Vrijeme je za deblokadu reforme javne uprave i jačanje kapaciteta za pregovore sa EU

Sarajevo, 18. juni 2026. godine – Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) organizovao je danas u Sarajevu konferenciju „Reforma javne uprave u kontekstu pregovora o pristupanju Evropskoj uniji“, uz podršku vlada Kraljevine Švedske i Kraljevine Danske. Konferencija je okupila predstavnike institucija sa svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini (BiH), agencija za državnu službu, međunarodnih organizacija, stručnjake za reformu javne uprave i evropske integracije, s ciljem razmatranja trenutnog stanja reforme javne uprave i njene uloge u procesu pristupanja Evropskoj uniji (EU).

Polazna osnova diskusije je bila da reforma javne uprave predstavlja jednu od ključnih oblasti procesa evropskih integracija i sastavni dio Klastera „Temeljna pitanja“ (Fundamentals), koji se prvi otvara i posljednji zatvara tokom pristupnih pregovora. Kao horizontalna reforma, javna uprava utiče na sposobnost institucija da kreiraju i provode javne politike, upravljaju reformama i primjenjuju pravnu stečevinu EU u svim oblastima. Zbog toga njen uspjeh direktno utiče na uspjeh svih drugih reformskih procesa neophodnih za članstvo u EU.

Govoreći na otvaranju konferencije, ambasadorica Kraljevine Švedske u Bosni i Hercegovini Helena Lagerlöf, istakla je da je reforma javne uprave jedan od ključnih preduslova za unapređenje kvaliteta života građana i napredak BiH na evropskom putu:

„Reforma javne uprave znači stvarne promjene u svakodnevnom životu građana – kvalitetnije javne usluge, efikasnije institucije i izgradnju povjerenja građana u javni sektor. Na osnovu relevantnih izvještaja i statistika, BiH se i dalje  nalazi u ranoj fazi razvoja reforme javne uprave i najslabije je rangirana među zemljama Zapadnog Balkana. Istovremeno, izgradnja moderne, profesionalne i odgovorne javne uprave od ključnog je značaja za održiv napredak BiH na putu ka članstvu u EU. Pozivamo sve nivoe vlasti da preduzmu konkretne i koordinisane korake kako bi se reformski proces pokrenuo i ostvario vidljiv napredak.“

Posebna pažnja posvećena je zabrinjavajućem stanju reformskog procesa u BiH. Prema posljednjim procjenama Evropske komisije i SIGMA-e, BiH se nalazi između rane faze pripremljenosti i određenog nivoa pripremljenosti za reformu javne uprave, dok je u većini reformskih oblasti na začelju među zemljama Zapadnog Balkana. Istovremeno, proces reforme javne uprave suočava se sa ozbiljnim zastojem usljed nedostatka političke podrške i neusvajanja ključnih strateških dokumenata. Revidirani akcioni plan za reformu javne uprave 2023–2027 usvojen je samo na nivou F BiH i Brčko distrikta, dok još uvijek nije usvojen na nivou BiH i RS. Kao posljedica toga, blokiran je i dalji razvoj reformskog procesa, uključujući stavljanje u funkciju Fonda za reformu javne uprave, u kojem se trenutno nalazi oko 10 miliona KM namijenjenih podršci reformama.

Tokom prvog panela, posvećenog spremnosti javne uprave za pristupne pregovore, učesnici su razgovarali o administrativnim kapacitetima potrebnim za vođenje složenog procesa pregovora sa Evropskom unijom, uključujući koordinaciju institucija, razvoj javnih politika i upravljanje reformama. Posebno je naglašeno da će uspjeh pregovaračkog procesa u velikoj mjeri zavisiti od sposobnosti institucija da koordiniraju i provedu obaveze koje proizlaze iz članstva u EU.

Drugi panel bio je posvećen profesionalizaciji državne službe i značaju zapošljavanja, napredovanja i upravljanja ljudskim resursima zasnovanih na meritornim principima. Učesnici su naglasili da profesionalna, kompetentna i politički neutralna državna služba predstavlja jedan od osnovnih preduslova za efikasnu javnu upravu, kvalitetno kreiranje javnih politika i uspješnu provedbu reformi.

Na konferenciji je predstavljen i prijedlog inicijative TI BiH  „EU Readiness Facility for Public Administration Reform“, koja predviđa deblokadu i ponovno stavljanje u funkciju Fonda za reformu javne uprave te njegovo usmjeravanje ka jačanju administrativnih kapaciteta potrebnih za vođenje pristupnih pregovora. Poseban fokus stavljen je na razvoj kompetencija rukovodećih državnih službenika, koji će imati ključnu ulogu u koordinaciji reformi, usklađivanju zakonodavstva sa pravnom stečevinom EU i upravljanju složenim procesima evropskih integracija.

Učesnici konferencije saglasili su se da je potrebno hitno obnoviti politički momentum reforme javne uprave, osigurati političko vodstvo i usvojiti Revirani akcioni plan i osigurati adekvatne finansijske i institucionalne pretpostavke za nastavak reformskog procesa.

Među ključnim preporukama izdvojene su:

• usvajanje Revidiranog akcionog plana za reformu javne uprave 2023–2027 na svim nivoima vlasti;
• deblokada i stavljanje u funkciju Fonda za reformu javne uprave;
• jačanje administrativnih kapaciteta za vođenje pregovora o pristupanju EU;
• razvoj posebnih programa za jačanje kapaciteta rukovodećih državnih službenika;
• unapređenje sistema zapošljavanja, napredovanja i rukovođenja u državnoj službi u skladu sa principima meritornosti i evropskim standardima.

Zaključeno je da uspjeh procesa evropskih integracija neće zavisiti isključivo od političkih odluka i usvajanja propisa, već prije svega od sposobnosti institucija da provedu reforme u praksi. Zbog toga reforma javne uprave mora biti vraćena među prioritete svih nivoa vlasti u BiH, kako bi zemlja bila spremna odgovoriti na obaveze koje proizlaze iz procesa pristupanja EU.

Press rls_18_06_2026