Izvještaji za Medije

U Banjaluci večeras javna debata “Ubanizam po mjeri građana ili privatnih interesa”

Najave ● 07 Jula 2026

Banja Luka, 7. jul 2026. – Transparency International Bosna i Hercegovina, Detektor.ba i Udruženje građana „Zašto ne“, uz podršku Evropske unije, organizuju večeras javnu debatu o ključnim pitanjima urbanog razvoja i prostornog planiranja Grada Banja Luka. 

Debata će se održati danas, 7. jula 2026. godine, u hotelu „Bosna“ u Banjaluci, sa početkom u 18:00 časova. Ulaz na događaj je slobodan za sve zainteresovane građane, predstavnike medija i stručnu javnost. 

Cilj ove debate je otvaranje argumentovanog dijaloga o ključnim problemima urbanizma, neplanske gradnje, uništavanja zelenih površina te potrebi uključivanja građana u proces donošenja odluka. 

Učesnici debate: 

• Vuk Višekruna, v.d. načelnika Odjeljenja za prostorno planiranje, Grad Banja Luka 

• Igor Mandić, odbornik u Skupštini grada Banjaluka 

• Aleksandar Jokić i Tijana Grujić, Građanska inicijativa „Za plan“ 

• Tihomir Dakić, Centar za životnu sredinu 

Izjave za medije predviđene su u 17:45h.

Najava za medije – Banjaluka 7.7.

Zviždači u BiH bez stvarne zaštite: Institucije primile tri puta manje prijava nego TIBiH

Izvještaji za Medije ● 26 Juna 2026

Sarajevo, 26. juni 2026. godine – U periodu od 2022. do 2025. godine nadležne institucije u Bosni i Hercegovini primile su ukupno 44 zahtjeva za zaštitu prijavilaca korupcije, dok se u istom periodu Transparency Internationalu u BiH (TI BiH) obratilo 133 lica koja se mogu svrstati u red zviždača. Ovi podaci pokazuju da građani koji prijavljuju korupciju i dalje imaju više povjerenja u organizacije civilnog društva nego u formalne institucionalne mehanizme zaštite.

Podaci su predstavljeni na okruglom stolu „Jačanje okvira i praksi zaštite zviždača u Bosni i Hercegovini“, koji je TI BiH organizovao povodom Svjetskog dana zviždača, gdje je ukazano da su prijave zviždača jedan od najvažnijih načina za otkrivanje korupcije, zloupotreba položaja i drugih nepravilnosti. Ipak, nejasni, neujednačeni, a u nekim slučajevima i nepostojeći mehanizmi zaštite, strah od odmazde i gubitka posla, nepovjerenje u institucije i uvjerenje da prijave ne dovode do sankcija, i dalje odvraćaju građane od prijavljivanja korupcije.

Na nivou BiH, Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije u periodu od četiri godine primila je šest zahtjeva za status zaštićenog prijavioca, dok je status odobren samo u jednom slučaju. U Brčko distriktu evidentirano je sedam zahtjeva i svi su odobreni, dok su u Republici Srpskoj zabilježena četiri sudska postupka zaštite prijavilaca korupcije. Federacija BiH, izuzev Kantona Sarajevo, i dalje nema zakon koji bi posebno uredio zaštitu prijavilaca korupcije, iako je nacrt zakona prošao javnu raspravu i proceduru u oba doma Parlamenta FBiH, nakon čega je vraćen Federalnom ministarstvu pravde radi usvajanja primjedbi i izrade Prijedloga zakona.

Kanton Sarajevo, koji je nakon usvajanja zakona 2023. godine postao jedina jurisdikcija u Federaciji BiH sa posebnim mehanizmom zaštite, bilježi pomake u ovoj oblasti, pa je Ured za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo od 2023. do 2025. godine primio 27 zahtjeva, od kojih je 21 odobren.

Istovremeno, TI BiH je kroz Centar za pružanje besplatne pravne pomoći u borbi protiv korupcije u istom periodu zaprimio 133 prijave od zviždača, dok je samo u 2025. godini pristiglo 35 ovakvih prijava, što je značajan rast u odnosu na 2024. godinu, kada je evidentirana 21 prijava. Ovaj broj veći je i od ukupnog broja zahtjeva koje su u 2025. godini zaprimile nadležne institucije, što dodatno potvrđuje da građani koji prijavljuju korupciju više povjerenja imaju u organizacije civilnog društva nego u zvanične mehanizme zaštite.

Na okruglom stolu predstavljen je i regionalni izvještaj „Protected or Exposed? Whistleblower Protection in the Western Balkans: Progress and Challenges“ (Zaštićeni ili izloženi? Zaštita zviždača na Zapadnom Balkanu: Napredak i izazovi), koji pokazuje da samo usvajanje zakona nije dovoljno ukoliko ne postoji njihova efikasna primjena. Nalazi iz zemalja Zapadnog Balkana ukazuju da se u pojedinim sistemima i dalje primjenjuje standard „dobre vjere“ umjesto „osnovanog uvjerenja da su informacije istinite“, dok praksa pokazuje da ni formalno priznat status prijavioca često ne sprečava odmazdu.

Dodatni problem predstavlja i slab institucionalni odgovor na korupciju pa je tako, prema nalazima TI BiH za 2025. godinu, samo 1,4% svih optužnica podignutih u toj godini odnosilo se na korupciju. Od ukupno 144 optužnice za korupcijska krivična djela, samo pet se odnosilo na visoku korupciju, odnosno zloupotrebe položaja najviših zvaničnika kojima se stiče višemilionska korist na štetu države.

Od 28 sudskih odluka donesenih u predmetima visoke korupcije, 17 je bilo osuđujućih, dok gotovo 40% čine oslobađajuće ili odbijajuće presude. Ovakvi pokazatelji dodatno utiču na povjerenje građana i šalju poruku potencijalnim zviždačima da prijavljivanje korupcije često nosi veći rizik za prijavioca nego za one koji su korupciju počinili.

TI BiH upozorava da zviždači u Bosni i Hercegovini i dalje ostaju izloženi pritiscima, odmazdi i profesionalnim posljedicama, dok institucije ne pružaju dovoljno brzu i efikasnu zaštitu zbog čega se mnogi ne odlučuju prijaviti korupciju ili se, umjesto institucijama, obraćaju nevladinom sektoru.

Povodom Svjetskog dana zviždača, TI BiH apeluje na nadležne u Federaciji BiH da što prije usvoje Zakon o zaštiti prijavilaca nepravilnosti u FBiH te poziva institucije na svim nivoima vlasti da unaprijede primjenu postojećih zakona i obezbijede stvarnu zaštitu osobama koje prijavljuju korupciju, jer bez zaštite zviždača nema ni efikasne borbe protiv korupcije.

Press rls_26_06_2026

TI BiH organizuje okrugli sto „Jačanje okvira i praksi zaštite zviždača u Bosni i Hercegovini“

Najave ● 25 Juna 2026

Sarajevo, 25. jun 2026. godine – Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH), uz podršku National Endowment for Democracy (NED), Švedske i Danske, organizuje okrugli sto pod nazivom „Jačanje okvira i praksi zaštite zviždača u Bosni i Hercegovini“, koji će se održati u petak, 26. juna 2026. godine u hotelu Marriott u Sarajevu, sa početkom u 10:00 časova.

Događaj se organizuje povodom Međunarodnog dana zviždača, a fokus će biti na trenutnom stanju zaštite osoba koje prijavljuju korupciju i druge nepravilnosti u Bosni i Hercegovini i zemljama Zapadnog Balkana. Posebna pažnja biće posvećena fragmentiranom zakonskom okviru u BiH, činjenici da Federacija BiH još uvijek nema poseban zakon o zaštiti zviždača, kao i izazovima u primjeni postojećih propisa.

Na okruglom stolu biće predstavljen regionalni izvještaj „Protected or Exposed? Whistleblower Protection in the Western Balkans: Progress and Challenges (Zaštićeni ili izloženi? Zaštita zviždača na Zapadnom Balkanu: napredak i izazovi)“, koji analizira zakonska rješenja, institucionalne prakse, konkretne slučajeve u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Kosovu.

Učesnici, među kojima se nalaze predstavnici javnih institucija, tijela za borbu protiv korupcije, međunarodnih organizacija, organizacija civilnog društva, medija i drugih aktera uključenih u zaštitu zviždača će razgovarati o niskom broju zahtjeva za formalnu zaštitu zviždača pred institucijama, slabom povjerenju građana u sistem zaštite, očekivanjima Evropske unije i aktuelnim naporima za donošenje zakona o zaštiti zviždača u Federaciji BiH.

Okrugli sto će se održati u petak, 26. juna 2026. godine u hotelu Marriott u Sarajevu, sa početkom u 10:00 časova.

Najava za medije – 25.06.2026

Okrugli sto

„Jačanje okvira i praksi zaštite zviždača u Bosni i Hercegovini“

Hotel Marriott, Sarajevo

26. juni 2026.

09:30 – 10:00 Registracija učesnika i kafa dobrodošlice

10:00 – 10:10 Uvodna obraćanja

• Dženeta Karabegović, Transparency International Bosne i Hercegovine

10:10 – 11:30 Prezentacija regionalnog izvještaja – Regionalna iskustva i zakonski okviri zaštite zviždača

Uvodničari:

• Miša Bojović, Transparentnost Srbija
• Dejan Milovac, MANS Crna Gora
• Blagoja Pandovski, Transparency International Makedonija
• Florent Spahija, KDI Kosovo
• Amela Šarić, Transparency International Bosna i Hercegovina

Diskusija i pitanja učesnika

11:30 – 12:00 Pauza za kafu

12:00 – 13:30 Tematska sesija – Izazovi i očekivanja u vezi sa zaštitom zviždača u Bosni i Hercegovini

Teme:

• značaj zaštite zviždača u borbi protiv korupcije;
• smanjenje broja zviždača u Bosni i Hercegovini i pitanje povjerenja u institucije;
• predstavljanje i diskusija o nacrtu Zakona o zaštiti zviždača u Federaciji Bosne i Hercegovine;
• očekivanja Evropske unije u vezi sa usklađivanjem sa EU standardima;
• implikacije budućeg federalnog zakona na kantonalne zakonske okvire;
• fragmentacija i decentralizacija mehanizama zaštite zviždača u Bosni i Hercegovini;

Govornici:

• Alfredo Strippoli, Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini (tbc)
• Admir Čavalić, Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine
• Ena Kljajić-Grgić, Transparency International Bosna i Hercegovina
• Marko Vujić, Transparency International Bosna i Hercegovina

Diskusija

13:30 – 14:00 Završna razmatranja i zaključci

14:00     Ručak

Vrijeme je za deblokadu reforme javne uprave i jačanje kapaciteta za pregovore sa EU

Izvještaji za Medije ● 18 Juna 2026

Sarajevo, 18. juni 2026. godine – Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) organizovao je danas u Sarajevu konferenciju „Reforma javne uprave u kontekstu pregovora o pristupanju Evropskoj uniji“, uz podršku vlada Kraljevine Švedske i Kraljevine Danske. Konferencija je okupila predstavnike institucija sa svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini (BiH), agencija za državnu službu, međunarodnih organizacija, stručnjake za reformu javne uprave i evropske integracije, s ciljem razmatranja trenutnog stanja reforme javne uprave i njene uloge u procesu pristupanja Evropskoj uniji (EU).

Polazna osnova diskusije je bila da reforma javne uprave predstavlja jednu od ključnih oblasti procesa evropskih integracija i sastavni dio Klastera „Temeljna pitanja“ (Fundamentals), koji se prvi otvara i posljednji zatvara tokom pristupnih pregovora. Kao horizontalna reforma, javna uprava utiče na sposobnost institucija da kreiraju i provode javne politike, upravljaju reformama i primjenjuju pravnu stečevinu EU u svim oblastima. Zbog toga njen uspjeh direktno utiče na uspjeh svih drugih reformskih procesa neophodnih za članstvo u EU.

Govoreći na otvaranju konferencije, ambasadorica Kraljevine Švedske u Bosni i Hercegovini Helena Lagerlöf, istakla je da je reforma javne uprave jedan od ključnih preduslova za unapređenje kvaliteta života građana i napredak BiH na evropskom putu:

„Reforma javne uprave znači stvarne promjene u svakodnevnom životu građana – kvalitetnije javne usluge, efikasnije institucije i izgradnju povjerenja građana u javni sektor. Na osnovu relevantnih izvještaja i statistika, BiH se i dalje  nalazi u ranoj fazi razvoja reforme javne uprave i najslabije je rangirana među zemljama Zapadnog Balkana. Istovremeno, izgradnja moderne, profesionalne i odgovorne javne uprave od ključnog je značaja za održiv napredak BiH na putu ka članstvu u EU. Pozivamo sve nivoe vlasti da preduzmu konkretne i koordinisane korake kako bi se reformski proces pokrenuo i ostvario vidljiv napredak.“

Posebna pažnja posvećena je zabrinjavajućem stanju reformskog procesa u BiH. Prema posljednjim procjenama Evropske komisije i SIGMA-e, BiH se nalazi između rane faze pripremljenosti i određenog nivoa pripremljenosti za reformu javne uprave, dok je u većini reformskih oblasti na začelju među zemljama Zapadnog Balkana. Istovremeno, proces reforme javne uprave suočava se sa ozbiljnim zastojem usljed nedostatka političke podrške i neusvajanja ključnih strateških dokumenata. Revidirani akcioni plan za reformu javne uprave 2023–2027 usvojen je samo na nivou F BiH i Brčko distrikta, dok još uvijek nije usvojen na nivou BiH i RS. Kao posljedica toga, blokiran je i dalji razvoj reformskog procesa, uključujući stavljanje u funkciju Fonda za reformu javne uprave, u kojem se trenutno nalazi oko 10 miliona KM namijenjenih podršci reformama.

Tokom prvog panela, posvećenog spremnosti javne uprave za pristupne pregovore, učesnici su razgovarali o administrativnim kapacitetima potrebnim za vođenje složenog procesa pregovora sa Evropskom unijom, uključujući koordinaciju institucija, razvoj javnih politika i upravljanje reformama. Posebno je naglašeno da će uspjeh pregovaračkog procesa u velikoj mjeri zavisiti od sposobnosti institucija da koordiniraju i provedu obaveze koje proizlaze iz članstva u EU.

Drugi panel bio je posvećen profesionalizaciji državne službe i značaju zapošljavanja, napredovanja i upravljanja ljudskim resursima zasnovanih na meritornim principima. Učesnici su naglasili da profesionalna, kompetentna i politički neutralna državna služba predstavlja jedan od osnovnih preduslova za efikasnu javnu upravu, kvalitetno kreiranje javnih politika i uspješnu provedbu reformi.

Na konferenciji je predstavljen i prijedlog inicijative TI BiH  „EU Readiness Facility for Public Administration Reform“, koja predviđa deblokadu i ponovno stavljanje u funkciju Fonda za reformu javne uprave te njegovo usmjeravanje ka jačanju administrativnih kapaciteta potrebnih za vođenje pristupnih pregovora. Poseban fokus stavljen je na razvoj kompetencija rukovodećih državnih službenika, koji će imati ključnu ulogu u koordinaciji reformi, usklađivanju zakonodavstva sa pravnom stečevinom EU i upravljanju složenim procesima evropskih integracija.

Učesnici konferencije saglasili su se da je potrebno hitno obnoviti politički momentum reforme javne uprave, osigurati političko vodstvo i usvojiti Revirani akcioni plan i osigurati adekvatne finansijske i institucionalne pretpostavke za nastavak reformskog procesa.

Među ključnim preporukama izdvojene su:

• usvajanje Revidiranog akcionog plana za reformu javne uprave 2023–2027 na svim nivoima vlasti;
• deblokada i stavljanje u funkciju Fonda za reformu javne uprave;
• jačanje administrativnih kapaciteta za vođenje pregovora o pristupanju EU;
• razvoj posebnih programa za jačanje kapaciteta rukovodećih državnih službenika;
• unapređenje sistema zapošljavanja, napredovanja i rukovođenja u državnoj službi u skladu sa principima meritornosti i evropskim standardima.

Zaključeno je da uspjeh procesa evropskih integracija neće zavisiti isključivo od političkih odluka i usvajanja propisa, već prije svega od sposobnosti institucija da provedu reforme u praksi. Zbog toga reforma javne uprave mora biti vraćena među prioritete svih nivoa vlasti u BiH, kako bi zemlja bila spremna odgovoriti na obaveze koje proizlaze iz procesa pristupanja EU.

Press rls_18_06_2026

TI BiH organizuje konferenciju „Reforma javne uprave u kontekstu pregovora o pristupanju Evropskoj uniji“

Najave ● 17 Juna 2026

Sarajevo, 17. jun 2026. godine – Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) organizuje konferenciju pod nazivom „Reforma javne uprave u kontekstu pregovora o pristupanju Evropskoj uniji“, koja će se održati u četvrtak, 18. juna 2026. godine u Sarajevu, hotel Mövenpick (Bristol), sa početkom u 10.00 sati.

Na konferenciji će biti predstavljeni ključni aspekti reforme javne uprave u Bosni i Hercegovini u kontekstu procesa pristupanja Evropskoj uniji, s posebnim fokusom na spremnost za otvaranje pristupnih pregovora, funkcionisanje i efikasnost struktura za koordinaciju reforme, te implementaciju Strategije reforme javne uprave u BiH. Pored toga, diskusija će obuhvatiti organizaciju i učinak ministarstava, kao i ulogu upravljanja ljudskim resursima zasnovanog na kompetencijama u izgradnji profesionalne, depolitizovane i efikasne javne uprave.

Također, diskusija će adresirati i značaj jačanja administrativnih kapaciteta i rukovođenja u državnoj službi, uključujući prioritete iz Reformske agende i Plana rasta, kao i ulogu državnih službenika u unapređenju ukupnog učinka javne uprave.

Konferencija nastoji doprinijeti rješavanju ovih izazova podsticanjem i omogućavanjem javne debate između ključnih institucija sa svih nivoa vlasti, renomiranih domaćih i međunarodnih stručnjaka, predstavnika civilnog društva i međunarodnih institucija.

Izjave za medije su predviđene u 09:40 časova

Najava za medije – 17.06.2026

Konferencija

Reforma javne uprave u kontekstu pregovora o pristupanju Evropskoj uniji

Hotel Mövenpick (Bristol), Sarajevo

18. juni 2026. godine

Dnevni red:

09:30 – 09:45 – Registracija učesnika

09:40 – 10:00 – Izjave za medije

10:00 – 10:25 – Uvodna obraćanja

• E. Helena Lagerlöf, ambasadorica Švedske u BiH
• Davor Bunoza, ministar pravde Bosne i Hercegovine
• Wojciech Zieliński, viši savjetnik za politike, SIGMA
• Ivana Korajlić, Izvršna direktorica, Transparency International in BiH

10:25 – 10:40 – Uvodna prezentacija

Značaj reforme javne uprave u kontekstu pregovora o pristupanju Evropskoj uniji 

Primož Vehar, ekspert u oblasti javne uprave, EU integracija i upravljanja

10:40 – 12:00 – Panel I: Usklađivanje javne uprave sa zahtjevima pregovora o pristupanju EU

Uvodna prezentacija:  Poređenje ministarstava u Bosni i Hercegovini sa drugim zemljama u procesu pristupanja EU, Wojciech Zieliński, viši savjetnik za politike, SIGMA

Panelisti:

• Darko Kasap, Koordinator za reformu javne uprave BiH
• Željko Škarica, Koordinator za reformu javne uprave FBiH
• Esed Kadrić, glavni koordinator, Vlada Brčko Distrikta
• Srdjan Blagovcanin, TI BiH

12:00 – 12:30 – Kafe pauza

12:30 – 14:00 – Panel II: Upravljanje ljudskim resursima zasnovano na kompetencijama kao temelj efikasne javne uprave

Uvodna prezentacija: Rukovodeći državni službenici kao pokretačka snaga unapređenja učinka javne uprave – dijagnoza i dalji pravci za BiH, Dawid Sześciło, TI BiH ekspert

Panelisti:

• Samra Ljuca, pomoćnik direktor Agencije za državnu službu Federacije BiH
• Aleksandar Radeta, direktor Agencije za državnu upravu Republike Srpske
• Wojciech Zieliński, viši savjetnik za politike, SIGMA
• Miloš Davidović, TI BiH

14:00 – 14:15 – Zaključna razmatranja

14:15 – Ručak

U Konjicu javna tribina: „Kakva je budućnost Neretve?“

Najave ● 09 Juna 2026

Transparency International u BiH, ACT, Zeleni Neretva Konjic i Karton revolucija organizuju javnu tribinu „Kakva je budućnost Neretve?“ koja će se održati u srijedu, 10. juna 2026. godine, u Kino sali Centra za kulturu Konjic, s početkom u 19:00 časova. 

Cilj tribine je predstavljanje uticaja planiranih hidroelektrana na Neretvu, sa posebnim osvrtom na Prednacrt zakona o Nacionalnom parku Prenj, iz čijih je granica rijeka Neretva trenutno izostavljena. 

Ključni dijelovi programa: 

• 19:10 – Stručno predavanje o uticaju hidroelektrana na hidrološki režim i biodiverzitet – prof. dr. Muriz Spahić. 

• 19:55 – Panel diskusija „Šta Neretva znači Konjicu i šta možemo učiniti?“ – učestvuju: Adi Selman (Karton revolucija), Sunčica Kovačević (TI BiH), Robert Oroz (ACT) i Amir Variščić (Zeleni Neretva). 

Izjave za medije predviđene su prije početka događaja u 18:45 časova.  

Pravosuđe se povlači pred korupcijom: Više od polovine prijava za korupciju bez istrage

Izvještaji za Medije ● 19 Maja 2026

Banja Luka, 19. maj 2026. godine – Više od polovine prijava za korupciju završava naredbom o nesprovođenju istrage, dok se gotovo 30% istraga obustavi nakon pokretanja što najbolje oslikava nespremnost BH pravosuđa za borbu protiv korupcije, te direktno utiče na drastičan pad povjerenja građana u pravosudne institucije. 

U 2025. godini zabilježen je pad udjela broja prijava za korupcijska krivična djela sa 5.2 na 5.05% od ukupnog broja prijava, dok je ukupan broj krivičnih prijava u porastu. U isto vrijeme, broj prijava visoke korupcije tokom prethodne godine manji je za 30% u odnosu na 2023. i 2024. godinu, pokazuje najnovija analiza procesuiranja korupcije pred sudovima i tužilaštvima u Bosni i Hercegovini u 2025. koju je Transparency International u BiH (TI BiH) uradio na osnovu zvaničnih podataka Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV BiH). 

Ovi porazni podaci o neefikasnosti u suzbijanju korupcije direktna su posljedica neusvajanja ključnih reformskih zakona koji su neophodni za integritet pravosuđa ali i očigledne opstrukcije reformskih procesa, zahvaljujući čemu je BiH svrstana među četiri najkorumpiranije države u Evropi. Višegodišnja stagnacija reformi, zarobljenost institucija, manjak transparentnosti ali i odbijanje da se procesuiraju neke od najvećih korupcijskih afera u koje su umiješani čak i najviši nosioci pravosudnih funkcija, umanjuje ionako loše povjerenje građana u spremnost pravosuđa da se suoči sa korupcijom. 

Utemeljenost ovih ocjena ali i pokazatelj sve lošijeg stanja u pravosuđu najbolje ilustruje konstantno smanjenje broja istraga za korupcijska krivična djela, sa 618 u 2016. godini na 359 u 2025. godini, što je pad za čak 43% u zadnjoj deceniji. 

Pad broja otvorenih istraga za ova djela naročito je primijetan u tužilaštvima Federacije BiH i Brčko Distrikta, a visok udio obustavljenih istraga u svim tužilaštvima (28,5%) upućuje ne samo na ozbiljne probleme u fazi prikupljanja dokaza već i upotpunjuje sliku pravosuđa koje se povlači i koje nije u stanju da se adekvatno suprotstavi korupciji u zemlji. 

Kada je riječ o optužnicama, samo 1,4% svih optužnica podignutih u 2025. godini odnosi se na korupciju dok se od ukupno 144 podignute optužnice za korupcijska krivična djela, tek njih 5 (odnosno 3,4%) odnosi na djela visoke korupcije, odnosno na zloupotrebe položaja najviših zvaničnika vlasti kojima se stiče višemilionska korist na štetu države. 

Čak i u rijetkim slučajevima koji dospiju pred sud, sve više optuženih biva oslobođeno što je posebno vidljivo u slučajevima visoke korupcije, gdje je od 28 donesenih sudskih odluka 17 bilo osuđujućih, dok gotovo 40% čine oslobađajuće ili odbijajuće presude. Kod suđenja za ostala korupcijska krivična djela koja se ne odnose na visoku korupciju, prosjek oslobađajućih i odbijajućih presuda je znatno manji i iznosi oko 28%. 

Dodatni udarac vladavini prava predstavlja izrazito blaga kaznena politika pa tako 43% osuđenih za korupciju dobija uslovne kazne, dok se zatvorska kazna izriče u manje od polovine slučajeva. Osim što ne stvara nikakav preventivni efekat, ovakvom praksom pravosuđe šalje jasnu poruku da je korupcija isplativa i da će proći nekažnjeno. 

Ovakvom poraznom stanju u procesuiranju korupcije doprinose i neuspješni napori da se eliminiše politički uticaj kroz ključne reformske zakone, što je posebno bilo vidljivo kroz krajnje neefikasan i netransparentan proces usvajanja novog Zakona o VSTV-u. Ukoliko bude usvojeno predloženo rješenje ono i dalje neće ispunjavati ključne preporuke Venecijanske komisije, jer i dalje sadrži mehanizme kroz koji izvršna vlast nastoji zadržati političku kontrolu nad pravosudnim sistemom.  

Posebno je važno napomenuti da su nedovoljno precizne odredbe o sprečavanju sukoba interesa, kao i neefikasnost imehanizama za prijavu i provjeru imovine sudija i tužilaca, čija se primjena direktno opstruiše, otvorile prostor za blokadu procesa depolitizacije pravosuđa. 

TI BiH upozorava da je hitno potrebno unaprijediti rad tužilaštava i sudova, poboljšati kvalitet istraga i optužnica, te uvesti strožiju kaznenu politiku. Bez ovih promjena i bez povećanja transparentnosti rada institucija, nemoguće je očekivati da građani ponovo steknu povjerenje u pravdu, a Bosna i Hercegovina će i dalje ostati na samom dnu u suzbijanju korupcije i jačanju vladavine prava. 

Press rls_19_05_2026

TI BiH ORGANIZUJE PANEL DISKUSIJU „PRAVOSUĐE POD PRITISKOM: OD (NE)ZAVISNOSTI DO (NE)ODGOVORNOSTI“

Najave ● 19 Maja 2026

Banjaluka, 19. maj 2026. godine – Transparency International u BiH organizuje u srijedu, 20. maja 2026. godine, u Domu omladine u Banjaluci, sa početkom u 11 časova panel diskusiju pod nazivom „Pravosuđe pod pritiskom: od (ne)zavisnosti do (ne)odgovornosti)“ . 

Cilj panela je otvaranje prostora za raspravu o pravosuđu kroz regionalnu perspektivu, uz učešće prominentnih predstavnika pravosuđa iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Cilj događaja je da podstakne otvoren dijalog i doprinese boljem razumijevanju izazova sa kojima se pravosuđe suočava, kao i mogućih pravaca za jačanje njegovog integriteta i povjerenja građana. 

Na panelu govore Bojana Savović, javna tužiteljica Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, Miodrag Majić, sudija Apelacionog suda u Beogradu, Željka Fabić, tužiteljica Okružnog javnog tužilaštva u Banjoj Luci i članica VSTV BiH. Moderator panela je Srđan Blagovčanin, član skupštine TI BiH.

Izjave za medije su predviđene u 10:40h. 

Nacrt Dnevnog reda: 

 10:30 – 11:00 – Registracija učesnika 

10:40 – 11:00 – Izjave za medije  

11:00 – 11:10 – Uvodna izlaganja 

Ivana Korajlić, izvršna direktorica, TI BiH 

11:10 – 12:30 – Panel diskusija: Pravosuđe pod pritiskom: od (ne)zavisnosti do (ne)odgovornosti  

Bojana Savović, javna tužiteljica Višeg javnog tužilaštva u Beogradu 

Miodrag Majić, sudija Apelacionog suda u Beogradu 

Željka Fabić, tužiteljica, Okružno javno tužilaštvo u Banjoj Luci, članica VSTV BiH 

Moderator: Srđan Blagovčanin, TI BiH 

12:30 – 13:00 – Diskusija 

Najava za medije – Banjaluka

Bez reformi BiH ostaje bez milijardu maraka iz Plana rasta do kraja godine. Marta Kos: Nema produženja ovog roka

Izvještaji za Medije ● 29 Aprila 2026

Sarajevo, 29. april 2026. godine – Bosna i Hercegovina se suočava sa rizikom trajnog gubitka 373,9 od ukupno 976,6 miliona evra koje su joj na raspolaganju kroz Plan rasta za Zapadni Balkan, ukoliko do kraja godine ne provede reforme iz oblasti jačanja vladavine prava, integriteta pravosuđa, sprečavanja sukoba interesa i zaštite zviždača, na koje se obavezala u sklopu Reformske agende.

Dok iz EU stižu upozorenja da se rokovi neće više produžavati, BiH je već sankcionisana sa umanjenjem dostupnih sredstava za 10% zbog kašnjenja, čime će 108 miliona evra, umjesto u razvoj i infrastrukturne projekte u BiH biti investirano negdje drugo a dalje odugovlačenje ne znači samo gubitak skoro milijardu maraka, već dodatno urušavanje kredibiliteta na evropskom putu.

„Još prošle sedmice uputila sam pismo vlastima, upozoravajući da Bosna i Hercegovina rizikuje gubitak stotina miliona eura ako se potrebne reforme ne provedu do decembra 2026. godine“ naglasila je Marta Kos, Evropska povjerenica za proširenje u video poruci na otvaranju Prvog Konsultacijskog foruma o provedbi Reformske agende u BiH (CONFRA BiH), koji je danas u Sarajevu organizovao Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH).

Ona je dodala da produženja ovog roka neće biti uz upozorenje da bi „gotovo 50 posto sredstava (977 miliona konvertibilnih maraka) moglo bi biti izgubljeno“ te je podsjetila da su zemlje regiona pokrenule nužne reforme u upravljanju, javnoj upravi, privatnom sektoru, energetici, ljudskom kapitalu i vladavini prava, nakon čega su uslijedila obećana sredstva.

Za razliku od njih, Bosna i Hercegovina, gdje je javni fokus predugo bio na iznosu dostupnih sredstava, a ne na obavezama koje se moraju ispuniti, još uvijek nije potpisala i ratifikovala sporazum o pristupanju Instrumentu za reforme i rast i sporazum o zajmu, koji su preduslov za korištenje 976,6 miliona eura.

Međutim, nepostupanje također nosi svoju cijenu. Naime, u odsustvu reformi, Bosna i Hercegovina rizikuje da izgubi 373 miliona eura iz sredstava dodijeljenih u okviru Plana rasta, pored dodatnih 108 miliona eura koje je izgubila prošle godine.

„Reforme predviđene Reformskom agendom predstavljaju obrazac za ekonomsku transformaciju ove zemlje – transformaciju koja će joj pomoći da iskoristi svoj značajan ekonomski potencijal. Ova zemlja ima kvalifikovano stanovništvo, bogatu industrijsku tradiciju i geografski je smještena u srcu Evrope, u blizini jedinstvenog tržišta Evropske unije.“ Izjavio je Luigi Soreca, šef Delegacije EU u Bosni i Hercegovini, dodavši da se ove prednosti se ne koriste u dovoljnoj mjeri.

„Obrazovni sistem zahtijeva hitnu reformu. Veliki dio industrije u Bosni i Hercegovini oslanja se na zastarjele tehnologije i potrebno ga je modernizirati, uključujući i iskorištavanje mogućnosti koje nudi tranzicija ka čistoj energiji. Iako je Bosna i Hercegovina geografski blizu jedinstvenog tržišta Evropske unije, i dalje postoje prepreke za pristup tom tržištu. Reforme iz Reformske agende pomažu u uklanjanju tih prepreka i približavaju ovu zemlju ostvarivanju koristi od članstva u Evropskoj uniji“ dodao je Soreca.

Učesnici Forma naglasili su da navedena sredstva iz Plana rasta nisu nagrada za deklarativnu opredijeljenost evropskom putu, već podrška državama koje pokažu političku volju, kapacitete i odgovornost da provedu reforme. Zbog toga BiH mora imenovati nacionalnog koordinatora, uspostaviti sekretarijat, odbor za praćenje i kontaktne tačake za svaki reformski korak, kako bi se jasno znalo ko je odgovoran za provedbu, praćenje i izvještavanje.

Pored toga, naglašeno je, proces provedbe mora biti otvoreniji prema javnosti što znači da vlasti moraju da objave Reformsku agendu na službenim jezicima BiH zajedno sa listom infrastrukturnih projekata koji bi se finansirali iz Plana rasta, kako bi građani znali šta je država obećala i gdje planira usmjeriti dostupna sredstva.

„Plan rasta je test odgovornosti institucija, a ne samo finansijska prilika. Ako vlasti u BiH nisu spremne provesti reforme koje su same preuzele, onda problem nije samo u izgubljenim sredstvima, već u poruci koju politički predstavnici šalju EU i građanima. Odnos prema Planu rasta danas pokazuje stvarni odnos prema evropskom putu BiH“, izjavila je Ivana Korajlić, izvršna direktorica TI BiH.

TI BiH upozorava da se pri uspostavljanju institucionalnog okvira moraju iskoristiti naučene lekcije iz decenije postojanja nefunkcionalnog mehanizma koordinacije. Kroz novi sistem je neophodno definisati jasne odgovornosti, rokove i mehanizme za prevazilaženje blokada, kako se provedba Reformske agende ne bi pretvorila u još jedan zarobljen proces.

U rad odbora za praćenje potrebno je uključiti civilno društvo i druge relevantne aktere kroz transparentan proces i jasne kriterije, zasnovane na ekspertizi, iskustvu i dokazanim rezultatima. Samo tako proces praćenja i izvještavanja može biti kvalitetniji, otvoreniji i usmjeren na stvarne rezultate.

Nastavak kašnjenja i političkih blokada ne znači samo gubitak dostupnih sredstava. On direktno šteti kredibilitetu BiH pred Evropskom unijom i državama članicama, te smanjuje šanse da zemlja u skorijem periodu napravi ozbiljan iskorak ka otvaranju pregovora. Zato TI BiH poziva vlasti da proces provedbe Reformske agende otvore prema civilnom društvu i da CONFRA BiH koriste kao prostor za redovan dijalog, praćenje napretka i razmatranje prepreka u ispunjavanju preuzetih obaveza.

Press rls_29_04_2026

Video poruka, Marta Kos, Evropska povjerenica za proširenje

Foto galerija

Pogledajte još:

• Reformska agenda: Između političkog zastoja i uslovljavanja od strane EU – analiza procesa izrade i usvajanja Reformske agende (RA) Bosne i Hercegovine,  koji je obilježen značajnim kašnjenjima, političkim zastojima i nedostatkom transparentnosti.
• Sistem koordinacije procesa evropskih integracija u kontekstu raspodjele nadležnosti u BiH: Kako sistem učiniti funkcionalnijim – Sveobuhvatna analiza i ispitivanje osnovnih obilježja i strukture mehanizma koordinacije, te njegove uloge u procesu pristupanja BiH Evropskoj uniji.
• Planiranje procesa usklađivanja s EU u BiH: Regionalne perspektive i budući koraci – Analiza prvog Programa integrisanja Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju kroz uporedno regionalno iskustvo.
• Analiza primjene reformskih zakona_26.7.2024. – Analiza daje pregled efekata primjene četiri reformska zakona koja su vlasti Bosne i Hercegovine usvojile na putu evropskih integracija: Zakon o slobodi pristupa informacijama BiH, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti i Zakon o sprečavanju sukoba interesa u institucijama na nivou BiH

TI BIH ORGANIZUJE KONSULTACIJSKI FORUM O REFORMSKOJ AGENDI: BIH RIZIKUJE GUBITAK 373 MILIONA EURA ZBOG BLOKADA VLASTI

Najave ● 28 Aprila 2026

Sarajevo, 28. april 2026. godine – Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) organizuje „Prvi Konsultacijski forum o provedbi Reformske agende u BiH“ (CONFRA BiH), s ciljem otvaranja dijaloga između institucija i civilnog društva o provedbi Reformske agende i Plana rasta za Zapadni Balkan u BiH.

Forum će okupiti predstavnike institucija BiH, Evropske unije, organizacija civilnog društva, socijalnih partnera, akademske zajednice i medija. Cilj je razgovarati o ulozi civilnog društva u provedbi i praćenju reformi, posebno nakon što nisu bili adekvatno uključeni u proces izrade Reformske agende.

CONFRA BiH će služiti kao platforma kroz koju se civilno društvo i drugi relevantni akteri mogu organizovati, pripremiti za uspostavljanje institucionalnog okvira za provedbu i doprinijeti ovom procesu kao konstruktivan partner, ali i kao korektivni faktor u praćenju ispunjavanja preuzetih obaveza.

Ovaj dijalog je posebno važan jer Bosna i Hercegovina, ukoliko do kraja godine ne provede reforme koje je prihvatila kroz Reformsku agendu, rizikuje da trajno izgubi čak 373 miliona eura namijenjenih za reforme i investicije. Forum će zato biti prilika da civilno društvo u direktnom razgovoru sa institucijama otvori pitanja odgovornosti, transparentnosti i konkretnih koraka potrebnih za ispunjavanje obaveza.

Učesnicima Foruma obratiće se evropska komesarka za proširenje Marta Kos, Luigi Soreca, šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH, Elvira Habota, direktorica Direkcije za evropske integracije BiH, te Zoran Zeljko, direktor Direkcije za ekonomsko planiranje.

Forum će se održati u srijedu, 29. aprila 2026. godine, u Europe House, Maršala Tita 62 u Sarajevu, sa početkom u 12:30 časova.

Izjave za medije su predviđene u 12:00h.

Najava za medije_28_4_2026

Prvi Konsultacijski forum o provedbi Reformske agende u Bosni i Hercegovini (CONFRA BiH)

29. april 2026. godine

Europe House Sarajevo, Maršala Tita 62, Sarajevo

12:00 – 12:30                      Konferencija za medije, registracija učesnika i kafa dobrodošlice

12:30 – 13:00                      Uvodna obraćanja

Nj.E. Marta Kos, evropska komesarka za proširenje (online)

Nj.E. Luigi Soreca, šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH

Ivana Korajlić, izvršna direktorica, Transparency International u BiH

13:00 – 13:30                      Predstavljanje Reformske agende i institucionalnog okvira za provođenje Instrumenta za reformu i rast u BiH

Elvira Habota, direktorica Direkcije za evropske integracije

Zoran Zeljko, direktor Direkcije za ekonomsko planiranje

13:30 – 13:45                      Učešće civilnog društva u praćenju implementacije, regionalna iskustva i mehanizmi učešća

                                                Stefan Ristovski, European Policy Institute Skopje, vodeći istraživač

13:45 – 14:55                      Diskusija sa učesnicima

• modaliteti rada i koordinacija CONFRA BiH
• tematski prioriteti i podjela uloga
• kapaciteti i doprinosi organizacija učesnica
• smisleno učešće civilnog društva u praćenju implementacije

Moderator: Edo Kanlić, menadžer za zagovaranje i javne politike, Transparency International u BiH

14:55 – 15:00                      Zaključna obraćanja i naredni koraci

TI BiH pisao Domu naroda PS BiH: Predloženi kandidat za direktora APIK-a ne ispunjava uslove za tu poziciju

Izvještaji za Medije ● 17 Aprila 2026

SARAJEVO, 17. april 2026. – Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) uputio je dopis delegatima Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH u kojem upozorava da je upitna zakonitost i integritet predstojećeg imenovanja direktora Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK), koje će biti razmatrano na sjednici u ponedeljak. U dopisu se skreće pažnja na činjenicu da prvorangirani kandidat  Alen Halep nije dokazao da ispunjava uslove propisane konkursom, jer je kao dokaz o radnom iskustvu na rukovodećim mjestima u odgovarajućoj oblasti, priložio iskustvo rukovođenja vlastitom firmom koja se bavi proizvodnjom struje.

Radi se o preduzeću „Vrbas-energija“ d.o.o. Donji Vakuf, koje posjeduje malu hidroelektranu Torlakovac i po finansijskim izvještajima sve vrijeme imalo je samo jednog zaposlenika. Kako je uslov za  poziciju direktora APIK-a najmanje pet godina radnog iskustva na rukovodećim poslovima u odgovarajućoj oblasti, TI BiH smatra da rukovođenje ovakvim preduzećem nema dodirnih tačaka sa prevencijom i borbom protiv korupcije, a sa druge strane se rukovođenje firmom koja ima samo jednog zaposlenog ne može smatrati relevantnim iskustvom za upravljanje jednom od najvažnijih institucija za prevenciju korupcije.

Privatna firma u vlasništvu Alena Halepa preuzela je 2015. godine dozvole  za proizvodnju električne energije u MHE “Torlakovac” i do 2020. dobijala je državne podsticaje za proizvodnju struje.  Status kvalifikovanog proizvođača koji prodaje energiju Elektroprivredi BiH ima do 2041. godine.

Dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da je Halep od 2015. godine zaposlen u samoj Agenciji kao državni službenik, dok je istovremeno vlasnik i direktor privatnog preduzeća, iako Zakon o državnoj službi u institucijama BiH jasno propisuje da službenik ne može obavljati dodatne aktivnosti bez odobrenja.

Izvještaj o utvrđivanju rang-liste kandidata za imenovanje direktora APIK-a razmatraće se na sjednici Doma naroda  20. aprila. TI BiH apeluje na delegate da osiguraju zakonitost imenovanja, te da se prije odluke  izvrše sve neophodne provjere relevantnosti iskustva kandidata koji je predložen za direktora, imajući u vidu da je u dosadašnjoj proceduri ovo propušteno. TI BiH ističe da je neophodno osigurati da na čelo jedne od ključnih institucija zaduženih za borbu protiv korupcije i zaštitu prijavilaca bude imenovana osoba koja prije svega ispunjava sve zakonske uslove, a zatim i posjeduje puni profesionalni integritet.

Press rls_17.04.26

Osigurati stvarni pristup informacijama: Neophodne izmjene zakona na svim nivoima

Izvještaji za Medije ● 14 Aprila 2026

Banja Luka, 14. april 2026. godine – Gotovo polovina institucija u BiH ne odgovara na zahtjeve za pristup informacijama u zakonskom roku, dok je tek 140 od 394 institucije dostavilo podatke na vrijeme. Istovremeno, postojeći entitetski zakoni ne obavezuju institucije da same objavljuju ključne informacije, niti obezbjeđuju efikasan nadzor i pravnu zaštitu građana, što su značajni nedostaci i zbog čega je Transparency International u BiH zajedno sa 27 organizacija civilnog društva uputio  inicijative za izmjene zakona o slobodi pristupa informacijama na svim nivoima vlasti u BiH.

Primjena postojećih zakona pokazuje da institucije i dalje uskraćuju informacije od javnog interesa, posebno one koje se odnose na trošenje javnih sredstava. Skoro polovina organa vlasti ne odgovara u zakonskom roku, dok je tek trećina dostavila tražene podatke na vrijeme a u praksi se često zloupotrebljavaju pravne praznine kako bi se izbjegla transparentnost.

Pored zanemarivanja rokova institucije u Bosni i Hercegovini zanemaruju i sudske presude koje im nalažu dostavljanje informacija koje građani i organizacije civilnog društva traže od njih. Tako je Sud BiH okončao samo tri od osam upravnih sporova koje je TI BiH pokrenuo protiv javnih organa koje odbijaju da dostave tražene informacije dok nizak stepen efikasnosti pravosuđa u pružanju pravne zaštite u ovoj oblasti ocrtava podatak da je TI BiH na presude čekao i više od godinu dana, uprkos roku od 60 dana za donošenje sudske odluke, koji je propisan zakonom.

Neefikasnost sudova, izostanak kazni i nemogućnost sankcionisanja omogućile su institucijama da  izbjegavaju primjenu zakona o slobodi pristupa informacijama dok je građanima uskraćena adekvatna pravna zaštita. Ovo najbolje ilustruje primjer spora protiv Ministarstva saobraćaja i veza RS, koje uporno ignoriše višestruke sudske presude te bez sankcija odbija objaviti ugovor o koncesiji za autoput Banja Luka–Prijedor, štiteći komercijalne interese kineskog investitora umjesto interesa građana koji ostaju uskraćeni za finansijske aspekte ovog važnog infrastrukturnog projekta.

Osim problema u primjeni, u entitetskim zakonima izostaje obaveza takozvane proaktivne transparentnosti, pa tako institucije nisu dužne objavljivati materijale za sjednice, budžete, nacrte zakona i druge dokumente iz oblasti svog rada, zbog čega javnost ostaje uskraćena za informacije o procesima odlučivanja ali i načinima na koji se troši javni novac.

To je osnovni razlog zbog kog organizacije civilnog društva predlažu uvođenje obaveze proaktivne objave nacrta zakona, odluka i ostalih materijala koji sadrže podatke o trošenju javnih sredstava i to u mašinski čitljivom formatu (Word i tekstualni PDF), kako bi bile dostupne osobama s invaliditetom koje koriste čitače ekrana, što je i preuzeta međunarodna obaveza BiH u skladu sa UN Konvencijom.

Incijativama se takođe traži uvođenje obaveze donošenja formalnih rješenja kao odgovora na zahtjev za slobodan pristup informacijama, te inspekcijskog nadzora nad primjenom zakona kao i mogućnost izricanja kazni u slučaju nezakonitog uskraćivanja informacija. Ovo je posebno važno u Republici Srpskoj, gdje je praksa institucija da na zahtjeve odgovaraju običnim “dopisom”, nerijetko bez potpisa i pečata, čime se građanima direktno uskraćuje pravo na žalbu i slični mehanizme pravne zaštite.

U Federaciji BiH predlaže se usklađivanje sa zakonima o upravnom postupku, preciziranje pravnih lijekova i uspostavljanje efikasnog nadzora nad primjenom zakona uz zahtjev da se informacije obavezno dostavljaju u mašinski čitljivom i pristupačnom formatu.

Sa druge strane, novi Zakon o slobodi pristupa informacijama na nivou institucija BiH, usvojen kao jedan od reformskih zakona na evropskom putu, nije ubrzao objavljivanje podataka od javnog interesa, te je u nekim oblastima donio negativne efekte. Postojeći drugostepeni mehanizam zaštite prava nije dovoljno funkcionalan i nezavisan, zbog čega TI BiH predlaže skraćivanje rokova za postupanje Žalbenog vijeća  sa 60 na 45 dana u slučajevima sprovođenja testa javnog interesa.

Sve inicijative imaju zajednički cilj a to je prelazak sa formalnog na stvarni pristup informacijama, kroz jasne obaveze institucija, efikasan nadzor i dostupnost podataka u praksi. Bez ovih izmjena, pravo na pristup informacijama ostaje ograničeno, a prostor za zloupotrebe javnih resursa značajno povećan a jačanje transparentnosti i odgovornosti institucija, što je i jedan od osnovnih zahtjeva u procesu evropskih integracija Bosne i Hercegovine, samo isprazna floskula političkih lidera.

Inicijativa za izmjene ZOSPI BiH | Inicijativa za izmjene ZOSPI RS | Inicijativa za izmjene ZOSPI FBiH

Potpisnice inicijativa:

Transparency International u BiH, Vaša prava BiH, Balkanska istraživačka mreža – BIRN BiH, Centar za istraživačko novinarstvo – CIN, Sarajevski otvoreni centar – SOC, UG „Zašto Ne“, Helsinški parlament građana Banja Luka, ProPeace u BiH, UG Tolerancijom protiv različitosti – ToPeer, Doboj, Centri Civilnih Inicijativa – CCI BiH, Fondacija Infohouse, Udruženje Mreža za izgradnju mira, Udruženje BH Novinari, Udruženje žena „Napravi razliku, My Right – Empowers people with dissabilities, Fondacija CURE, Udruženje „Resursni Aarhus centar u BiH“, Asocijacija za demokratske inicijative – ADI Sarajevo, Romski informativni centar „Kali Sara“, Centar za mlade „Kvart“ Prijedor, Fondacija Atelje za društvene promjene, Udruženje građana „Oštra nula“, Fondacija Udružene žene Banjaluka, Perpetuum mobile – Institut za razvoj mladih i zajednice Banjaluka, Udruženje nezavisnih stvaralaca i aktivista Unsa Geto, Banjalučki centar za ljudska prava, Udruženje građana „Zdravo da ste“, Udruženje Genesis Project

Press rls_14_04_2026

Korupcija i netransparentnost i dalje dominantne u radu institucija

Izvještaji za Medije ● 07 Aprila 2026

Banja Luka, 7. april 2026. godine – Tokom 2025. godine Centar za pružanje besplatne pravne pomoći Transparency International u BiH (ALAC) je postupao u 364 nova predmeta, dok je putem besplatne telefonske linije 0800 55555 zaprimljeno 1027 poziva građana koji su bili svjedoci ili žrtva korupcije.

Kao i prethodnih godina, najveći broj prijava odnosio se na državnu upravu (151 predmet), što potvrđuje da su zapošljavanje, imenovanja i upravljanje javnim resursima i dalje najrizičnije oblasti za korupciju, pokazuje Godišnji izvještaj ALAC za 2025. godinu.

Značajan broj prijava zabilježen je i u oblastima pravosuđa (31), obrazovanja (28) i sukoba interesa (31), gdje je evidentan rast broja slučajeva, što potvrđuje da je ova pojava sve raširenija i da su upozorenja TI BiH o normalizaciji sukoba interesa usljed izostanka sankcija bila opravdana.

Upravo ovi trendovi potvrđeni su i kroz konkretne slučajeve, pa je nakon prijava ALAC-a Centralna izborna komisija BiH oduzela mandat predsjedniku Skupštine opštine Gacko i savjetniku tadašnjeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, zbog obavljanja nespojivih funkcija. U toku prošle godine je upućeno ukupno 13 slučajeva nadležnim institucijama na postupanje a ovakvi primjeri istovremeno ukazuju na rast svijesti o značaju integriteta u javnom sektoru, ali i na ozbiljne nedostatke u dosljednoj primjeni zakona.

TI BiH je tokom godine pokrenuo 24 upravna spora zbog uskraćivanja pristupa informacijama, dok su istovremeno 24 predmeta iz prethodnih godina riješena u korist Centra, što ukazuje na sistemsko kršenje ovog prava od strane institucija.

Da je manjak transparentnosti i odgovornosti institucija sve veći problem potvrđuju i odluke najviših domaćih i međunarodnih sudova. Sud Bosne i Hercegovine usvojio je tužbu TI BiH protiv Ministarstva pravde BiH zbog nezakonitog uskraćivanja pristupa Nacrtu Zakona o Sudu BiH, čime je javnost bila onemogućena da učestvuje u procesu donošenja jednog od ključnih pravosudnih propisa.

Istovremeno, Evropski sud za ljudska prava uzeo je u razmatranje predmete koji se odnose na uskraćivanje pristupa informacijama od strane Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata, kao i aplikaciju ALAC-a u ime građanina koji, uprkos brojnim sudskim odlukama u svoju korist, već duži niz godina ne uspijeva da zasnuje radni odnos u Poreskoj upravi Republike Srpske.

Pored nedovoljne otvorenosti i manjka odgovornosti, institucije u Bosni i Hercegovini su pod sve većim političkim uticajem, što je posebno vidljivo u postupcima imenovanja, gdje se procedure često poništavaju ili prilagođavaju političkim interesima. Tako je, na primjer, TI BiH podnio krivičnu prijavu protiv službenih lica na više nivoa vlasti u Federaciji BiH zbog neosnovanog poništavanja već okončane procedure imenovanja članova Upravnog odbora Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, čime je ukazano na ozbiljne zloupotrebe i politički uticaj na rad institucija.

Ovi slučajevi, kao i činjenica da su novinari tokom 2025. godine 57 puta zatražili i dobili besplatnu pravnu pomoć Centra, dok sve veći broj slučajeva u kojima građani i mediji moraju tražiti sudsku zaštitu zbog kontinuiranog kršenja njihovih prava od strane institucija dodatno potvrđuju razmjere problema.

Složeno političko uređenje, česte blokade u radu institucija, kao i nedostatak ključnih zakonskih rješenja, poput zakona o sukobu interesa u Federaciji BiH i adekvatne zaštite zviždača, ne samo da značajno otežavaju borbu protiv korupcije već građanima uskraćuju osnovna prava, prije svega na pravnu zaštitu, zaposlenje i pristup informacijama od javnog značaja.

Problemi poput netransparentnosti, nezakonitih imenovanja, sukoba interesa i ograničavanja pristupa informacijama duboko ukorijenjeni u institucijama na svim nivoima vlasti. Ipak, djelovanje Centra za besplatnu pravnu pomoć građanima kroz pokretanja upravnih sporova, apelacije, krivičnih prijava i drugih pravnih mehanizama pred domaćim i evropskim sudovima kao i odluke u korist Centra, pokazuju da uporna i strateška pravna borba može dovesti do konkretnih promjena.

Transparency International u BiH će nastaviti pružati besplatnu pravnu pomoć građanima i zagovarati unapređenje zakonskog i institucionalnog okvira, kako bi se osigurala veća transparentnost, odgovornost i efikasnija borba protiv korupcije u Bosni i Hercegovini.

Press rls_7_4_2026

TI BiH upozorava: Imenovanje investitora izmjenama Zakona o Južnoj interkonekciji opasan presedan

Izvještaji za Medije ● 30 Marta 2026

Banja Luka, 30. mart 2026. godine – Transparency International u BiH upozorava da izmjene Zakona o Južnoj interkonekciji FBiH kojima se direktno definiše koji investitor će realizovati projekat predstavljaju opasan presedan i kao takve nose rizik ozbiljnog narušavanja javnog interesa.

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gasovodu „Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska“ koji je Vlada Federacije BiH 25. marta utvrdila i uputila na usvajanje u Parlament FBiH po hitnom postupku, narušava ne samo transparentnost, već otklanja i bilo kakvu mogućnost konkurencije. Sam sadržaj otvara brojna pitanja i ukazuje na višestruke rizike koji mogu voditi ugrožavanju odgovornog upravljanja i kompromitovanja javnog preferiranjem partikularnih interesa.

Imajući u vidu značaj ovog projekta za cjelokupnu privredu i energetsku nezavisnost BiH, TI BiH ističe da nije ponuđena odgovarajuća analiza i racionalna podloga za radikalnu promjenu pristupa u realizaciji projekta u odnosu na Zakon koji je usvojen samo godinu dana ranije.

Konkretno, predloženim izmjenama se u samom zakonu imenuje privatni investitor kao partner i nosilac projekta, što predstavlja opasan presedan koji izaziva osnovanu sumnju da se radi o tzv. tailor-made zakonskom rješenju, odnosno zakonskim odredbama po mjeri partikularnih interesa.

Osim što otvara rizik regulatornog zarobljavanja, kojim se preferiraju lični, komercijalni ili politički interesi pojedinih aktera na uštrb onog BiH građana, uspostava ovakve prakse u zemlji sa jednim od najviših nivoa korupcije u Evropi, dovela bi do katastrofalnih posljedica kod realizacije strateški važnih projekata kao što je gasovod „Južna interkonekcija”.

Implikacije koje ovakav model realizacije projekta nosi sa sobom su nešto sa čim bi cjelokupna BH javnost morala da bude upoznata, kao i sa stručnim referencama potencijalnog investitora i samim razlozima promjene modela, što je predlagač sve zanemario u predloženim izmjenama Zakona.

Takođe, Vlada Federacije nije obrazložila razloge za hitnu proceduru, kojom je onemogućena šira rasprava, koja bi morala biti nužna uzimajući u obzir značaj projekta i moguće posljedice njegove realizacije na predloženi način.

Na kraju, postoje opravdane dileme i u pogledu usklađenosti ovog Zakona sa postojećim ustavnim i zakonskim rješenjima, kao i sa obavezama koje proizlaze iz usklađivanja propisa BiH sa propisima EU.

Imajući u vidu sve navedeno, Transparency International BiH poziva Parlament i Vladu FBiH da organizuju javnu raspravu o ovom zakonu kako bi javnost ostvarila uvid u sve aspekte ovih izmjena, te da se kroz argumentovanu raspravu otklone sve dileme i doprinese usvajanju optimalnog rješenja za realizaciju ovako važnog projekta.

Press rls_30_03_2026

U BiH pada naplata koncesionih naknada. Brojni koncesionari izbjegavaju plaćanje ionako malih obaveza

Izvještaji za Medije ● 19 Marta 2026

SARAJEVO, 19. mart 2026. – Naplata koncesionih naknada u Bosni i Hercegovini u prošloj godini smanjena je za oko 17%, pokazuju preliminarni podaci Transparency Internationala u BiH koji su predstavljeni na konferenciji posvećenoj transparentnosti upravljanja koncesijama. Radi se o podacima za koje su vlasti dostavile podatke, ali brojka nije konačna jer TI BIH i dalje vodi sporove sa institucijama koje odbijaju objaviti informacije, dok bojni koncesionari koji eksploatišu značajne prirodne resurse izbjegavaju plaćanje ionako niskih obaveza prema državi.  Udio koncesionih naknada u ukupnim prihodima javnih budžeta kontinuirano opada. U poslednjoj godini smanjen je sa 1,2% na 1,02%, što je direktna posljedica slabe naplate i hroničnog nedostatka transparentnosti. 

Trenutni dug koncesionara premašuje devet miliona konvertibilnih maraka, ali stručnjaci upozoravaju da to nije konačna cifra. Čak sedam organa vlasti i dalje odbija dostaviti podatke o uplatama, dok su ostali pružili samo djelimične informacije, čime se onemogućava precizan uvid u to koliko novca država zapravo gubi. Revizori u brojnim institucijama konstantno nailaze na propuste koji su uzrokovani neusklađenim zakonima i nepostojanjem adekvatnih evidencija. 

Zbog toga TI BIH smatra da nedostatak transparentnosti u postupcima dodjele koncesija kasnijе dovodi do ekoloških, ekonomskih i drugih negativnih posljedica po cijelo društvo. 

– Ovaj problem dodatno pogoršava slab nadzor institucija koje trebaju da osiguraju poštovanje zakonskih procedura, što omogućava izbjegavanje obaveza i neregularnosti u realizaciji ugovora. Neodgovorno dodijeljene ili neadekvatno nadzirane koncesije ne samo da ugrožavaju okolinu, već i direktno dovode u opasnost živote ljudi, pri tome narušavajući povjerenje građana u institucije, poručila je  Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency International u BiH. 

Na konferencije koju je TI BiH organizovao u Sarajevu  okupili su se relevatni akteri iz ove oblaste koji su se usalgasili oko toga da društvo ima malo koristi od ovakvog načina upravljanja koncesijama.  

Zastupnik u parlamentu FBiH Admir Čavalić kazao je da su koncesione naknade u Bosni i Hercegovini među najnižim u regionu i da bi se one morale uvećati, uz uvođenje varijabilnog dijela koji bi pratio promjene cijena na tržištu, dok bi se prikupljeni novac morao srazmjernije dijeliti lokalnim zajednicama koje direktno osjećaju posljedice eksploatacije resursa.  

Na sistemske anomalije ukazao je i Mirsad Hasanić iz Komisije za koncesije FBiH, navodeći da su samoinicijativne ponude postale pravilo umjesto izuzetka, te da u pravnom smislu gotovo nijedna koncesija do sada nije dodijeljena putem klasičnog tendera, što favorite u startu stavlja u povlašten položaj. 

Dodatni problem predstavlja i takozvana „fragmentacija projekata“, na koju je upozorio Redžib Skomorac iz Centra za životnu sredinu. On navodi da se kod izgradnje solarnih elektrana projekti namjerno cijepaju na manje dijelove kako bi se potpuno izbjegla obaveza dodjele koncesije.  Profesor na Ekonomskom fakultetu u Tuzli dr Hajro Kofrc  kazao je da da koncesije mogu biti snažan alat ekonomskog razvoja, ali samo uz striktno poštovanje pravila. Na konferenciji su predstavljene i preporuke za unapređenje transparentnosti upravljanja koncesijama. U prvom redu usklađivanje zakonodavnog okvira o koncesijama na svim nivoima u BiH sa direktivom o koncesijama i drugim značajnim segmentima EU Acquis, zatim donošenje i javnost planova koncesije, uz obavezne prethodne javne konsultacije od najranijih faza  projekata, te inkorporiranje sva tri stupa arhuuske konvencije u zakone o koncesijama u BiH  a radi se o pravu na pristup informacijama, pravu na učešće javnosti u donošenju odluka, pravo na pravnu zaštitu.Takođe pozvano je na uvođenje  registara ugovora o koncesijama sa detaljnim podacima otvorenim za širu javnost, a koji uključuju finansijske pokazatelje jer samo to može omogućiti javnosti adekvatan nadzor nad radom koncesionara. 

Press_rls19.03.2026

TI BiH predstavio 13 baza podataka koji pomažu otkrivanju korupcije

Izvještaji za Medije ● 26 Februara 2026

Sarajevo, 26. februar 2026. godine – Za efikasnu borbu protiv korupcije ključan je nadzor nad trošenjem javnog novca a svima koji žele da prate i kontrolišu rad vlasti Transparency International u BiH predstavio je 13 baza podataka koje pomažu otkrivanju nepravilnosti. Na ovim platformama  mediji, organizacije civilnog društva, aktivisti i svi zainteresovani građani mogu saznati kako se troši javni novac i koliko ga odlazi na firme povezane sa izabranim zvaničnicima jer gotovo 36% onih koji su nakon opštih izbora prijavili vlasništvo u privatnim preduzećima ima poslove sa državom.

Registar funkcionera otkriva preko 300 političkih lidera koji obavljaju višestruke funkcije ili sjede na čelu udruženja koja se finansiraju iz budžeta čime direktno krše važeće zakone o sukobu interesa. Registar koncesija pruža širu sliku o upravljanju javnim resursima  i politički povezanim investitorima dok ostale baze pomažu otkrivanju njihove veze sa rukovodiocima institucija, javnih preduzeća i ustanova.

Na posebnim platformama TI BiH je objavio i podatke o transparentnost pravosudnih institucija i njihovim rezultatima u borbi protiv korupcije u pogledu broja istraga, optužnica i presuda za korupciju. Koliko je sistem zatvoren i koliko institucije opstruišu nadzor, najbolje ilustruju podaci iz Indeksa pravosuđa po kom  čak 35% sudova i tužilaštava prekršilo je zakonski rok za odgovaranje na zahtjeve za slobodan pristup informacijama, 46% sudova ne objavljuje prvostepene presude, a 85% tužilaštava krije sporazume o priznanju krivice.

Osim što krije svoj rad od građana rad pravosuđa karakteriše  činjenica da polovina tužilaštava u BiH uopšte ne vodi istrage za visoku korupciju, što predstavlja ozbiljan udarac vladavini prava i kulturi odgovornosti.

Zbog svega je potrebno pokretanje šire društvene rasprave o ovim pitanjima što je bio i povod održavanja konferencije „Građani, alati i otvoreni podaci: Kako do informacija od javnog značaja“ koju je Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) održao danas u Sarajevu. Konferencija, koja je bila uvod za TI BiH Expo – Sajam baza i alata razvijenih sa ciljem omogućavanja lakšeg pristupa javnim informacijama što je ključno za prevenciju korupcije. Da je ovo suštinsko pitanje za evropski put, naglasio je i Nj.E. Åge Sandal Møller, ambasador Danske u BiH.

„Transparentnost i pristup informacijama za građane i medije su suštinski preduslovi svakog demokratskog društva. Otvoreni podaci ne samo da jačaju povjerenje u institucije, već su i ključni alat u borbi protiv korupcije i pokretač ekonomskog rasta. Danska je zemlja zasnovana na povjerenju u institucije, a borba protiv korupcije je esencijalna na EU putu Bosne i Hercegovine. Naša podrška ima za cilj ohrabriti napore civilnog društva čija je nadzorna uloga apsolutno neophodna“, izjavio je ambasador Møller.

Iz delegacije Evropske unije u BiH istakli su da je dostupnost informacija od javnog značaja ključna za osnaživanje građana u demokratiji.

„Zbog toga je od ključnog značaja za BiH da uspostavi pravedan i efikasan mehanizam za praćenje sprovođenja zakona koji garantuju slobodan pristup javnim informacijama, osigura nepristrasne pravne lijekove i izriče sankcije. Evropska unija će nastaviti da se zalaže za saradnju između javnih institucija, civilnog društva i medija kako bi se to postiglo“, poručila je Aurelie Valtat, šefica Sektora za evropske integracije, politička pitanja, medije i informisanje u Delegaciji EU u BiH,

Kako bi olakšao pristup informacijama i razbio “zid ćutanja”, TI BiH je pored pomenutih informacija javnosti na različitim platformama  otvorio i podatke o poslovanju i upravljačkim strukturama javnih ustanova i preduzeća, raspodjeli javnih sredstava neprofitnim organizacijama, informacije o procesuiranju korupcije i transparentnosti rada pravosuđa, praćenja reformi na polju borbe protiv korupcije, te razne alate za nadzor nad raspodjelom javnih sredstava, jačanja integriteta institucija i odgovornosti nosilaca najviših javnih funkcija.

Press rls_26_02_2026