviještenosti medija o pitanjima zviždača, te da su mediji u stvari najveći garant sigurnosti zviždača i da mogu osigurati pritisak javnosti na institucije da se kazne oni koji su umiješani u korupcijske afere.

Ovakvi primjeri, bez obzira na evidentan nedostatak zaštite zviždača i organizacija civilnog društva u borbi protiv korupcije, svakako mogu uliti hrabrost za dalje napore ukazivanja na slučajeve korupcije. Ipak, bez omogućavanja funkcionisanja svih segmenata demokratskog sistema i omogućavanja nesmetanog rada na borbi protiv korupcije, ne može se očekivati niti da sami mediji, a ni organizacije civilnog društva sami nose teret borbe protiv korupcije. S druge strane, država je ta koja mora obezbijediti zaštitu zviždačima i u zakonskom okviru, kao i kroz njegovu dosljednu primjenu, koja ne podrazumijeva samo zaštitu onih koji prijavljuju korupciju, već i efikasno procesuiranje krivičnih djela na koje oni ukazuju.

Ukoliko nema adekvatnog odgovora institucija, a prije svega pravosuđa,  na slučajeve o kojima govore mediji i organizacije, veoma često upravo oni koji ukazuju na korupciju budu ti koji plaćaju njenu cijenu – počevši od novinara koji zbog povezanosti pravosuđa i vlasti gube tužbe na sudu i plaćaju velike odštete za klevetu, preko organzacija civilnog društva koje zbog napada predstavnika vlasti moraju ulagati dvostruke napore da dokažu kredibilitet, pa do pojedinaca koji budu ostavljeni da se sami bore protiv cjelokupnog državnog sistema.

Izvještaj za novinare možete preuzeti ovdje.

Regionalna konferencija o ulozi medija i civilnog društva na Zapadnom Balkanu

Regionalna konferencija o ulozi medija i civilnog društva na Zapadnom...

Izvještaji za Medije

Regionalna konferencija o ulozi medija i civilnog društva na Zapadnom Balkanu

Dvadeset godina od dešavanja u Istočnoj Evropi, koja su nepovratno promijenila cijeli kontinent, bio je period u kojem su se civilno društvo, građanski aktivizam i mediji razvijali i pokušavali zauzeti mjesto koje im u razvijenim demokratijama prirodno pripada. Njihov razvojni put na Zapadnom Balkanu bio je utoliko teži jer je vodio kroz burne godine dramatičnih oružanih sukoba, zločina međuetničke netrpeljivosti i sjedinjenju država sa organizovanim kriminalom.

Doprinos organizacija civilnog društva, aktivnih građana i slobodnih medija normalizaciji stanja na Zapadnom Balkanu bio je neprocjenjiv, vrlo često iziskujući veliku ličnu hrabrost i odricanje. Iako promijenjene, okolnosti nakon dvadeset godina u zemljama Zapadnog Balkana potrebu za snažnim civilnim društvom i slobodnim medijima ne čine ništa manjom. Njihov doprinos bitno će odrediti dalji napredak i reforme u zemljama Zapadnog Balkana, a u cilju suprotstavljanja korupciji i organizovanom kriminalu, te zaštite ljudskih prava, pomirenja i jačanja regionalne saradnje.

Brojne prepreke i prijetnje njihovom djelovanju i dalje su veoma prisutne-  od političkih pritisaka i prijetnji, do otvorenog ugrožavanja fizičkog integriteta novinara i aktivista. Kako osigurati nezavisnost organizacija civilnog društva, građana i medija, njihov uticaj na donosioce odluka, uz istovremeno osiguravanje sigurnog okruženja u kojem djeluju, kao i korištenje kapaciteta koje nude nove tehnologije, pitanja su na koja će pokušati dati odgovore ugledni novinari, aktivisti i predstavnici NVO iz zemalja Zapadnog Balkana.

Konferencijom će biti obuhvaćena 4 panela, odnosno tematske cjeline:

  • Odgovorna i transparentna vlast: Uloga civilnog društva i građana“;
  • „Mediji na Zapadnom Balkanu: Između uslovne slobode i bezuslovne odgovornosti“;
  • „Ko štiti zaštitnike (ljudskih prava i sloboda, medijskih sloboda i slobode govora, javnog interesa)“;
  • „Online aktivizam – budućnost je počela“

Konferencija će se održati 22. i 23.11.2011. u hotelu „Evropa“ u Sarajevu i biće otvorena za predstavnike medija. U prilogu se nalazi dnevni red konferencije.

Najavu možete preuzeti ovdje.

Dnevni red 22. i 23.11.doc

Povratak u doba partijske policije

Povratak u doba partijske...

Izvještaji za Medije

Povratak u doba partijske policije

Banja Luka, 15. novembar 2011. – Transparency International Bosne i Hercegovine (TI BiH) oštro osuđuje odluku Vlade Kantona Sarajevo o usvajanju izmjena kanotnalnog Zakona o unutrašnjim poslovima, prema kojima se ukida postojanje nezavisnog odbora za izbor policijskog komesara, te će za izbor policijskog komesara biti zadužene skupštinske komisije, sastavljene od predstavnika političkih partija.

TI BiH smatra da ovakav zakon dovodi u pitanje nezavisnost izbora i rada policijskog komesara, te omogućava izbor po stranačkoj liniji, što je posabno opasno za rad i efikasniost policije koja trebala imati punu nezavisnost i samostalnost u provođenju zakona.

S druge strane, sama procedura usvajanja Zakona je bila krajnje netransparentna, pri čemu u javnu raspravu nisu uključeni zainteresovani akteri, pa čak ni sama policija na koju se Zakon odnosi. Neophodno je napomenuti i da se Vlada Kantona Sarajevo oglušila i na apele šefa Delegacije Evropske unije u BiH Pitera Sorensena, kao i Visokog predstavnika za BiH Valentina Incka, da se izmjene Zakona nisu u skladu sa demokratskim principima, te njihove molbe da se sačekaju mišljenja Venecijanske komisije i analiza Evropske komisije o usklađenosti sa evropskim praksama. Umjesto toga, Vlada KS je bez detaljne analize i bez javne rasprave po hitnom postupku usvojila izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, a najavljene su i izmjene Zakona na nivou Federacije BiH.

TI BiH podsjeća da ovakva praksa vraća BiH u doba političke kontrole nad policijom i može dovesti do opasne instrumentalizacije policije u političke svrhe. U isto vrijeme, TI BiH apeluje na nadležne institucije da se spriječi uvođenje ovakvih izmjena u Zakon FBiH, kao što je najavljeno, jer bi to označilo potpuni povratak u mračnu prošlost kada je policija bila odgovorna partiji, a ne građanima, te morala ispunjavati zapovijesti partijskih vođa.

Izvještaj za medije možete preuzeti ovdje.

Nedostatak volje za sprečavanje sukoba interesa u BiH

Banja Luka, 10. novembar 2011. — Transparency International Bosne i Hercegovine (TI BiH) objavio je Izvještaj o monitoringu unapređenja zakonskog okvira i implementacije...

Izvještaji za Medije

Nedostatak volje za sprečavanje sukoba interesa u BiH

Banja Luka, 10. novembar 2011. — Transparency International Bosne i Hercegovine (TI BiH) objavio je Izvještaj o monitoringu unapređenja zakonskog okvira i implementacije zakona o sukobu interesa u Bosni i Hercegovini za 2011. godinu, koji je sproveden u okviru praćenja napretka BiH u sprovođenju antikorupcijskih reformi. Rezultati monitoringa prije svega upućuju na neophodnost unapređenja i usklađivanja zakona koji tretiraju institut sukoba interesa na različitim administrativnim nivoima u BiH, što su prepoznali domaće institucije institucija, kao i relevantne međunarodne organizacije koja se bave ovom tematikom.

Nakon neuspjelih pokušaja izmjena Zakona o sukobu interesa BiH tokom 2010.g. i kašnjenja u formiranju interresorne radne grupe za izmjene zakona, članovi grupe su konačno imenovani u oktobru ove godine, a ovaj put je upućen poziv i civilnom društvu da predloži eventualne izmjene zakona, što je jedina pozitivna novina u procesu unapređenja zakonskog okvira, uz nadu da će preporuke oorganizacija koje se bave analizom zakona o sukobu interesa ovaj put biti ispoštovane.

Međutim i dalje je zabrinjava odsustvo političke volje da se entitetski zakoni o sukobu interesa usaglase sa Zakonom na nivou BiH. Brojne su razlike među ovim zakonima, uočljive u odnosu na lica na koje se primjenjuju, kao i sankcija za utvrđene slučajeve sukoba interesa. Posebno je problematičan Zakon o sprečavanju sukoba interesa u institucijama vlasti RS, na šta je TI BiH upozoravao od samog njegovog usvajanja 2008.g., jer legalizuje širok spektar sukoba interesa gledano kroz prizmu pozitivnih zakonskih rješenja, te stvara probleme republičkoj Komisiji za utvrđivanje sukoba interesa u njegovoj implementaciji. I sama Komisija je uputila Narodnoj skupštini RS inicijativu za izmjene Zakona. Međutim, iako je Vlada RS donijela odluku da se zaduži Ministarstvo uprave i lokalne samouprave da u 2011. pristupi izmjenama i dopunama Zakona, još uvijek prijedlog izmjena nije upućen u parlamentarnu proceduru.

Ne samo da zakonski okvir nije usklađen, niti je dovoljno restriktivan u pogledu kažnjavanja sukoba interesa, njegova primjena je još uvijek neadekvatna, što je naglasila i Evropske komisija u posljednjem Izvještaju o napretku BiH. Nedovoljan nivo primjene zakona uzrokovan je nedostatkom kapaciteta Centralne izborne komisije BiH i Komisije RS, kao i politizacijom ovih institucija i pritiscima koji se na njih vrše od strane vladajućih struktura. Od ukupnog broja sankcija koje je izrekla CIK BiH u 2010., svega dvije, odnosno 6% sankcija se odnosi na zvaničnike koji obavljaju dužnost na državnom nivou, a niti jedna za zvaničnike na entitetskom nivou, što jasno pokazuje da se u velikoj većini sankcionišu zvaničnici na nižim nivoima vlasti, dok su oni na entitetskom i državnom nivou praktično nedodirljivi. S druge strane Komisija na nivou RS tokom 2010. godine je izrekla samo šest sankcija, što ni ne predstavlja relevantan broj za analizu njihove strukture.

Zbog svega ovoga neophodno je iskoristiti priliku koja se ukazala za unapređenje Zakona o sukobu interesa BiH, te zatim uskladiti entitetska rješenja sa Zakonom na državnom nivou. Kao najbitnije preporuke za unapređenje zakona mogu se izdvojiti:

  1. Pooštrenje sankcija kako bi sukob interesa prestao biti isplativ u odnosu na sankcije za kršenje zakona.
  2. Preventivni nadzor nad imovinskim kartonima zvaničnika, te zakonski predvidjeti sankcije za njihovu netačnost.
  3. Potrebno je uvesti rokove za pokretanje postupaka i donošenje odluka o sukobu interesa s ciljem efikasnijeg rada komisija.

TI BiH još jednom apeluje na zakonodavce da uzmu u obzir dosadašnje prepreke u sprečavanju sukoba interesa, te da na osnovu toga preuzmu odgovornost i uvedu neophodne izmjene zakonskog okvira, kako još jedna u nizu prlika za njegovo unapređenje ne bi bila izgubljena zbog nedostatka volje i dogovora upravo onih na koje se zakoni o sukobu interesa primjenjuju.

Izvještaj o monitoringu unapređenja zakonskog okvira i implementacije zakona o sukobu interesa u Bosni i Hercegovini

Godišnji gubitak 656 miliona KM

Lejla Draganić iz CPU-a izjavila je za “Dnevni avaz” da je analiza pokazala da je gubitak za građane iznosio 420 miliona KM, a preostalih 36 odsto izgubili su fondovi. Ona...

Izvještaji za Medije

Godišnji gubitak 656 miliona KM

Lejla Draganić iz CPU-a izjavila je za “Dnevni avaz” da je analiza pokazala da je gubitak za građane iznosio 420 miliona KM, a preostalih 36 odsto izgubili su fondovi.

Ona je pojasnila da je riječ o prispjelim obavezama do 31. decembra prošle godine.

“U pitanju su, prije svega, projekti u infrastrukturi koji nisu realizovani na vrijeme, a za koje je država uzimala milionske kredite. Ovaj proračun je čak vrlo optimističan, jer smo kod svih projekata uzimali godinu kašnjenja, iako je to često mnogo više. Realno, moglo bi se doći do milijarde KM. To su pare građana i svako kašnjenje upravo oni plaćaju” – pojašnjava Draganićeva.

Prema njenim riječima, izgubljene su 511 302 mjesečne prosječne bruto plate.

Prema procjenama Adnana Huskića, koordinatora “Fridrih Nojman Štiftunga”, postoji realna opasnost da će BiH, ukoliko vlasti, ali i međunarodni faktori ne preduzmu hitne mjere, doći do veće stagnacije ili čak nazatka.

Izvršni direktor TI BiH Srđan Blagovčanin smatra da postoji opasnost od potpunog urušavanja pravnog poretka i institucionalnog okvira ukoliko ne budu preduzete hitne mjere na procesuiranju najtežih oblika političke korupcije.

“Može se dogoditi da čak i agencije za provođenje zakona budu dovedene u situaciju da budu pod kontrolom korumpiranih struktura” – upozorio je Blagovčanin.

Izvor: Capital.ba

Sarajevo

Bosna i Hercegovina policijska država?

Banja Luka, 27. oktobar 2011. – Transparency International Bosne i Hercegovine (TI BiH) smatra apsolutno neprihvatljivim i nezakonitim nalog Minstra unutrašnjih poslova Kantona...

Izvještaji za Medije

Bosna i Hercegovina policijska država?

Banja Luka, 27. oktobar 2011. – Transparency International Bosne i Hercegovine (TI BiH) smatra apsolutno neprihvatljivim i nezakonitim nalog Minstra unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo Mehmeda Budimlića da se pokrene krivična istraga protiv magazina Slobodna Bosna.

TI BiH poziva Ministarstvo da objasni na kojim zakonskim okvirima je zasnovano pokretanje ovakve istrage protiv jedne medijske kuće, posebno imajući u vidu da je nalog upućen nakon što je u Slobodnoj Bosni objavljen članak o samom ministru.

Ovakav vid vršenja pritiska na rad medija i predstavlja povratak u totalitarni režim i apsolutno narušava slobodu govora i slobodu medijskog izvještavanja. TI BiH takođe podsjeća da, ukoliko Ministar smatra da je člankom u Slobodnoj Bosni narušen njegov ugled, postoje pravna sredstva zaštite od klevete, te u to ne spada pokretanje krivične istrage protiv medija i novinara.

Očigledno je da se u ovom slučaju radi o nezakonitim pokušajima obračunavanja sa medijima, te najgrubljem kršenju ljudskih prava i sloboda. TI BiH, zbog toga poziva ministra Budimlića, da ukoliko ne može dokazati zakonitost ovakvog postupka, hitno podnese ostavku jer korištenje istražnih organa u svrhu ličnih obračuna nije primjereno ministru unutrašnjih poslova, koji umjesto da provodi zakon, u ovom slučaju ga grubo krši.

Novi pokušaj Vlade RS da oslabi nadzor nad svojim troškovima

Banja Luka, 19. oktobar 2011. – Transparency Internaitonal Bosne i Hercegovine (TI BiH) osuđuje nove pokušaje Vlade Republike Srpske da ospori ulogu i rad Glavne službe za...

Izvještaji za Medije

Novi pokušaj Vlade RS da oslabi nadzor nad svojim troškovima

Banja Luka, 19. oktobar 2011. – Transparency Internaitonal Bosne i Hercegovine (TI BiH) osuđuje nove pokušaje Vlade Republike Srpske da ospori ulogu i rad Glavne službe za reviziju javnog sektora RS.

Prijedlog Vlade RS da se izvrši revizija same službe za reviziju, a sve nakon izvještaja ove službe o izvršenju budžeta RS koji ukazuje na mnogo veći deficit nego što je Vlada RS predstavila, predstavlja jasan pokušaj vršenja pritiska na Glavnu službu za reviziju i izbjegavanje bilo kakve odgovornosti Vlade RS za utrošak budžetskih sredstava.

S druge strane, stavljanje službe za reviziju pod lupu Vlade RS predstavlja direktan udar na nezavisnost ove institucije, te bi se ovakvim korakom dodatno oslabila uloga revizije, naročito imajući u vidu da se njeni nalazi ionako ne poštuju, niti su do sada primjenjivane preporuke ove institucije.

TI BiH apeluje još jednom na izvršnu vlast da se prestane miješati u rad institucija koje bi trebalo da imaju ulogu nadzora i da se omogući barem minimalan nivo nezavisnosti i nesmetan rad ovih institucija, kako bi se Vlada RS mogla držati odgovornom za svoje odluke.

Press izvještaj možete downloadovati ovdje.

Transparency International izabrao novi Odbor direktora

Reizabranim članovima TI Odbora direktora Delia Ferreira Rubio (Argentina), Rueben Lifuka (Zambija) pridružiće se novih pet članova odbora direktora: Jermyn Brooks (Vel....

Izvještaji za Medije

Transparency International izabrao novi Odbor direktora

Reizabranim članovima TI Odbora direktora Delia Ferreira Rubio (Argentina), Rueben Lifuka (Zambija) pridružiće se novih pet članova odbora direktora: Jermyn Brooks (Vel. Britanija), Elena Panfilova (Rusija), José Ugaz (Peru) te Elisabeth Ungar Bleier (Kolumbija).

Na osnovu rezolucije odobrene od strane predstavnika nacionalnih ogranaka,  te ostalih istaknutih članova, TI je izrazio veliku zabrinutost zbog zabrane izražavanja slobode govora u većini arapskim zemalja, te ograničavanje rada organizacijama civilnog društva. Rezolucijom se takođe izražava zahvalnost Tawakkul Karman, predstavnici ženskog političkog aktivizma, te člana TI kontakt grupe pod nazivom Yemeni Transparency & Integrity Team, a koji su zajedno dobili Nobelovu nagradu za mir 2011.

TI pokret takođe poziva da se na sledećem samitu o klimatskim promjenama, koji će se održati u Durbanu, 28. novembra,  raspravlja i osigura da sredstva iz Fonda za klimatske promijene budu sigurno utrošena za konkretne projekte te da budu transparentna i nezavisno praćena.

TI je takođe definisao sedam prioritetnih područja a koje se tiču akcija od vodećih zemalja G20, uključujući akciju za veću finansijsku transparentnost, podmićivanje u inostranstvu, povrat nelegalno stečene imovine, naglašavajući da se ovo poslednje ne odnosi na G20. Dalje odluke iz rezolucije će se razmatrati na predstojećoj Konferenciji zemalja potpisnica UN Konvencije protiv korupcije.

Rezoluciju u cijelosti možete preuzeti ovdje (here).

Kratke biografije novoizabranih članova TI Odbora

Jermyn P. Brooks (VB/Njemačka), radio za Price Waterhouse London od 1962.-2000. godine. Osnivač Svjetskog ekonomskog foruma u partnerstvu sa antikorupcijskim inicijativama, a od 2009. godine predsjeda radnom grupom UN Globalnog sporazuma. Takođe je član Wolfsberg Group, koja je razvila principe protiv pranja novca, te radi kao nezavisni predsjednik Globalne mreže inicijativa. Brooks trenutno predsjedava TI savjetodavnim tijelom za ekonomska pitanja te je takođe član TI finansijskog komiteta.

Elena A. Panfilova (Rusija), radila kao akademski istraživač i menadžer na više projekata u Institu za nezavisna društvena istraživanja, Institut za tranzicionu ekonomiju i razvoj te niz drugih. Ona je član ruskog predsjedničkog savjeta za civilno društvo i ljudska prava, gdje dopredsjedava radnom grupom zaduženom za antikorupcijska pitanja. Panfilova je trenutno direktor TI ogranka u Rusiji, koji je takođe osnovala 1999. godine. Ona je predavala antikorupciju na Moskovskom državnom univerzitetu, Visokoj školi za ekonomiju od 2007., gdje je također osnovala Laboratorij za borbu protiv korupcije 2009.

Jose Carlos Ugaz (Peru) advokat, vodio najpoznatije slučajeve korupcije u državnom tužilaštvu u Peruu. Takođe je član UN misije za izbore za El Salvador. Ugaz je 2002. godine preuzeo predsjedanje Proetice, TI ogranka u Peruu. Takođe je član TI pokreta od 2008. godine.

Elisabeth Ungar Bleier (Kolumbija) profesorica i naučnica, zaposlena na Univerzitetu političkih nauka  od 1975. do 2009. godine. Od 1995.-1996. godine radi kao direktor odijeljenja za političke studije, i od 2005.-2007. član Upravnog odbora Univerziteta. Autor, kolumnista i politički analitičar dugi niz godina. Elisabeth Ungar je od 2009. godine izvršni direktor TI ogranka u Kolumbiji.

Za više informacija o TI Odboru direktora, molimo vas da posjetite: www.transparency.org/about_us/organisation/board/board

Korak u nazad u borbi protiv korupcije za BiH

Izvještaji za Medije

Korak u nazad u borbi protiv korupcije za BiH

Korak u nazad u borbi protiv korupcije za BiH

Banja Luka, 13. oktobar 2011. — Evropska komisija objavila je Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine za 2011. godinu, koji kao i ranijih godina ističe nedovoljan...

Izvještaji za Medije

Korak u nazad u borbi protiv korupcije za BiH

Banja Luka, 13. oktobar 2011. — Evropska komisija objavila je Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine za 2011. godinu, koji kao i ranijih godina ističe nedovoljan napredak u suzbijanju korupcije u BiH.

U Izvještaju se kao osnovna prepreka napretku BiH u borbi protiv korupcije ističe nedovoljna primjena zakonskog okvira koji uređuje ovu oblast, te činjenica da zakoni usmjereni ka borbi protiv korupcije nisu usklađeni na različitim nivoima vlasti. Evropska komisija je posebno naglasila zastoj u primjeni Strategije za borbu protiv korupcije i formiranju Agencije za borbu protiv korupcije, te navela problem neupoznatosti institucija sa Strategijom, što je potvrđeno i rezultatima istraživanja Transparency International BiH.

Kao i u prethodnom periodu, Izvještaj o napretku naglašava neefikasnost pravosuđa, koja rezultira velikim brojem neriješenih slučajeva, a posebno izostanak procesuiranja velikih slučajeva korupcije pred sudovima i tužilaštvima. Procesuiranje korupcije je najviše fokusirano na slučajeve korupcije na nižim nivoima, dok se slučajevi na višim nivoima rezultiraju oslobađajućim ili uslovnim presudama. S druge strane, izražena je zabrinutost i zbog sve većih pritisaka na rad sudova i tužilaštava od strane političkih aktera i nosilaca vlasti.

Potvrđene su i preporuke TI BiH kada je u pitanju finansiranje političkih stranaka, jer se i u Izvještaju navodi neophodnost jasnije definisanih propisa i strožijih sankcija za nepoštivanje Zakona o finansiranju političkih partija.

U osnovi svih navedenih problema leži nedostatak političke volje za borbu protiv korupcije, što je dokazano i kroz nepoštivanje preporuka Ombudsmana i ureda za reviziju, te kočenje reformi javne uprave i pravosuđa.

Kao zaključak, Evropska komisija naglašava prisustvo korupcije u svim segmentima BiH društva, te činjenicu da je BiH tek na početku borbe protiv korupcije. Ono što je poražavajuće je da se svi navedeni nalazi Izvještaja o napretku ponavljaju iz godine u godinu, a da ih vlasti u BiH praktično ignorišu. S druge strane, napredak koji je postignut prošle godine u smislu usvajanja Strategije za borbu protiv korupcije, te Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije, poništen je njihovim neprimjenjivanjem.

Jasno je da ukoliko se htino ne preduzmu konkretne akcije na procesuiranju najtežih oblika političke korupcije, postoji velika opasnost da će doći do potpunog urušavanja pravnog poretka i institucionalnog okvira. „TI BiH apeluje na Evropsku komisiju da počne primjenjivati konkretnije mjere prema političkim liderima koji predstavljaju prepreku provođenju reformi, kao i da politički lideri za koje postoje indicije da su uključeni u korupcijske aktivnosti ogromnih razmjera budu sankcionisani prekidom komunikacije, zabranom putovanja u EU i zamrzavanjem imovine. TI BiH takođe poziva Evropsku komisiju da pošalje nedvosmislenu poruku politčkim liderima da borba protiv korupcije mora biti prioritet i da oni koji opstruišu borbu protiv korupcije ne mogu biti partneri Evropske unije“, izjavio je Srđan Blagovčanin, izvršni direktor Transparency International BiH, povodom objavljivanja Izvještaja o napretku.

Sve ovo navodi na zaključak da je 2011. godina nepovratno izgubljena u procesu formiranja vlasti i međustranačkim sukobima, vraćajući BiH korak u nazad na putu ka Evropskoj uniji. Dok zemlje regiona bilježe konstantan napredak u provođenju reformi na putu evropskih integracija, što je potvrđeno i preporukom Komisije za davanje kandidatskog statusa Srbiji i odobravanje  početka pregovora sa Crnom Gorom, BiH se nalazi pred izvjesnom izolacijom i daljem produbljivanju krize, što za posljedicu može imati i ugrožavanje ukupne stabilnosti zemlje.

Jesu li žene manje korumpirane od muškaraca?

Nobelova nagrada za mir 2011., postavila je prava žena u središte pozornosti.  Pol i korupcija su za Transparency International veoma bitne. Naša istraživanja o korupciji su...

Izvještaji za Medije

Jesu li žene manje korumpirane od muškaraca?

Nobelova nagrada za mir 2011., postavila je prava žena u središte pozornosti.  Pol i korupcija su za Transparency International veoma bitne. Naša istraživanja o korupciji su pokazala da žene doživljavaju više razine korupcije od muškaraca, ali je takođe važno napomenuti da je neće ni prijaviti. Prošli mjesec,  Transparency Ruande je objavio istraživanje o gender  korupciji  na radnom mjestu (prošle godine je TI objavio spomenuto istraživanje).

Istraživanje je takođe objavljeno na anti-korupcijskoj istraživačkoj  mreži prošle godine.  Farzana Nawaz, program koordinator istraživanja, TI, među prvima nameće pitanja vezana za pol i korupciju. Veze između pola i korupcije su veoma iznenađujuće. Prva faza istraživanja između polne dimenzije i korupcije usmjerene su na pitanja jesu li žene manje korumpirane od muškaraca, te je li promocija žena u javnom životu može biti djelotvorna kao jedan od efikasnih elemenata  antikorupcijske strategije.

U drugoj fazi istraživanja, ispituje se uticaj korupcije na žene kao grupu, uz dokaz da korupcija ima nerazmjeran utjecaj na ugrožene skupine u društvu. Oba istraživanja  su rezultirala time da je bogatstvo korupcije presudno i da se generira na sve slojeve društva pa sami time i na ženski pol.

Jesu li žene stvrano manje korumpirane od muškaraca?

Nekoliko ranih, uglavnom ekonomskih istraživanja može da da svoj doprinos ovoj raspravi, jer  potvrđuju da zaista postoji veza između visokog zastupljenost žena u vlasti i nižeg stepena korupcije.

Veliki broj istraživanja Svjetske banke, iz preko 150 zemalja u Evropi, Africi i Aziji na primjer je došao do zaključka da su žene više pouzdane i manje sklone korupciji, mišljenja su  kasnije potkrijepljena dodatnim istraživanjima iz Svjetske banke.

Međutim, koncept da žene same po sebi posjeduju veći integritet je izazvao i polemike. Anne Marie Goetz ( http://www.u4.no/document/showdoc.cfm?id=124)  tvrdi da ta ideja ne uzima u obzir načine koje ograničavaju mogućnost  žena da se uključe u eventualnu  korupciju, naročito  kada korupcija djeluje kroz sve „muške mreže i forume“ iz koje su žene isključene. Više o istraživanju možete pročitati na: http://www.u4.no/document/showdoc.cfm?id=124

Mediji u BiH o korupciji izvještavaju površno i senzacionalistički

Izvještaji za Medije

Mediji u BiH o korupciji izvještavaju površno i senzacionalistički

Mediji u BiH o korupciji izvještavaju površno i senzacionalistički

Banja Luka, 30. septembar 2011. –Za potrebe Transparency International Bosne i Hercegovine, Prime Communiocations je sproveo Analizu medijskog izvještavanja o korupciji u Bosni...

Izvještaji za Medije

Mediji u BiH o korupciji izvještavaju površno i senzacionalistički

Banja Luka, 30. septembar 2011. –Za potrebe Transparency International Bosne i Hercegovine, Prime Communiocations je sproveo Analizu medijskog izvještavanja o korupciji u Bosni i Hercegovini, za period od 15. do 28. avgusta 2011. godine, pri čemu je analizirana učestalost izvještavanja o korupciji, kao i način na koji mediji tumače slučajeve korupcije o kojima se izvještava.

U pomenutom periodu od dvije sedmice, zabilježeno je 135 objava koje se odnose na korupciju, i to u 9 dnevnih listova (Dnevni avaz, Dnevni list, Euro Blic, Fokus, Glas Srpske, Nezavisne novine, Oslobođenje, Press, Večernji list), 2 nedeljnika (Dani, Slobodna Bosna), 3 televizijske stanice (centralne informative emisije BHT, FTV i RTRS, uz dva priloga zabilježena na OBN i TV SA) i 7 internet portala (24sata.info, bih-x.info, biznis.ba, depo.ba, dnevnik.ba, sarajevo-x.com, zurnal.info).

Događaji koji su dobili najveći medijski prostor u proteklom periodu, kada je riječ o navodnim slučajevima korupcije, su optužbe za nepotizam unutar Socijaldemokratske partije BiH, te akcija „Kafa“ sprovedena od strane Državne agencije za istrage i zaštitu.Kao i u većini slučajeva u BiH, postoji razlika i u medijskom izvještavanju u Federakciji BiH i Republici Srpskoj. U FBiH, intenzitet izvještavanja pojedinih medija nije uzrokovan nastojanjem da se javnosti predstave koruptivne aktivnosti kao takve, već da se naglasi ko je akter tih aktivnosti, odnosno koje političke stranke. S druge strane, mediji iz RS, prije svega Glas Srpske, Fokus, Press i Nezavisne novine, naglasak stavljajuna to gdje se one događaju, tako da se sve objave zabilježene u ovim medijima odnose na slučajeve korupcije u FBiH ili na državnom nivou, bez ikakvog ukazivanja na slične slučajeve u RS.

Posmatrajući sadržaj objava o korupciji, u odnosu na to da li govore o konkretnim aktivnostima ili najavama aktivnosti za borbu protiv korupcije, može se zaključiti da je korupcija mnogo više fenomen o kojem se samo priča, nego što je predmet aktivnosti usmjerenih na njeno sankcionisanje ili prevenciju. Naime, samo 24% objava govorilo je o realizovanim aktivnostima, 16% sadržalo jesa najave aktivnosti za borbu protiv korupcije, dok u 60% objava nisu pominjane nikakve aktivnosti, ni u budućnosti, ni u proteklom periodu.

Kada se analizirani sadržaji posmatraju žanrovski, uočava se visok procenat (39%) zastupljenosti interpretativnih žanrovau okviru koji novinari i/ili izvori informacija kroz tumačenje određenih događaja iznose sopstvene vrijednosne sudove. Ukoliko se ovome dodaju komentari, kolumne i analitički žanrovi u kojima autori takođe iznose sopstvena tumačenja, proizilazi da skoro polovina analiziranih objava sa sobom nosi i vrijednosni sud pojava o kojima se izvještava.Primijećeno je ida usmjeravanje interpertacije o određenom događaju, osim kroz vlastite stavove ili izbor izvora informacija koji podržavaju određeni stav, novinari realizuju i putem odabira naslova. Takođe se dešava da se kroz odabir naslova favorizuje interpretacija jednog izvora informacija na štetu drugog izvora, koji je ponudio suprotstavljenu interpretaciju, a dovoljan je podatak daje više od polovine analiziranih tekstova (52%) imalo interpretativne i sugestivne naslove.

Ono što je posebno poražavajuće je da su izvori informacija o korupciji najčešće predstavnici političkih partija čija su ukazivanja na koruptivne radnje povazana sa unutarstranačkim sukobima, ili međustranačkim optuživanjima (36 objava). Uvjerljivost tih optužbi u pojedinim slučajevima je upitna jer dolazi od predstavnika stranaka čiji su mnogi članovi sumnjičeni ili procesuirani upravo za krivična djela korupcije. Tek iza stranačkih ličnosti, kao izvori informacija pojavljuju se predstavnici institucija, a zatim predstavnici civilnog društva. Kada je riječ o izvorima, potrebno je naglasiti i da se većina objava zasnivala samo na jednom ili nijednom izvoru, odnosno 51 objava samo na jednom izvoru, 14 objava na dva izvora, 11 objava na tri ili više izvora, dok se sadržaj 59 objava nije zasnivao na izjavama izvora informacija.

Svi navedeni podaci nažalost ukazuju na da istraživačko novinarstvo u BiH, ukoliko se o njemu može i govoriti, još uvijek nije na adekvatnom nivou, te da se mediji često povode senzacionalizmom, a u isto vrijeme postaju žrtva i oružje u međustranačkim, političkim, pa i međuentitetskim sukobima, čak i kada je tema korupcija.

Analiysis of the media reporting Corruption in B&H 15-28. August 2011

Analiza medijskog izvještavanja – Korupcija u BiH, avgust 2011

OLAF: Pogrešno potrošeno € 1,8 milijardi EU namjenskih fondova

Kancelarija za sprečavanje prevara navodi da je u 2010. godini ukupno  10.332 slučajeva iskazane nepravilnosti  u trošenju namjenskih EU fondova. Više od je, Prema...

Izvještaji za Medije

OLAF: Pogrešno potrošeno € 1,8 milijardi EU namjenskih fondova

Kancelarija za sprečavanje prevara navodi da je u 2010. godini ukupno  10.332 slučajeva iskazane nepravilnosti  u trošenju namjenskih EU fondova.
Više od je, Prema izvještaju  Evropske komisije, objavljenog  29. septembra, navodi se da je više od € 1800000000 sredstava iz EU budžeta  za 2010. godinu pogrešno potrošeno.

Prema spomenutom izvještaju, u 10.332 slučajeva su nađene nepravilnosti, uključujući i potencijalne prevare. Za poređenje za 2009. godinu je znatno manji broj, 7769 slučajeva, a koji su uključivali € 1.4bn EU fondova. Nicolas Ilett, direktor OLAF-a, pri EU-a za borbu protiv prevara, navodi da se najveći broj nepravilnosti može naći u pregledu budžeta  2010.g. kod uplata iz EU-a zajedničkih fondova (kohezijska politike).

Drugi najveći broj prijavljenih nepravilnog plaćanja su pronađeni u plaćanjima iz EU poljoprivrednih fondova. Više od 1.800 slučajeva prema Komisiji, uključuju fondove od € 131milijarde, od čega € 69 milijardi se sumnja da su pogrešno potrošene tj. uključene u razne prevare.

Pretpristupne pomoći zemljama kandidatima, uključujući i sredstva koja su plaćene za Bugarsku i Rumuniju  u 2010.g., a bio je treći i najveći dio EU-a budžeta, takođe se smatra da će bitno utjecati na nepravilnosti.

“Najveći rizik će i dalje biti područje kohezijske politike”, rekao je Ilett, dodajući da su nažalost  -nepravilnosti- uzlazni trend, koje utiču na kohezijske fondove. On je rekao da se nepravilnosti povećavaju kriz projekte koji se provode, tendencij porasta se jasno primjećuje ako uzmemo u obzir 2007.g. ali je takođe naveo da postoji bolja kontrola zbog rasta izvještavanja. Illet je dodao da Komisija sada obavezuje države članice da podnesu izvještaje putem on-line sistema za upravljanje nepravilnostima (IMS) koji radi na principu uočavanja potencijalnih prevara, te ih lakše i brže kontroliše. No, Francuska, Španija i Irska imaju još za zadatak da provedu novi sistem izvještavanja“.

Komisija u izvještaju navodi da je do sada vraćeno € 611 milijardi u EU budžet, zbog nepravilnog i lažnog plaćanja u primjeni zajedničke politike. Komisija  je dužna prema EU zakonu da dostavlja godišnje  izvještaje  o financijskim interesima EU-a za borbu protiv prevara svim državama članicama.

Ugovorna pravila određuju da zemlje članice moraju obavijestiti Komisiju o slučajevima prevare i drugih nepravilnosti u isplatama sredstava EU. Izvještaj o prevarama je odvojen od EU-a godišnje revizije a koji nadgleda i daje svoje krajnje mišljenje je Evropski  revizorski  sud.

Građani moraju čekati više od mjesec dana na odgovor javnih institucija

Izvještaji za Medije

Građani moraju čekati više od mjesec dana na odgovor javnih institucija

Građani moraju čekati više od mjesec dana na odgovor javnih institucija

Banja Luka, 28. septembar 2011. – Širom svijeta 28. septembar se obilježava kao Međunarodni dan slobodnog pristupa informacijama. Pravo na dostupnost informacija smatra se...

Izvještaji za Medije

Građani moraju čekati više od mjesec dana na odgovor javnih institucija

Banja Luka, 28. septembar 2011. – Širom svijeta 28. septembar se obilježava kao Međunarodni dan slobodnog pristupa informacijama. Pravo na dostupnost informacija smatra se jednim od osnovnih ljudskih prava u svim demokratskim zemljama i garantovano je svim relevantnim međunarodnim dokumentima koji propisuju osnovna ljudska prava. U Bosni i Hercegovini su na snazi tri Zakona o slobodi pristupa informacijama (ZoSPI), na državnom i entitetskim nivoima vlasti, međutim njihova primjena, iako poboljšana  u odnosu na prethodne godine, još uvijek ne zadovoljava svjetske standarde transparentnosti.

Naime, kao i svake godine Transparency International Bosne i Hercegovine je povodom Međunarodnog dana slobode pristupa informacijama izvršio analizu primjene zakona koji bi trebalo da garantuju građanima ovo pravo. TI BiH je u ovo svrhu poslao gotovo 300 dopisa javnim instucijama u BiH, na državnom, entitetskom, kantonalnom i opštinskom nivou s ciljem utvrđivanja procenta i kvaliteta pristiglih odgovora. Iako se povećao procenat pristiglih odgovora, ipak samo polovina odgovora (53%) je pristigla u zakonskom roku od 15 dana, dok su ostali odgovori pristigli tek nakon ponovljenih urgencija. Na taj način prosječno vrijeme čekanja na odgovor od strane institucija iznosi otprilike mjesec dana, što je dvostruko više od zakonom propisanog roka u okviru kojeg su instutucije dužne dostaviti građanima informacije.

S druge strane, institucije ne dostavljaju odgovore u formi rješenja, što su takođe obavezne činiti prema Zakonu, pa je tako samo 15% odgovora dostavljeno u ovom obliku. Ovo je posebno zabrinjavajuće imajući u vidu da se na ovaj način građani lišavaju mogućnosti žalbe na nedostavljene ili nepotpune informacije. U isto vrijeme, građanima se onemogućava da nastave upravnim ili sudskim postupkom od javnih organa zahtijevati pravo na informacije koje im je Zakonom omogućeno.

Neophodno je spomenuti i činjenicu da je gotovo trećina odgovora (30%) koje su institucije dostavile TI BiH bilo nepotpuno, što predstavlja dodatni problem u primjeni Zakona o slobodi prisupa informacijama, koji se na ovaj način na prvi pogled poštuje, ali se u suštini vješto zaobilazi.

Svi navedeni podaci dovode do zaključka da iako je prošlo deset godina od usvajanja Zakona o slobodi pristupa informacijama, te uprkos vidnom napretku u odnosu na ranije godine kada je TI BiH sprovodio slična istraživanja, još uvijek se ne može govoriti o uspješnoj i efikasnoj primjeni ovih zakona.

Upravo iz tog razloga, TI BiH je i pokrenuo inicijativu za usklađivanje zakonskog okvira koji reguliše ovu oblast, prije svega kroz uvođenje sankcija i u entitetskim zakonima za institucije koje krše zakon, čime bi se oni uskladili sa Zakonom na državnom nivou. TI BiH se nada da će zakonodavci usvojiti predložene izmjene i podržati ovu incijativu, a u isto vrijeme apeluje na institucije da ne čekaju uvođenje sankcija, već da prepoznaju svoju obavezu i temeljnije primjenjuju Zakon, podsjećajući da infomacije u posjedu javnih organa predstavljaju javno dobro, koje građani imaju pravo da dobiju, a institucije dužnost da učine dostupnim.

Uključite se

Ne propustite

Ukoliko želite da dobijate naša saopštenja odmah nakon objavljivanja ostavite svoju e-mail adresu u polje ispod.