Izvještaji za Medije

Pravosuđe se povlači pred korupcijom: Više od polovine prijava za korupciju bez istrage

Izvještaji za Medije ● 19 Maja 2026

Banja Luka, 19. maj 2026. godine – Više od polovine prijava za korupciju završava naredbom o nesprovođenju istrage, dok se gotovo 30% istraga obustavi nakon pokretanja što najbolje oslikava nespremnost BH pravosuđa za borbu protiv korupcije, te direktno utiče na drastičan pad povjerenja građana u pravosudne institucije. 

U 2025. godini zabilježen je pad udjela broja prijava za korupcijska krivična djela sa 5.2 na 5.05% od ukupnog broja prijava, dok je ukupan broj krivičnih prijava u porastu. U isto vrijeme, broj prijava visoke korupcije tokom prethodne godine manji je za 30% u odnosu na 2023. i 2024. godinu, pokazuje najnovija analiza procesuiranja korupcije pred sudovima i tužilaštvima u Bosni i Hercegovini u 2025. koju je Transparency International u BiH (TI BiH) uradio na osnovu zvaničnih podataka Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV BiH). 

Ovi porazni podaci o neefikasnosti u suzbijanju korupcije direktna su posljedica neusvajanja ključnih reformskih zakona koji su neophodni za integritet pravosuđa ali i očigledne opstrukcije reformskih procesa, zahvaljujući čemu je BiH svrstana među četiri najkorumpiranije države u Evropi. Višegodišnja stagnacija reformi, zarobljenost institucija, manjak transparentnosti ali i odbijanje da se procesuiraju neke od najvećih korupcijskih afera u koje su umiješani čak i najviši nosioci pravosudnih funkcija, umanjuje ionako loše povjerenje građana u spremnost pravosuđa da se suoči sa korupcijom. 

Utemeljenost ovih ocjena ali i pokazatelj sve lošijeg stanja u pravosuđu najbolje ilustruje konstantno smanjenje broja istraga za korupcijska krivična djela, sa 618 u 2016. godini na 359 u 2025. godini, što je pad za čak 43% u zadnjoj deceniji. 

Pad broja otvorenih istraga za ova djela naročito je primijetan u tužilaštvima Federacije BiH i Brčko Distrikta, a visok udio obustavljenih istraga u svim tužilaštvima (28,5%) upućuje ne samo na ozbiljne probleme u fazi prikupljanja dokaza već i upotpunjuje sliku pravosuđa koje se povlači i koje nije u stanju da se adekvatno suprotstavi korupciji u zemlji. 

Kada je riječ o optužnicama, samo 1,4% svih optužnica podignutih u 2025. godini odnosi se na korupciju dok se od ukupno 144 podignute optužnice za korupcijska krivična djela, tek njih 5 (odnosno 3,4%) odnosi na djela visoke korupcije, odnosno na zloupotrebe položaja najviših zvaničnika vlasti kojima se stiče višemilionska korist na štetu države. 

Čak i u rijetkim slučajevima koji dospiju pred sud, sve više optuženih biva oslobođeno što je posebno vidljivo u slučajevima visoke korupcije, gdje je od 28 donesenih sudskih odluka 17 bilo osuđujućih, dok gotovo 40% čine oslobađajuće ili odbijajuće presude. Kod suđenja za ostala korupcijska krivična djela koja se ne odnose na visoku korupciju, prosjek oslobađajućih i odbijajućih presuda je znatno manji i iznosi oko 28%. 

Dodatni udarac vladavini prava predstavlja izrazito blaga kaznena politika pa tako 43% osuđenih za korupciju dobija uslovne kazne, dok se zatvorska kazna izriče u manje od polovine slučajeva. Osim što ne stvara nikakav preventivni efekat, ovakvom praksom pravosuđe šalje jasnu poruku da je korupcija isplativa i da će proći nekažnjeno. 

Ovakvom poraznom stanju u procesuiranju korupcije doprinose i neuspješni napori da se eliminiše politički uticaj kroz ključne reformske zakone, što je posebno bilo vidljivo kroz krajnje neefikasan i netransparentan proces usvajanja novog Zakona o VSTV-u. Ukoliko bude usvojeno predloženo rješenje ono i dalje neće ispunjavati ključne preporuke Venecijanske komisije, jer i dalje sadrži mehanizme kroz koji izvršna vlast nastoji zadržati političku kontrolu nad pravosudnim sistemom.  

Posebno je važno napomenuti da su nedovoljno precizne odredbe o sprečavanju sukoba interesa, kao i neefikasnost imehanizama za prijavu i provjeru imovine sudija i tužilaca, čija se primjena direktno opstruiše, otvorile prostor za blokadu procesa depolitizacije pravosuđa. 

TI BiH upozorava da je hitno potrebno unaprijediti rad tužilaštava i sudova, poboljšati kvalitet istraga i optužnica, te uvesti strožiju kaznenu politiku. Bez ovih promjena i bez povećanja transparentnosti rada institucija, nemoguće je očekivati da građani ponovo steknu povjerenje u pravdu, a Bosna i Hercegovina će i dalje ostati na samom dnu u suzbijanju korupcije i jačanju vladavine prava. 

Press rls_19_05_2026

TI BiH ORGANIZUJE PANEL DISKUSIJU „PRAVOSUĐE POD PRITISKOM: OD (NE)ZAVISNOSTI DO (NE)ODGOVORNOSTI“

Najave ● 19 Maja 2026

Banjaluka, 19. maj 2026. godine – Transparency International u BiH organizuje u srijedu, 20. maja 2026. godine, u Domu omladine u Banjaluci, sa početkom u 11 časova panel diskusiju pod nazivom „Pravosuđe pod pritiskom: od (ne)zavisnosti do (ne)odgovornosti)“ . 

Cilj panela je otvaranje prostora za raspravu o pravosuđu kroz regionalnu perspektivu, uz učešće prominentnih predstavnika pravosuđa iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Cilj događaja je da podstakne otvoren dijalog i doprinese boljem razumijevanju izazova sa kojima se pravosuđe suočava, kao i mogućih pravaca za jačanje njegovog integriteta i povjerenja građana. 

Na panelu govore Bojana Savović, javna tužiteljica Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, Miodrag Majić, sudija Apelacionog suda u Beogradu, Željka Fabić, tužiteljica Okružnog javnog tužilaštva u Banjoj Luci i članica VSTV BiH. Moderator panela je Srđan Blagovčanin, član skupštine TI BiH.

Izjave za medije su predviđene u 10:40h. 

Nacrt Dnevnog reda: 

 10:30 – 11:00 – Registracija učesnika 

10:40 – 11:00 – Izjave za medije  

11:00 – 11:10 – Uvodna izlaganja 

Ivana Korajlić, izvršna direktorica, TI BiH 

11:10 – 12:30 – Panel diskusija: Pravosuđe pod pritiskom: od (ne)zavisnosti do (ne)odgovornosti  

Bojana Savović, javna tužiteljica Višeg javnog tužilaštva u Beogradu 

Miodrag Majić, sudija Apelacionog suda u Beogradu 

Željka Fabić, tužiteljica, Okružno javno tužilaštvo u Banjoj Luci, članica VSTV BiH 

Moderator: Srđan Blagovčanin, TI BiH 

12:30 – 13:00 – Diskusija 

Najava za medije – Banjaluka

Bez reformi BiH ostaje bez milijardu maraka iz Plana rasta do kraja godine. Marta Kos: Nema produženja ovog roka

Izvještaji za Medije ● 29 Aprila 2026

Sarajevo, 29. april 2026. godine – Bosna i Hercegovina se suočava sa rizikom trajnog gubitka 373,9 od ukupno 976,6 miliona evra koje su joj na raspolaganju kroz Plan rasta za Zapadni Balkan, ukoliko do kraja godine ne provede reforme iz oblasti jačanja vladavine prava, integriteta pravosuđa, sprečavanja sukoba interesa i zaštite zviždača, na koje se obavezala u sklopu Reformske agende.

Dok iz EU stižu upozorenja da se rokovi neće više produžavati, BiH je već sankcionisana sa umanjenjem dostupnih sredstava za 10% zbog kašnjenja, čime će 108 miliona evra, umjesto u razvoj i infrastrukturne projekte u BiH biti investirano negdje drugo a dalje odugovlačenje ne znači samo gubitak skoro milijardu maraka, već dodatno urušavanje kredibiliteta na evropskom putu.

„Još prošle sedmice uputila sam pismo vlastima, upozoravajući da Bosna i Hercegovina rizikuje gubitak stotina miliona eura ako se potrebne reforme ne provedu do decembra 2026. godine“ naglasila je Marta Kos, Evropska povjerenica za proširenje u video poruci na otvaranju Prvog Konsultacijskog foruma o provedbi Reformske agende u BiH (CONFRA BiH), koji je danas u Sarajevu organizovao Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH).

Ona je dodala da produženja ovog roka neće biti uz upozorenje da bi „gotovo 50 posto sredstava (977 miliona konvertibilnih maraka) moglo bi biti izgubljeno“ te je podsjetila da su zemlje regiona pokrenule nužne reforme u upravljanju, javnoj upravi, privatnom sektoru, energetici, ljudskom kapitalu i vladavini prava, nakon čega su uslijedila obećana sredstva.

Za razliku od njih, Bosna i Hercegovina, gdje je javni fokus predugo bio na iznosu dostupnih sredstava, a ne na obavezama koje se moraju ispuniti, još uvijek nije potpisala i ratifikovala sporazum o pristupanju Instrumentu za reforme i rast i sporazum o zajmu, koji su preduslov za korištenje 976,6 miliona eura.

Međutim, nepostupanje također nosi svoju cijenu. Naime, u odsustvu reformi, Bosna i Hercegovina rizikuje da izgubi 373 miliona eura iz sredstava dodijeljenih u okviru Plana rasta, pored dodatnih 108 miliona eura koje je izgubila prošle godine.

„Reforme predviđene Reformskom agendom predstavljaju obrazac za ekonomsku transformaciju ove zemlje – transformaciju koja će joj pomoći da iskoristi svoj značajan ekonomski potencijal. Ova zemlja ima kvalifikovano stanovništvo, bogatu industrijsku tradiciju i geografski je smještena u srcu Evrope, u blizini jedinstvenog tržišta Evropske unije.“ Izjavio je Luigi Soreca, šef Delegacije EU u Bosni i Hercegovini, dodavši da se ove prednosti se ne koriste u dovoljnoj mjeri.

„Obrazovni sistem zahtijeva hitnu reformu. Veliki dio industrije u Bosni i Hercegovini oslanja se na zastarjele tehnologije i potrebno ga je modernizirati, uključujući i iskorištavanje mogućnosti koje nudi tranzicija ka čistoj energiji. Iako je Bosna i Hercegovina geografski blizu jedinstvenog tržišta Evropske unije, i dalje postoje prepreke za pristup tom tržištu. Reforme iz Reformske agende pomažu u uklanjanju tih prepreka i približavaju ovu zemlju ostvarivanju koristi od članstva u Evropskoj uniji“ dodao je Soreca.

Učesnici Forma naglasili su da navedena sredstva iz Plana rasta nisu nagrada za deklarativnu opredijeljenost evropskom putu, već podrška državama koje pokažu političku volju, kapacitete i odgovornost da provedu reforme. Zbog toga BiH mora imenovati nacionalnog koordinatora, uspostaviti sekretarijat, odbor za praćenje i kontaktne tačake za svaki reformski korak, kako bi se jasno znalo ko je odgovoran za provedbu, praćenje i izvještavanje.

Pored toga, naglašeno je, proces provedbe mora biti otvoreniji prema javnosti što znači da vlasti moraju da objave Reformsku agendu na službenim jezicima BiH zajedno sa listom infrastrukturnih projekata koji bi se finansirali iz Plana rasta, kako bi građani znali šta je država obećala i gdje planira usmjeriti dostupna sredstva.

„Plan rasta je test odgovornosti institucija, a ne samo finansijska prilika. Ako vlasti u BiH nisu spremne provesti reforme koje su same preuzele, onda problem nije samo u izgubljenim sredstvima, već u poruci koju politički predstavnici šalju EU i građanima. Odnos prema Planu rasta danas pokazuje stvarni odnos prema evropskom putu BiH“, izjavila je Ivana Korajlić, izvršna direktorica TI BiH.

TI BiH upozorava da se pri uspostavljanju institucionalnog okvira moraju iskoristiti naučene lekcije iz decenije postojanja nefunkcionalnog mehanizma koordinacije. Kroz novi sistem je neophodno definisati jasne odgovornosti, rokove i mehanizme za prevazilaženje blokada, kako se provedba Reformske agende ne bi pretvorila u još jedan zarobljen proces.

U rad odbora za praćenje potrebno je uključiti civilno društvo i druge relevantne aktere kroz transparentan proces i jasne kriterije, zasnovane na ekspertizi, iskustvu i dokazanim rezultatima. Samo tako proces praćenja i izvještavanja može biti kvalitetniji, otvoreniji i usmjeren na stvarne rezultate.

Nastavak kašnjenja i političkih blokada ne znači samo gubitak dostupnih sredstava. On direktno šteti kredibilitetu BiH pred Evropskom unijom i državama članicama, te smanjuje šanse da zemlja u skorijem periodu napravi ozbiljan iskorak ka otvaranju pregovora. Zato TI BiH poziva vlasti da proces provedbe Reformske agende otvore prema civilnom društvu i da CONFRA BiH koriste kao prostor za redovan dijalog, praćenje napretka i razmatranje prepreka u ispunjavanju preuzetih obaveza.

Press rls_29_04_2026

Video poruka, Marta Kos, Evropska povjerenica za proširenje

Foto galerija

Pogledajte još:

• Reformska agenda: Između političkog zastoja i uslovljavanja od strane EU – analiza procesa izrade i usvajanja Reformske agende (RA) Bosne i Hercegovine,  koji je obilježen značajnim kašnjenjima, političkim zastojima i nedostatkom transparentnosti.
• Sistem koordinacije procesa evropskih integracija u kontekstu raspodjele nadležnosti u BiH: Kako sistem učiniti funkcionalnijim – Sveobuhvatna analiza i ispitivanje osnovnih obilježja i strukture mehanizma koordinacije, te njegove uloge u procesu pristupanja BiH Evropskoj uniji.
• Planiranje procesa usklađivanja s EU u BiH: Regionalne perspektive i budući koraci – Analiza prvog Programa integrisanja Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju kroz uporedno regionalno iskustvo.
• Analiza primjene reformskih zakona_26.7.2024. – Analiza daje pregled efekata primjene četiri reformska zakona koja su vlasti Bosne i Hercegovine usvojile na putu evropskih integracija: Zakon o slobodi pristupa informacijama BiH, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti i Zakon o sprečavanju sukoba interesa u institucijama na nivou BiH

TI BIH ORGANIZUJE KONSULTACIJSKI FORUM O REFORMSKOJ AGENDI: BIH RIZIKUJE GUBITAK 373 MILIONA EURA ZBOG BLOKADA VLASTI

Najave ● 28 Aprila 2026

Sarajevo, 28. april 2026. godine – Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) organizuje „Prvi Konsultacijski forum o provedbi Reformske agende u BiH“ (CONFRA BiH), s ciljem otvaranja dijaloga između institucija i civilnog društva o provedbi Reformske agende i Plana rasta za Zapadni Balkan u BiH.

Forum će okupiti predstavnike institucija BiH, Evropske unije, organizacija civilnog društva, socijalnih partnera, akademske zajednice i medija. Cilj je razgovarati o ulozi civilnog društva u provedbi i praćenju reformi, posebno nakon što nisu bili adekvatno uključeni u proces izrade Reformske agende.

CONFRA BiH će služiti kao platforma kroz koju se civilno društvo i drugi relevantni akteri mogu organizovati, pripremiti za uspostavljanje institucionalnog okvira za provedbu i doprinijeti ovom procesu kao konstruktivan partner, ali i kao korektivni faktor u praćenju ispunjavanja preuzetih obaveza.

Ovaj dijalog je posebno važan jer Bosna i Hercegovina, ukoliko do kraja godine ne provede reforme koje je prihvatila kroz Reformsku agendu, rizikuje da trajno izgubi čak 373 miliona eura namijenjenih za reforme i investicije. Forum će zato biti prilika da civilno društvo u direktnom razgovoru sa institucijama otvori pitanja odgovornosti, transparentnosti i konkretnih koraka potrebnih za ispunjavanje obaveza.

Učesnicima Foruma obratiće se evropska komesarka za proširenje Marta Kos, Luigi Soreca, šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH, Elvira Habota, direktorica Direkcije za evropske integracije BiH, te Zoran Zeljko, direktor Direkcije za ekonomsko planiranje.

Forum će se održati u srijedu, 29. aprila 2026. godine, u Europe House, Maršala Tita 62 u Sarajevu, sa početkom u 12:30 časova.

Izjave za medije su predviđene u 12:00h.

Najava za medije_28_4_2026

Prvi Konsultacijski forum o provedbi Reformske agende u Bosni i Hercegovini (CONFRA BiH)

29. april 2026. godine

Europe House Sarajevo, Maršala Tita 62, Sarajevo

12:00 – 12:30                      Konferencija za medije, registracija učesnika i kafa dobrodošlice

12:30 – 13:00                      Uvodna obraćanja

Nj.E. Marta Kos, evropska komesarka za proširenje (online)

Nj.E. Luigi Soreca, šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH

Ivana Korajlić, izvršna direktorica, Transparency International u BiH

13:00 – 13:30                      Predstavljanje Reformske agende i institucionalnog okvira za provođenje Instrumenta za reformu i rast u BiH

Elvira Habota, direktorica Direkcije za evropske integracije

Zoran Zeljko, direktor Direkcije za ekonomsko planiranje

13:30 – 13:45                      Učešće civilnog društva u praćenju implementacije, regionalna iskustva i mehanizmi učešća

                                                Stefan Ristovski, European Policy Institute Skopje, vodeći istraživač

13:45 – 14:55                      Diskusija sa učesnicima

• modaliteti rada i koordinacija CONFRA BiH
• tematski prioriteti i podjela uloga
• kapaciteti i doprinosi organizacija učesnica
• smisleno učešće civilnog društva u praćenju implementacije

Moderator: Edo Kanlić, menadžer za zagovaranje i javne politike, Transparency International u BiH

14:55 – 15:00                      Zaključna obraćanja i naredni koraci

TI BiH pisao Domu naroda PS BiH: Predloženi kandidat za direktora APIK-a ne ispunjava uslove za tu poziciju

Izvještaji za Medije ● 17 Aprila 2026

SARAJEVO, 17. april 2026. – Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) uputio je dopis delegatima Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH u kojem upozorava da je upitna zakonitost i integritet predstojećeg imenovanja direktora Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK), koje će biti razmatrano na sjednici u ponedeljak. U dopisu se skreće pažnja na činjenicu da prvorangirani kandidat  Alen Halep nije dokazao da ispunjava uslove propisane konkursom, jer je kao dokaz o radnom iskustvu na rukovodećim mjestima u odgovarajućoj oblasti, priložio iskustvo rukovođenja vlastitom firmom koja se bavi proizvodnjom struje.

Radi se o preduzeću „Vrbas-energija“ d.o.o. Donji Vakuf, koje posjeduje malu hidroelektranu Torlakovac i po finansijskim izvještajima sve vrijeme imalo je samo jednog zaposlenika. Kako je uslov za  poziciju direktora APIK-a najmanje pet godina radnog iskustva na rukovodećim poslovima u odgovarajućoj oblasti, TI BiH smatra da rukovođenje ovakvim preduzećem nema dodirnih tačaka sa prevencijom i borbom protiv korupcije, a sa druge strane se rukovođenje firmom koja ima samo jednog zaposlenog ne može smatrati relevantnim iskustvom za upravljanje jednom od najvažnijih institucija za prevenciju korupcije.

Privatna firma u vlasništvu Alena Halepa preuzela je 2015. godine dozvole  za proizvodnju električne energije u MHE “Torlakovac” i do 2020. dobijala je državne podsticaje za proizvodnju struje.  Status kvalifikovanog proizvođača koji prodaje energiju Elektroprivredi BiH ima do 2041. godine.

Dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da je Halep od 2015. godine zaposlen u samoj Agenciji kao državni službenik, dok je istovremeno vlasnik i direktor privatnog preduzeća, iako Zakon o državnoj službi u institucijama BiH jasno propisuje da službenik ne može obavljati dodatne aktivnosti bez odobrenja.

Izvještaj o utvrđivanju rang-liste kandidata za imenovanje direktora APIK-a razmatraće se na sjednici Doma naroda  20. aprila. TI BiH apeluje na delegate da osiguraju zakonitost imenovanja, te da se prije odluke  izvrše sve neophodne provjere relevantnosti iskustva kandidata koji je predložen za direktora, imajući u vidu da je u dosadašnjoj proceduri ovo propušteno. TI BiH ističe da je neophodno osigurati da na čelo jedne od ključnih institucija zaduženih za borbu protiv korupcije i zaštitu prijavilaca bude imenovana osoba koja prije svega ispunjava sve zakonske uslove, a zatim i posjeduje puni profesionalni integritet.

Press rls_17.04.26

Osigurati stvarni pristup informacijama: Neophodne izmjene zakona na svim nivoima

Izvještaji za Medije ● 14 Aprila 2026

Banja Luka, 14. april 2026. godine – Gotovo polovina institucija u BiH ne odgovara na zahtjeve za pristup informacijama u zakonskom roku, dok je tek 140 od 394 institucije dostavilo podatke na vrijeme. Istovremeno, postojeći entitetski zakoni ne obavezuju institucije da same objavljuju ključne informacije, niti obezbjeđuju efikasan nadzor i pravnu zaštitu građana, što su značajni nedostaci i zbog čega je Transparency International u BiH zajedno sa 27 organizacija civilnog društva uputio  inicijative za izmjene zakona o slobodi pristupa informacijama na svim nivoima vlasti u BiH.

Primjena postojećih zakona pokazuje da institucije i dalje uskraćuju informacije od javnog interesa, posebno one koje se odnose na trošenje javnih sredstava. Skoro polovina organa vlasti ne odgovara u zakonskom roku, dok je tek trećina dostavila tražene podatke na vrijeme a u praksi se često zloupotrebljavaju pravne praznine kako bi se izbjegla transparentnost.

Pored zanemarivanja rokova institucije u Bosni i Hercegovini zanemaruju i sudske presude koje im nalažu dostavljanje informacija koje građani i organizacije civilnog društva traže od njih. Tako je Sud BiH okončao samo tri od osam upravnih sporova koje je TI BiH pokrenuo protiv javnih organa koje odbijaju da dostave tražene informacije dok nizak stepen efikasnosti pravosuđa u pružanju pravne zaštite u ovoj oblasti ocrtava podatak da je TI BiH na presude čekao i više od godinu dana, uprkos roku od 60 dana za donošenje sudske odluke, koji je propisan zakonom.

Neefikasnost sudova, izostanak kazni i nemogućnost sankcionisanja omogućile su institucijama da  izbjegavaju primjenu zakona o slobodi pristupa informacijama dok je građanima uskraćena adekvatna pravna zaštita. Ovo najbolje ilustruje primjer spora protiv Ministarstva saobraćaja i veza RS, koje uporno ignoriše višestruke sudske presude te bez sankcija odbija objaviti ugovor o koncesiji za autoput Banja Luka–Prijedor, štiteći komercijalne interese kineskog investitora umjesto interesa građana koji ostaju uskraćeni za finansijske aspekte ovog važnog infrastrukturnog projekta.

Osim problema u primjeni, u entitetskim zakonima izostaje obaveza takozvane proaktivne transparentnosti, pa tako institucije nisu dužne objavljivati materijale za sjednice, budžete, nacrte zakona i druge dokumente iz oblasti svog rada, zbog čega javnost ostaje uskraćena za informacije o procesima odlučivanja ali i načinima na koji se troši javni novac.

To je osnovni razlog zbog kog organizacije civilnog društva predlažu uvođenje obaveze proaktivne objave nacrta zakona, odluka i ostalih materijala koji sadrže podatke o trošenju javnih sredstava i to u mašinski čitljivom formatu (Word i tekstualni PDF), kako bi bile dostupne osobama s invaliditetom koje koriste čitače ekrana, što je i preuzeta međunarodna obaveza BiH u skladu sa UN Konvencijom.

Incijativama se takođe traži uvođenje obaveze donošenja formalnih rješenja kao odgovora na zahtjev za slobodan pristup informacijama, te inspekcijskog nadzora nad primjenom zakona kao i mogućnost izricanja kazni u slučaju nezakonitog uskraćivanja informacija. Ovo je posebno važno u Republici Srpskoj, gdje je praksa institucija da na zahtjeve odgovaraju običnim “dopisom”, nerijetko bez potpisa i pečata, čime se građanima direktno uskraćuje pravo na žalbu i slični mehanizme pravne zaštite.

U Federaciji BiH predlaže se usklađivanje sa zakonima o upravnom postupku, preciziranje pravnih lijekova i uspostavljanje efikasnog nadzora nad primjenom zakona uz zahtjev da se informacije obavezno dostavljaju u mašinski čitljivom i pristupačnom formatu.

Sa druge strane, novi Zakon o slobodi pristupa informacijama na nivou institucija BiH, usvojen kao jedan od reformskih zakona na evropskom putu, nije ubrzao objavljivanje podataka od javnog interesa, te je u nekim oblastima donio negativne efekte. Postojeći drugostepeni mehanizam zaštite prava nije dovoljno funkcionalan i nezavisan, zbog čega TI BiH predlaže skraćivanje rokova za postupanje Žalbenog vijeća  sa 60 na 45 dana u slučajevima sprovođenja testa javnog interesa.

Sve inicijative imaju zajednički cilj a to je prelazak sa formalnog na stvarni pristup informacijama, kroz jasne obaveze institucija, efikasan nadzor i dostupnost podataka u praksi. Bez ovih izmjena, pravo na pristup informacijama ostaje ograničeno, a prostor za zloupotrebe javnih resursa značajno povećan a jačanje transparentnosti i odgovornosti institucija, što je i jedan od osnovnih zahtjeva u procesu evropskih integracija Bosne i Hercegovine, samo isprazna floskula političkih lidera.

Inicijativa za izmjene ZOSPI BiH | Inicijativa za izmjene ZOSPI RS | Inicijativa za izmjene ZOSPI FBiH

Potpisnice inicijativa:

Transparency International u BiH, Vaša prava BiH, Balkanska istraživačka mreža – BIRN BiH, Centar za istraživačko novinarstvo – CIN, Sarajevski otvoreni centar – SOC, UG „Zašto Ne“, Helsinški parlament građana Banja Luka, ProPeace u BiH, UG Tolerancijom protiv različitosti – ToPeer, Doboj, Centri Civilnih Inicijativa – CCI BiH, Fondacija Infohouse, Udruženje Mreža za izgradnju mira, Udruženje BH Novinari, Udruženje žena „Napravi razliku, My Right – Empowers people with dissabilities, Fondacija CURE, Udruženje „Resursni Aarhus centar u BiH“, Asocijacija za demokratske inicijative – ADI Sarajevo, Romski informativni centar „Kali Sara“, Centar za mlade „Kvart“ Prijedor, Fondacija Atelje za društvene promjene, Udruženje građana „Oštra nula“, Fondacija Udružene žene Banjaluka, Perpetuum mobile – Institut za razvoj mladih i zajednice Banjaluka, Udruženje nezavisnih stvaralaca i aktivista Unsa Geto, Banjalučki centar za ljudska prava, Udruženje građana „Zdravo da ste“, Udruženje Genesis Project

Press rls_14_04_2026

Korupcija i netransparentnost i dalje dominantne u radu institucija

Izvještaji za Medije ● 07 Aprila 2026

Banja Luka, 7. april 2026. godine – Tokom 2025. godine Centar za pružanje besplatne pravne pomoći Transparency International u BiH (ALAC) je postupao u 364 nova predmeta, dok je putem besplatne telefonske linije 0800 55555 zaprimljeno 1027 poziva građana koji su bili svjedoci ili žrtva korupcije.

Kao i prethodnih godina, najveći broj prijava odnosio se na državnu upravu (151 predmet), što potvrđuje da su zapošljavanje, imenovanja i upravljanje javnim resursima i dalje najrizičnije oblasti za korupciju, pokazuje Godišnji izvještaj ALAC za 2025. godinu.

Značajan broj prijava zabilježen je i u oblastima pravosuđa (31), obrazovanja (28) i sukoba interesa (31), gdje je evidentan rast broja slučajeva, što potvrđuje da je ova pojava sve raširenija i da su upozorenja TI BiH o normalizaciji sukoba interesa usljed izostanka sankcija bila opravdana.

Upravo ovi trendovi potvrđeni su i kroz konkretne slučajeve, pa je nakon prijava ALAC-a Centralna izborna komisija BiH oduzela mandat predsjedniku Skupštine opštine Gacko i savjetniku tadašnjeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, zbog obavljanja nespojivih funkcija. U toku prošle godine je upućeno ukupno 13 slučajeva nadležnim institucijama na postupanje a ovakvi primjeri istovremeno ukazuju na rast svijesti o značaju integriteta u javnom sektoru, ali i na ozbiljne nedostatke u dosljednoj primjeni zakona.

TI BiH je tokom godine pokrenuo 24 upravna spora zbog uskraćivanja pristupa informacijama, dok su istovremeno 24 predmeta iz prethodnih godina riješena u korist Centra, što ukazuje na sistemsko kršenje ovog prava od strane institucija.

Da je manjak transparentnosti i odgovornosti institucija sve veći problem potvrđuju i odluke najviših domaćih i međunarodnih sudova. Sud Bosne i Hercegovine usvojio je tužbu TI BiH protiv Ministarstva pravde BiH zbog nezakonitog uskraćivanja pristupa Nacrtu Zakona o Sudu BiH, čime je javnost bila onemogućena da učestvuje u procesu donošenja jednog od ključnih pravosudnih propisa.

Istovremeno, Evropski sud za ljudska prava uzeo je u razmatranje predmete koji se odnose na uskraćivanje pristupa informacijama od strane Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata, kao i aplikaciju ALAC-a u ime građanina koji, uprkos brojnim sudskim odlukama u svoju korist, već duži niz godina ne uspijeva da zasnuje radni odnos u Poreskoj upravi Republike Srpske.

Pored nedovoljne otvorenosti i manjka odgovornosti, institucije u Bosni i Hercegovini su pod sve većim političkim uticajem, što je posebno vidljivo u postupcima imenovanja, gdje se procedure često poništavaju ili prilagođavaju političkim interesima. Tako je, na primjer, TI BiH podnio krivičnu prijavu protiv službenih lica na više nivoa vlasti u Federaciji BiH zbog neosnovanog poništavanja već okončane procedure imenovanja članova Upravnog odbora Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, čime je ukazano na ozbiljne zloupotrebe i politički uticaj na rad institucija.

Ovi slučajevi, kao i činjenica da su novinari tokom 2025. godine 57 puta zatražili i dobili besplatnu pravnu pomoć Centra, dok sve veći broj slučajeva u kojima građani i mediji moraju tražiti sudsku zaštitu zbog kontinuiranog kršenja njihovih prava od strane institucija dodatno potvrđuju razmjere problema.

Složeno političko uređenje, česte blokade u radu institucija, kao i nedostatak ključnih zakonskih rješenja, poput zakona o sukobu interesa u Federaciji BiH i adekvatne zaštite zviždača, ne samo da značajno otežavaju borbu protiv korupcije već građanima uskraćuju osnovna prava, prije svega na pravnu zaštitu, zaposlenje i pristup informacijama od javnog značaja.

Problemi poput netransparentnosti, nezakonitih imenovanja, sukoba interesa i ograničavanja pristupa informacijama duboko ukorijenjeni u institucijama na svim nivoima vlasti. Ipak, djelovanje Centra za besplatnu pravnu pomoć građanima kroz pokretanja upravnih sporova, apelacije, krivičnih prijava i drugih pravnih mehanizama pred domaćim i evropskim sudovima kao i odluke u korist Centra, pokazuju da uporna i strateška pravna borba može dovesti do konkretnih promjena.

Transparency International u BiH će nastaviti pružati besplatnu pravnu pomoć građanima i zagovarati unapređenje zakonskog i institucionalnog okvira, kako bi se osigurala veća transparentnost, odgovornost i efikasnija borba protiv korupcije u Bosni i Hercegovini.

Press rls_7_4_2026

TI BiH upozorava: Imenovanje investitora izmjenama Zakona o Južnoj interkonekciji opasan presedan

Izvještaji za Medije ● 30 Marta 2026

Banja Luka, 30. mart 2026. godine – Transparency International u BiH upozorava da izmjene Zakona o Južnoj interkonekciji FBiH kojima se direktno definiše koji investitor će realizovati projekat predstavljaju opasan presedan i kao takve nose rizik ozbiljnog narušavanja javnog interesa.

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gasovodu „Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska“ koji je Vlada Federacije BiH 25. marta utvrdila i uputila na usvajanje u Parlament FBiH po hitnom postupku, narušava ne samo transparentnost, već otklanja i bilo kakvu mogućnost konkurencije. Sam sadržaj otvara brojna pitanja i ukazuje na višestruke rizike koji mogu voditi ugrožavanju odgovornog upravljanja i kompromitovanja javnog preferiranjem partikularnih interesa.

Imajući u vidu značaj ovog projekta za cjelokupnu privredu i energetsku nezavisnost BiH, TI BiH ističe da nije ponuđena odgovarajuća analiza i racionalna podloga za radikalnu promjenu pristupa u realizaciji projekta u odnosu na Zakon koji je usvojen samo godinu dana ranije.

Konkretno, predloženim izmjenama se u samom zakonu imenuje privatni investitor kao partner i nosilac projekta, što predstavlja opasan presedan koji izaziva osnovanu sumnju da se radi o tzv. tailor-made zakonskom rješenju, odnosno zakonskim odredbama po mjeri partikularnih interesa.

Osim što otvara rizik regulatornog zarobljavanja, kojim se preferiraju lični, komercijalni ili politički interesi pojedinih aktera na uštrb onog BiH građana, uspostava ovakve prakse u zemlji sa jednim od najviših nivoa korupcije u Evropi, dovela bi do katastrofalnih posljedica kod realizacije strateški važnih projekata kao što je gasovod „Južna interkonekcija”.

Implikacije koje ovakav model realizacije projekta nosi sa sobom su nešto sa čim bi cjelokupna BH javnost morala da bude upoznata, kao i sa stručnim referencama potencijalnog investitora i samim razlozima promjene modela, što je predlagač sve zanemario u predloženim izmjenama Zakona.

Takođe, Vlada Federacije nije obrazložila razloge za hitnu proceduru, kojom je onemogućena šira rasprava, koja bi morala biti nužna uzimajući u obzir značaj projekta i moguće posljedice njegove realizacije na predloženi način.

Na kraju, postoje opravdane dileme i u pogledu usklađenosti ovog Zakona sa postojećim ustavnim i zakonskim rješenjima, kao i sa obavezama koje proizlaze iz usklađivanja propisa BiH sa propisima EU.

Imajući u vidu sve navedeno, Transparency International BiH poziva Parlament i Vladu FBiH da organizuju javnu raspravu o ovom zakonu kako bi javnost ostvarila uvid u sve aspekte ovih izmjena, te da se kroz argumentovanu raspravu otklone sve dileme i doprinese usvajanju optimalnog rješenja za realizaciju ovako važnog projekta.

Press rls_30_03_2026

U BiH pada naplata koncesionih naknada. Brojni koncesionari izbjegavaju plaćanje ionako malih obaveza

Izvještaji za Medije ● 19 Marta 2026

SARAJEVO, 19. mart 2026. – Naplata koncesionih naknada u Bosni i Hercegovini u prošloj godini smanjena je za oko 17%, pokazuju preliminarni podaci Transparency Internationala u BiH koji su predstavljeni na konferenciji posvećenoj transparentnosti upravljanja koncesijama. Radi se o podacima za koje su vlasti dostavile podatke, ali brojka nije konačna jer TI BIH i dalje vodi sporove sa institucijama koje odbijaju objaviti informacije, dok bojni koncesionari koji eksploatišu značajne prirodne resurse izbjegavaju plaćanje ionako niskih obaveza prema državi.  Udio koncesionih naknada u ukupnim prihodima javnih budžeta kontinuirano opada. U poslednjoj godini smanjen je sa 1,2% na 1,02%, što je direktna posljedica slabe naplate i hroničnog nedostatka transparentnosti. 

Trenutni dug koncesionara premašuje devet miliona konvertibilnih maraka, ali stručnjaci upozoravaju da to nije konačna cifra. Čak sedam organa vlasti i dalje odbija dostaviti podatke o uplatama, dok su ostali pružili samo djelimične informacije, čime se onemogućava precizan uvid u to koliko novca država zapravo gubi. Revizori u brojnim institucijama konstantno nailaze na propuste koji su uzrokovani neusklađenim zakonima i nepostojanjem adekvatnih evidencija. 

Zbog toga TI BIH smatra da nedostatak transparentnosti u postupcima dodjele koncesija kasnijе dovodi do ekoloških, ekonomskih i drugih negativnih posljedica po cijelo društvo. 

– Ovaj problem dodatno pogoršava slab nadzor institucija koje trebaju da osiguraju poštovanje zakonskih procedura, što omogućava izbjegavanje obaveza i neregularnosti u realizaciji ugovora. Neodgovorno dodijeljene ili neadekvatno nadzirane koncesije ne samo da ugrožavaju okolinu, već i direktno dovode u opasnost živote ljudi, pri tome narušavajući povjerenje građana u institucije, poručila je  Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency International u BiH. 

Na konferencije koju je TI BiH organizovao u Sarajevu  okupili su se relevatni akteri iz ove oblaste koji su se usalgasili oko toga da društvo ima malo koristi od ovakvog načina upravljanja koncesijama.  

Zastupnik u parlamentu FBiH Admir Čavalić kazao je da su koncesione naknade u Bosni i Hercegovini među najnižim u regionu i da bi se one morale uvećati, uz uvođenje varijabilnog dijela koji bi pratio promjene cijena na tržištu, dok bi se prikupljeni novac morao srazmjernije dijeliti lokalnim zajednicama koje direktno osjećaju posljedice eksploatacije resursa.  

Na sistemske anomalije ukazao je i Mirsad Hasanić iz Komisije za koncesije FBiH, navodeći da su samoinicijativne ponude postale pravilo umjesto izuzetka, te da u pravnom smislu gotovo nijedna koncesija do sada nije dodijeljena putem klasičnog tendera, što favorite u startu stavlja u povlašten položaj. 

Dodatni problem predstavlja i takozvana „fragmentacija projekata“, na koju je upozorio Redžib Skomorac iz Centra za životnu sredinu. On navodi da se kod izgradnje solarnih elektrana projekti namjerno cijepaju na manje dijelove kako bi se potpuno izbjegla obaveza dodjele koncesije.  Profesor na Ekonomskom fakultetu u Tuzli dr Hajro Kofrc  kazao je da da koncesije mogu biti snažan alat ekonomskog razvoja, ali samo uz striktno poštovanje pravila. Na konferenciji su predstavljene i preporuke za unapređenje transparentnosti upravljanja koncesijama. U prvom redu usklađivanje zakonodavnog okvira o koncesijama na svim nivoima u BiH sa direktivom o koncesijama i drugim značajnim segmentima EU Acquis, zatim donošenje i javnost planova koncesije, uz obavezne prethodne javne konsultacije od najranijih faza  projekata, te inkorporiranje sva tri stupa arhuuske konvencije u zakone o koncesijama u BiH  a radi se o pravu na pristup informacijama, pravu na učešće javnosti u donošenju odluka, pravo na pravnu zaštitu.Takođe pozvano je na uvođenje  registara ugovora o koncesijama sa detaljnim podacima otvorenim za širu javnost, a koji uključuju finansijske pokazatelje jer samo to može omogućiti javnosti adekvatan nadzor nad radom koncesionara. 

Press_rls19.03.2026

TI BiH predstavio 13 baza podataka koji pomažu otkrivanju korupcije

Izvještaji za Medije ● 26 Februara 2026

Sarajevo, 26. februar 2026. godine – Za efikasnu borbu protiv korupcije ključan je nadzor nad trošenjem javnog novca a svima koji žele da prate i kontrolišu rad vlasti Transparency International u BiH predstavio je 13 baza podataka koje pomažu otkrivanju nepravilnosti. Na ovim platformama  mediji, organizacije civilnog društva, aktivisti i svi zainteresovani građani mogu saznati kako se troši javni novac i koliko ga odlazi na firme povezane sa izabranim zvaničnicima jer gotovo 36% onih koji su nakon opštih izbora prijavili vlasništvo u privatnim preduzećima ima poslove sa državom.

Registar funkcionera otkriva preko 300 političkih lidera koji obavljaju višestruke funkcije ili sjede na čelu udruženja koja se finansiraju iz budžeta čime direktno krše važeće zakone o sukobu interesa. Registar koncesija pruža širu sliku o upravljanju javnim resursima  i politički povezanim investitorima dok ostale baze pomažu otkrivanju njihove veze sa rukovodiocima institucija, javnih preduzeća i ustanova.

Na posebnim platformama TI BiH je objavio i podatke o transparentnost pravosudnih institucija i njihovim rezultatima u borbi protiv korupcije u pogledu broja istraga, optužnica i presuda za korupciju. Koliko je sistem zatvoren i koliko institucije opstruišu nadzor, najbolje ilustruju podaci iz Indeksa pravosuđa po kom  čak 35% sudova i tužilaštava prekršilo je zakonski rok za odgovaranje na zahtjeve za slobodan pristup informacijama, 46% sudova ne objavljuje prvostepene presude, a 85% tužilaštava krije sporazume o priznanju krivice.

Osim što krije svoj rad od građana rad pravosuđa karakteriše  činjenica da polovina tužilaštava u BiH uopšte ne vodi istrage za visoku korupciju, što predstavlja ozbiljan udarac vladavini prava i kulturi odgovornosti.

Zbog svega je potrebno pokretanje šire društvene rasprave o ovim pitanjima što je bio i povod održavanja konferencije „Građani, alati i otvoreni podaci: Kako do informacija od javnog značaja“ koju je Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) održao danas u Sarajevu. Konferencija, koja je bila uvod za TI BiH Expo – Sajam baza i alata razvijenih sa ciljem omogućavanja lakšeg pristupa javnim informacijama što je ključno za prevenciju korupcije. Da je ovo suštinsko pitanje za evropski put, naglasio je i Nj.E. Åge Sandal Møller, ambasador Danske u BiH.

„Transparentnost i pristup informacijama za građane i medije su suštinski preduslovi svakog demokratskog društva. Otvoreni podaci ne samo da jačaju povjerenje u institucije, već su i ključni alat u borbi protiv korupcije i pokretač ekonomskog rasta. Danska je zemlja zasnovana na povjerenju u institucije, a borba protiv korupcije je esencijalna na EU putu Bosne i Hercegovine. Naša podrška ima za cilj ohrabriti napore civilnog društva čija je nadzorna uloga apsolutno neophodna“, izjavio je ambasador Møller.

Iz delegacije Evropske unije u BiH istakli su da je dostupnost informacija od javnog značaja ključna za osnaživanje građana u demokratiji.

„Zbog toga je od ključnog značaja za BiH da uspostavi pravedan i efikasan mehanizam za praćenje sprovođenja zakona koji garantuju slobodan pristup javnim informacijama, osigura nepristrasne pravne lijekove i izriče sankcije. Evropska unija će nastaviti da se zalaže za saradnju između javnih institucija, civilnog društva i medija kako bi se to postiglo“, poručila je Aurelie Valtat, šefica Sektora za evropske integracije, politička pitanja, medije i informisanje u Delegaciji EU u BiH,

Kako bi olakšao pristup informacijama i razbio “zid ćutanja”, TI BiH je pored pomenutih informacija javnosti na različitim platformama  otvorio i podatke o poslovanju i upravljačkim strukturama javnih ustanova i preduzeća, raspodjeli javnih sredstava neprofitnim organizacijama, informacije o procesuiranju korupcije i transparentnosti rada pravosuđa, praćenja reformi na polju borbe protiv korupcije, te razne alate za nadzor nad raspodjelom javnih sredstava, jačanja integriteta institucija i odgovornosti nosilaca najviših javnih funkcija.

Press rls_26_02_2026

TI BiH organizuje konferenciju “Građani, alati i otvoreni podaci: Kako do informacija od javnog značaja?”

Najave ● 25 Februara 2026

Sarajevo, 25. februar 2026. godine – Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) organizuje konferenciju i sajam pod nazivom „Građani, alati i otvoreni podaci: Kako do informacija od javnog značaja?“, koja će se održati četvrtak, 26. februara 2026. godine, u Swissôtelu Sarajevo sa početkom od 9:30.

Iako zakonski okvir u BiH prepoznaje pravo javnosti da dobije informacije koje posjeduju organi javne vlasti, u praksi se civilno društvo, mediji i građani i dalje suočavaju s brojnim izazovima, poput ograničenog pristupa, dugih rokova i nekompletnih registara. Primjera radi, podaci Indeksa pravosuđa pokazuju da čak 46% sudova ne objavljuje nikakve informacije o prvostepenim presudama, dok 85% tužilaštava ne objavljuje informacije o zaključenim sporazumima o priznanju krivice.

Cilj događaja je otvoriti dijalog o dostupnosti podataka od javnog značaja kao ključnom preduslovu za građanski nadzor i istraživačko novinarstvo. U sklopu događaja planirano je i otvaranje TIBiH Expo-a (Sajma baza i alata TI BiH), gdje će učesnici imati priliku da se na interaktivnim štandovima upoznaju sa digitalnim alatima i bazama koje je TI BiH razvio. Osim toga, predviđene su posebne tematske obuke za novinare, aktiviste i građane na teme monitoringa upravljanja prirodnim resursima i monitoringa rada vlasti i pristup informacijama.

Događaju će prisustvovati Nj.E. Åge Sandal Møller, ambasador Danske u BiH i Aurelie Valtat, šefica Sektora za evropske integracije, politička pitanja, medije i informisanje u Delegaciji EU u BiH kao i predstavnici organizacija civilnog društva, medija, institucija i relevantnih organizacija koje djeluju na polju slobode pristupa informacijama od javnog značaja.

Izjave za medije su predviđene u 09:15h.

Najava za medije_25_2_2026 

GRAĐANI, ALATI I OTVORENI PODACI:

KAKO DO INFORMACIJA OD JAVNOG ZNAČAJA?

26.2.2026. | Swissôtel Sarajevo

Nacrt dnevnog reda

09:00h                  Dolazak i registracija učesnika

09:15 – 09:30h     Izjave za medije

09:30 – 09:50h     Uvodna obraćanja

• E. Åge Sandal Møller, ambasador Danske u BiH
• Aurelie Valtat, šefica Sektora za evropske integracije, politička pitanja, medije i informisanje u Delegaciji EU u BiH
• Miloš Davidović, Transparency International u Bosni I Hercegovini

09:50 – 11:30h     Panel diskusija: “Zatvorena vrata otvorenim podacima: Prepreke u pristupu informacijama od javnog značaja“

• Denis Džidić, Balkanska istraživačka mreža u BiH
• Aladin Abdagić, Centar za istraživačko novinarstvo CIN
• Amina Izmirlić Ćatović, UG ZaštoNe – TBC
• Muamer Lukomirak, Omladinska novinska asocijacija u BiH
• Aleksa Vučen, Transparency International u Bosni I Hercegovini

Moderator: Edo Kanlić, Transparency International u Bosni I Hercegovini

11:30h                   Otvaranje TIBiH Expo: Sajam baza i alata TI BiH

12:00 – 13:30h     Obuka1 Monitoring upravljanja prirodnim resursima

14:00 – 15:30h     Obuka 2, Monitoring rada vlasti i pristup informacijama

15:30h                  Zatvaranje događaja, zajednički ručak

Moguća obustava izvoza drveta u EU: Šume USK žrtve devastacije i loših zakona

Izvještaji za Medije ● 24 Februara 2026

Bihać, 24. februar 2026. godine – Dok se planovi sječe u Unsko-sanskom kantonu ispunjavaju sa 98%, obnova šuma se realizuje sa svega 41%, što dugoročno vodi ka uništavanju ovog resursa, upozorio je danas Transparency International u BiH (TI BiH). Na konferenciji o reformi zakona o šumama istaknuto je da javna preduzeća, čijih je 88% direktora politički povezano, daju prioritet kratkoročnoj eksploataciji nad biološkom održivošću, dok kanton, zbog zastarjelog obračuna naknada gubi milionske iznose.

Ovakva praksa ne samo da devastira šume, već Bosnu i Hercegovinu dovodi u realnu opasnost od gubitka tržišta Evropske unije. Ukoliko se hitno ne uspostave sistemi digitalne sljedivosti i ne uskladi zakonodavstvo sa novom EU Uredbom o proizvodima koji ne uzrokuju krčenje šuma (EUDR), domaći proizvodi od drveta neće moći preći granicu, ključna je poruka sa konferencije „Kantonalni zakoni o šumama: Između reforme i EUDR zahtjeva“, koju je danas u Bihaću organizovao TI BiH

Na konferenciji, koja je okupila predstavnike Vlade i Skupštine Unsko-sanskog kantona (USK), upravu ŠPD “Unsko-sanske šume” i stručnjake, predstavljeni su zabrinjavajući efekti stupanja na snagu nove EU regulative, što se očekuje krajem 2026. godine, a koja zahtijeva da za svaki proizvod od drveta posjeduje precizne geolokacijske koordinate (WGS84) parcele s koje drvo potiče, kao i dokaz da na tom mjestu nije bilo degradacije šume nakon 2020. godine. Ovaj zahtjev se sa zakonske, tehničke i operativne strane nije moguće ispuniti što izvoz drveta iz Bosne i Hercegovine u EU dovodi pod znak pitanja čime je ugrožen cijeli sektor šumarstva.

“Domaći izvoznici se suočavaju s operativnim rizikom jer, bez jedinstvenog informacionog sistema, ne mogu partnerima u EU dostaviti validne podatke o porijeklu. Ako BiH bude klasifikovana kao zemlja ‘visokog rizika’ zbog korupcije i nedostatka podataka, naši kamioni će prolaziti rigorozne kontrole, što prijeti gašenjem radnih mjesta u drvnoj industriji,” istakao je prof. dr. Dženan Bećirović sa  Šumarskog fakulteta u Sarajevu, koji je upozorio da trenutna fragmentiranost sektora, gdje FBiH nema zakon o šumama, a kantoni imaju neujednačene propise i nepovezane informacione sisteme, onemogućava ispunjavanje ovih uslova.

Poseban fokus stavljen je na stanje u Unsko-sanskom kantonu pa je tako analiza TI BiH pokazala da javna preduzeća u ovom sektoru često daju prioritet kratkoročnim prihodima nad dugoročnom održivošću. Podaci za 2023. godinu pokazuju da je ŠPD “Unsko-sanske šume” realizovalo plan sječe sa 98%, dok je realizacija plana pošumljavanja iznosila svega 41%.

Takođe, ukazano je na problematičan obračun naknada za korištenje šuma. USK naplaćuje naknadu od 9% na osnovicu cijene drveta “na panju”, dok se u Republici Srpskoj naplaćuje 10% na veću osnovicu (kamionski put). Zbog ovakvih razlika u obračunu i nepostojanja federalnog zakona, u cijeloj FBiH prikupi tri puta manje prihoda od šumskih naknada u odnosu na RS, iako je obim sječe gotovo identičan (oko 15,8 miliona KM u FBiH naspram 48,4 miliona KM u RS u 2023. godini).

TI BiH je ponovio nalaz da je 88% direktora šumskih preduzeća u BiH politički povezano, što ovaj sektor čini plijenom stranačkih interesa umjesto resursom za ekonomski razvoj.

Mustafa Ružnić, premijer USK je podvukao da su podaci o političkom uticaju na sektor šumarstva nedvosmisleni i predstavljaju jasan poziv na ozbiljno djelovanje „Krajnje je vrijeme da se okrenemo struci i da se upravljanje šumom stavi u funkciju njene održivosti a ne eksploatacije. Zbog toga EUDR treba da shvatimo kao priliku, a ne kao prijetnju“ dodao je on.

Tokom panel diskusije je naglašeno je da novi Zakon o šumama USK mora riješiti i pitanje nadležnosti u oblasti čuvanja šuma kao i načina utroška budžetskih sredstava za te svrhe, što je trenutno otvoreno pitanje budući da nije izvršena potpuna primopredaja nadležnosti na Kantonalnu upravu za šumarstvo.

Edvin Alijanović, ministar Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK zaključio je da kako je „naša politička odgovornost donošenje odluka, ali je isto tako i profesionalna odgovornost usvajanje najboljih rješenja koja će osigurati transparentno, odgovorno i dugoročno gazdovanje šumama“

Sa skupa su upućene preporuke za hitno usvajanje usklađenih propisa a naročito novog Zakona o šumama USK koji će omogućiti digitalizaciju i sljedivost drveta, depolitizaciju upravljačkih struktura u javnim preduzećima te jasnu nadležnost po pitanju čuvanja šuma i kontrolu namjenskog trošenja sredstava za obnovu šuma, kako bi se spriječila dalja devastacija ovog resursa i osigurao opstanak izvoza.

Press rls_24_02_2026

TI BiH organizuje konferenciju „Kantonalni zakoni o šumama: Između reforme i EUDR zahtjeva“

Najave ● 23 Februara 2026

Banja Luka, 23. februar 2026. godine – Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) organizuje konferenciju pod nazivom „Kantonalni zakoni o šumama: Između reforme i EUDR zahtjeva“, koja će se održati u Bihaću, 24. februara 2026. godine, u hotelu Swiss Plus, sa početkom u 10:00 sati.

Konferencija se organizuje u okviru dugoročnog monitoringa upravljanja šumama u BiH, s ciljem unapređenja efikasnosti, transparentnosti i odgovornosti u ovom sektoru. Poseban fokus događaja bit će na ulozi kantonalnih zakona, specifično u Unsko-sanskom kantonu, te njihovom potencijalu da odgovore na izazove koje donosi nova regulativa Evropske unije – Uredba o sprečavanju krčenja i degradacije šuma (EUDR).

Na konferenciji će TI BiH predstaviti ključne nalaze o načinu upravljanja šumama, uključujući podatke o finansijskom poslovanju, politizaciji sektora i korupcijskim rizicima. Takođe, bit će predstavljena analiza o uticaju EUDR-a na izvoznike iz BiH, s naglaskom na rizike od gubitka EU tržišta ukoliko se ne osigura potpuna sljedivost i legalnost drvnih sortimenata

Izjave za medije su predviđene u 09:15h.

Najava za medije_23_2_2026

KONFERENCIJA

„KANTONALNI ZAKONI O ŠUMAMA: IZMEĐU REFORME I EUDR ZAHTJEVA“

Hotel Swiss Plus, Bihać, 24. februar 2026. godine

Dnevni red:

09:30 – 10:00 – Registracija učesnika

09:15                 Izjave za medije

10:00 – 10:15 – Uvodna obraćanja

• Mustafa Ružnić, Premijer UKS
• Edvin Alijanović, ministar Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK

  10:15 – 10:45 – Nalazi TI BiH: Kako se upravlja šumama u BiH

• Aleksa Vučen, Transparency International u BiH

10:45 – 11:15 – Predstavljanje analize o uticaju EUDR na izvoznike šumskih sortimenata i proizvoda iz BiH

• Dženan Bećirović, Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu, naučni saradnik na projektu

11:15 – 12:00 – Kafe pauza

12:00 – 13:30 – Panel diskusija: „Kantonalni zakon o šumama: Odgovor na EUDR ili pitanje

                           odgovornosti“

• Nisvet Jusić, predsjedavajući Skupštine Unsko-sanskog kantona
• Mustafa Ružnić, Premijer Unsko-sanskog kantona
• Edvin Alijanović, ministar Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK
• Tomica Grbić, direktor Kantonalne uprave za šumarstvo USK
• Šerif Kaljiković, predsjednik Uprave ŠPD “Unsko-sanske šume” o.o.

                        Moderator: Dženan Bećirović, Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu 

13:30              Završetak konferencije

Zastupljenost žena ispod zakonskog praga, mladi nevidljivi: Javno finansiranje stranaka ne donosi ravnopravnost

Izvještaji za Medije ● 17 Februara 2026

Sarajevo, 17. februar 2026. godine – Političke stranke u Bosni i Hercegovini godinama raspolažu desetinama miliona maraka javnog novca, ali taj novac ne doprinosi povećanju učešća žena i mladih u politici, niti se koristi transparentno i namjenski, pokazuje analiza Transparency International u BiH, koja je predstavljena danas u Sarajevu. Iako političke stranke odlučuju ko ulazi u politiku i ko oblikuje javne politike, trenutni sistem finansiranja ne obezbjeđuje da javna sredstva dovode do veće ravnopravnosti, demokratizacije i uključivanja nedovoljno zastupljenih grupa.

Studija pokazuje da se učešće žena u većini institucija zadržava ispod 30%, iako zakon propisuje da njihova zastupljenost ne smije pasti ispod 40%. Još ozbiljniji je podatak da uopšte ne postoje sistemski podaci o učešću mladih, niti bilo kakvi standardi koji bi garantovali njihovu zastupljenost. U isto vrijeme, preko 70% prihoda političkih stranaka dolazi iz budžeta, što potvrđuje da javna sredstva predstavljaju ključni mehanizam za potencijalnu transformaciju stranačke politike, ali taj potencijal nije iskorišten.

Iako javno finansiranje postoji na svim nivoima vlasti, ne postoje jasni uslovi kako se ta sredstva troše. Postoji dodatno finansiranje za manje zastupljeni spol, ali ono nema efekt jer stranke nisu obavezne ta sredstva koristiti za aktivnosti koje bi unaprijedile položaj žena. Sistemi podsticaja ne utiču na ponašanje stranaka, a mladi uopšte nisu obuhvaćeni finansijskim kriterijima. Stranačke organizacije žena i mladih postoje, ali bez vlastitih budžeta i bez stvarne moći, dok sve ključne odluke ostaju u rukama stranačkog vrha što ostale kategorije ostavlja bez stvarnog uticaja kako na sastav kandidatskih lista tako i u procesima odlučivanja.

Dodatni problem je potpuni nedostatak transparentnosti pa tako ne postoje podaci o tome kako se sredstva koriste, ne postoji standardizovano izvještavanje dok su mehanizmi nadzora izrazito slabi. Bez nadzora nema odgovornosti, što ostavlja širok prostor za zloupotrebe i onemogućava javnost da zna da li stranke koriste sredstva u skladu s javnim interesom.

Komparativni primjeri pokazuju da druge zemlje koriste javno finansiranje kao alat za promjene odnosno povećavaju sredstva strankama koje imaju više žena, umanjuju finansiranje onima koje ne poštuju ravnopravnost ili uvode obavezno izdvajanje sredstava za žene i mlade. Rješenja su dakle poznata i dokazana.

Govoreći o nalazima studije, autor analize i saradnik TI BiH Adnan Kadribašić istakao je značaj rezultata:

„Ova studija je prva u Bosni i Hercegovini koja jasno pokazuje kako se javni novac koristi u političkim strankama i šta to znači za ravnopravnost žena i učešće mladih. Pokazali smo da više od 70% finansiranja dolazi iz budžeta, ali bez jasnih pravila i nadzora taj novac ne vodi ka većoj zastupljenosti niti stvarnim promjenama. Ovo je pitanje javnog interesa, jer građani finansiraju političke stranke. Ako već izdvajamo javna sredstva, moramo znati šta dobijamo zauzvrat.“

Učesnici događaja poručili su da javno finansiranje ima potencijal da bude pokretač transformacije političkih odnosa, ali samo ukoliko se poveže sa rezultatima, uvede transparentnost, ojačaju nadzorni mehanizmi i osiguraju obavezna sredstva za rad organizacija žena i mladih unutar stranaka. Bez toga, finansiranje političkih stranaka ostaje finansiranje postojećeg stanja, a ne alat demokratizacije.

Transparency International u BiH pozvao je nadležne institucije da hitno usklade zakonodavni okvir, uvedu jasna pravila i uspostave mehanizme kontrole koji će osigurati da sredstva koja dolaze iz javnih budžeta zaista doprinose ravnopravnijem i inkluzivnijem političkom sistemu, a ne reprodukciji postojećih nejednakosti.

TI BiH će nastaviti zagovarati reformske procese koji omogućavaju da političke stranke, kao ključni nosioci demokratskog poretka, postanu odgovornije, transparentnije i otvorenije za sve građane.

Press rls_17_02_2026

TI-BIH – Analiza uticaja javnog finansiranja političkih partija na učešće žena i mladih u Bosni i Hercegovini

TI BiH ORGANIZUJE OKRUGLI STO „RODNI ASPEKTI FINANSIRANJA POLITIČKIH PARTIJA“

Najave ● 16 Februara 2026

Sarajevo, 16. februar 2026. godine – Transparency International u BiH (TI BiH) uz finansijsku podršku Kraljevine Švedske i Danske u utorak 17. februara organizuje okrugli sto pod nazivom „Rodni aspekti finansiranja političkih partija“.

Ovaj događaj će biti prilika da se ponovno otvori diskusija o mogućim rješenjima i preporukama za unapređenje zakonskog okvira, mehanizama nadzora i transparentnosti, kao i unutar-stranačkih mjera koje mogu doprinijeti povećanju ravnopravnosti i učešću žena i mladih.

Na okruglom stolu će biti predstavljeni nalazi analize “Analiza uticaja javnog finansiranja političkih partija na učešće žena i mladih u Bosni i Hercegovini”, koja ispituje kako javno finansiranje političkih partija doprinosi unapređenju ravnopravnosti polova i većem učešću mladih unutar političkih partija u Bosni i Hercegovini, te koje su ključne praznine u važećem okviru i praksi.  

Okruglom stolu će prisustvovati predstavnici relevantnih institucija sa svih nivoa vlasti u BiH, organizacija civilnog društva i medija.

Okrugli sto će se održati u utorak, 17. februara 2026. godine, u Hotelu Courtyard by Marriott (Skenderija 1) sa početkom u 10:15 časova.

Izjave za medije su predviđene u 10:00h.

Najava za medije_16_2_2026

Dnevni red u nastavku

Okrugli sto

Rodni aspekti finansiranja političkih partija

Hotel Courtyard by Marriott, Sarajevo

17 februar 2026. godine

Dnevni red:

10:00 – 10:15 – Registracija učesnika

10:00 – 10:15 – Izjave za medije

10:15 – 10:30 – Uvodna izlaganja

• Predstavnik/ca Ambasade Danske u Bosni i Hercegovini
• Ivana Korajlić, izvršna direktorica, TI BiH

10:30 – 11:00 – Prezentacija nalaza analize

Adnan Kadribašić, saradnik TI BIH

11:00 – 11:15 – Model Rodno ciljanog finansiranja u Crnoj Gori

Valentina Minić, predsjednica Foruma žena Demokratske Crne Gore

11:15 – 12:30 – Diskusija

12:30 – Ručak

BiH među četiri najlošije pozicionirane zemlje u Evropi po stanju korupcije

Izvještaji za Medije ● 10 Februara 2026

Sarajevo, 10. februar 2026. godine – Prema Indeksu percepcije korupcije (CPI) Bosna i Hercegovina nalazi se među četiri najlošije pozicionirane države u Evropi sa ocjenom od 34 od mogućih 100 i u svijetu  zauzima 109 mjesto koje dijeli sa Alžirom, Nepalom i Indonezijom. Neznatna promjena za jedan bod više u odnosu na prošlu godinu ne mijenja sliku višegodišnje stagnacija jer BiH i dalje ostaje na samom dnu Evrope gdje lošiji rezultat imaju samo Rusija, Bjelorusija i Srbija, koja je posljednjih godina doživjela značajan pad zbog posljedica korupcije po ljudske živote i suzbijanja građanskih sloboda.

Upravo je fokus ovogodišnjeg istraživanja CPI bio na posljedicama koje urušavanje demokratije ostavlja na stanje korupcije u zemlji, jer se države sa izgrađenim demokratskim institucijama, slobodnim medijima i drugim mehanizmima nadzora nad radom vlasti, efikasnije suprotstavljaju korupciji. Po tom pitanju u BiH se ništa nije promijenilo u odnosu na prethodne godine, jer smo po stanju korupcije koje mjeri CPI između zemalja koje se ocjenjuju kao neuspjele demokratije i  država koje nose epitet diktatorskih režima. Na to je posebno uticao niz zakona u Republici Srpskoj koji je tokom prošle godine imao suzbijanje slobode govora i udruživanja kao i urušavanja pravnog poretka.

Globalni izvještaj objavljen uz rezultate CPI također je fokus stavilo na transparentnost finansiranja izbornih kampanja koje je od vitalnog značaja za zaštitu izbornog procesa od korupcije. U našem kontekstu važno je reći da istraživanje TI BiH-a pokazuje da vlada potpuni mrak u ovoj oblasti, gdje su stranke u posljednjim izvještajima prikrile najmanje 2,6 miliona KM troškova kampanje. U zemlji gdje vlada privid demokratije, vlast koja prolazi krizu legitimiteta sve više nastoji ovladati izbornim procesom, što je i dokazano otkrivanjem masovnih izbornih prevara.

U regionalnom izvještaju Transparency International navodi se da napredak BiH po pitanju borbe protiv korupcije ometaju neuspješni napori da se eliminiše politički uticaj na imenovanja u pravosuđu i da se efikasno reguliše nezavisnost i odgovornost sudija i tužilaca. TI BiH je već ukazivao na farsu koja trenutno prati proces usvajanja zakona o VSTV-u, gdje ključni donosioci odluka nastoje zadržati mehanizme koji omogućavaju političku kontrolu nad pravosuđem.

Takvo BiH pravosuđe u zemlji koja je na samom dnu po stanju korupcije,  i dalje ima porazne rezultate u procesuiranju koruptivnih krivičnih dijela. U takvoj situaciji i brojne korupcijske afere koje su obilježile prošlu godinu poput afera Vijadukt ili Pretis nisu dobile pravosudni epilog.

Još jedna kritična oblast i dalje ostaje sprečavanje sukoba interesa javnih funkcionera, gdje po novom zakonu na državnom nivou i dalje nije izrečena nijedna sankcija, u Republici Srpskoj je praktično ozakonjen sukob interesa proizvoljnim tumačenjima, a na nivou FBiH se zakon ne primjenjuje više 13 godina. Zbog toga je TI BiH nedavno uz podršku 13 parlamentaraca inicirao usvajanje novog zakona o sukobu interesa u FBiH a glasanje u parlamentu moglo bi jasno pokazati koji politički akteri opstruišu ključne reforme zbog čega se BiH godinama nalazi na samom dnu Evrope.

Sa ovim nivoom korupcije BiH ne može praviti bilo kakve korake u evropskim integracijama a većinu reformi neophodnih za suzbijanje korupcije vlast je obećala ispuniti reformskom agendom. Ipak, i dalje gledamo očigledne opstrukcije reformskih procesa posebno od ključnih aktera u vlasti koji prolaze krizu legitimiteta i nastoje zadržati poluge moći odupirući se demokratskim procesima, kroz prekrajanje izborne volje građana i stavljanje pod političku kontrolu onoga što je ostalo od nezavisnih institucija u ovoj zemlji.

Zato TI BiH apeluje na sve političke aktere, kao i na EU i međunarodnu zajednicu, da pruže podršku borbi protiv korupcije, jer se u protivnom mogu očekivati samo dalji koraci ka urušavanju institucija i suzbijanju ljudskih prava i građanskih sloboda.

Press rls_10_02_2026

Više

• Indeks percepcije korupcije 2025
• Globalni izvještaj (EN)
• Regionalni izvještaj (BHS)
• CPI2025_Prezentacija (169)