Izvještaji za Medije

Konferencija „Integritet visokog obrazovanja u BiH“ četvrtak, 20.06.2013. godine, 10.00 sati, Mostar

Izvještaji za Medije ● 18 Juna 2013

Konferenciju će otvoriti federalni ministar obrazovanja i nauke Damir Mašić i izvršni direktor Transparency Internationala BiH Srđan Blagovčanin.

S ciljem analiziranja trenutnog stanja i aktivnosti na polju unapređenja i prevencije korupcije u visokom obrazovanju, na Konferenciji će biti razmatrene sve dosadašnje aktivnostima u ovoj oblasti, posebno u okviru kreiranja i usvajanja planova integriteta visokoškolskih ustanova, a bit će govora i o primjeni etičkog kodeksa i njegovom unapređenju, kao i učešću studenata u procesu donošenja odluka te njihovom aktiviranju u evaluaciji rada univerziteta i prevenciji korupcije.

Učesnici i govornici na Konferenciji bit će predstavnici ministarstava obrazovanja, rektori javnih univerziteta u BiH, predstavnici institucija iz regiona, zatim članovi etičkih komiteta/savjeta univerziteta u BiH, te predstavnici studenata i nevladinog sektora.

Pozivamo Vas da medijski pratite ovaj događaj.

Program Konferencije Mostar

Otvaranje izložbe „Mitomanija“ u Banjaluci

Izvještaji za Medije ● 13 Juna 2013

Izložbu će otvoriti predstavnici Ambasade SAD i TI BiH. Otvaranje izložbe u Banjaluci će se održati 14.6.2013. u 18.00 časova u Staklencu (Park Petar Kočić). Izložba će biti otvorena u periodu od 14.6. do 23.6.2013. i biće otvorena za sve zainteresovane.

Slučaj korupcije šokirao rumunski pravosudni sistem

Izvještaji za Medije ● 11 Juna 2013

Sedmogodišnjom zatvorskom kaznom izrečenom bivšem rumunskom senatoru Katalinu Vojkuu okončano je četvorogodišnje suđenje za korupciju na kojem je razotkriven do sada nezabeležen lanac zloupotreba položaja među političarima, sudijama i tužiocima i biznismenima i koje je dovelo do poziva da korumpirane sudije i tužioci odgovaraju u većoj meri za svoje postupke.

Prema rečima tužilaca za borbu protiv korupcije, Vojku, poslanik Socijaldemokratske partije u periodu 2004-2012, bivši savetnik predsednika i odlikovani penzionisani general zaštitne službe, bio je u epicentru “sistema nalik hobotnici” koji je infiltrirao pravosudni sistem.

Tužioci kažu da su korumpirane sudije postupale po naređenju bivših poslanika i radile na donošenju povoljnih presuda u nizu krivičnih postupaka.

Suđenje je pokazalo da su političari i istaknuti biznismeni, koji su bili optuženi za zloupotrebu položaja, zatim saučesništvo u krijumčarenju, kupovinu uticaja ili lažiranje dokumenata, zatražili do Vojkua da skloni kriminalne dosijee u zamenu za velike količine novca,

Niz transkripata koji je procureo u rumunske medije razotkrio je konverzacije koje je Vojku imao sa istaknutim sudijama i policajcima i kako je u korist svojih klijenata izmanipulisao državne zvaničnike kojima su bile poverene krivične istrage.

“Vojku je vrh ledenog brega korupcije u pravosudnom sistemu, policiji i politici, retka kombinacija nemorala, ulagivanja i kukavičluka”, rekla je za SETimesdirektorka Fridom hausa Rumunije Kristina Guset. “On je bio čovek preko kog su veliki igrači uništavali svoje dosijee u zamenu za novac preko sudija, tužilaca i policajaca, ‘rumunskih bogova’, kako je zvao svoje saradnike. Koristeći šifrovani jezik koji obiluje medicinskim terminima, Vojku je bio doktor koji je svoje klijente spasio od zatvora”.

U slučaju su osuđena dvojica biznismena, Vojkuove mušterije, a jednom je izrečena uslovna zatvorska kazna.

Florinu Kostinijuu, sudiji Visokog suda pravde i kasacije, koji je bio među Vojkuovim posrednicima, izrečena je četvorogodišnja uslovna zatvorska kazna. Kostiniuova žena Viorika Kostiniu sudija je Apelacionog suda u Bukureštu. Ona nije optužena u ovom slučaju.

Umešanost sudije na visokom položaju dovela je do poziva na radikalnu reorganizaciju pravosudnog sistema i usvajanje striktnijeg disciplinskog sistema za sudije i tužioce. Monika Makovei, članica Evropskog parlamenta i bivša reformska ministarka pravde, rekla je da bi Kostiniuovoj ženi trebalo zabraniti da sudi u postupcima vezanim za korupciju.

“Kada je u pitanju Viorika Kostiniu, ne postoji čak ni privid nepristrasnosti u suđenjima za korupciju ili proneverama koje je pokrenula Nacionalna služba za borbu protiv korupcije. Njen suprug je upravo osuđen za korupciju. ….Nemoralno je da ona i dalje sudi u postupcima vezanim za korupciju”, rekla je Makovei za SETimes. “Krajnje je vreme da Vrhovno sudsko veće usvoji rešenje koje može osigura poverenje u pravdu i nepristrasnost sudija.”

Makovei je prosledila rumunskom parlamentu listu mera vezanih za disciplinsku odgovornost sudija i tužilaca.

Ona predlaže da se zabrani penzionisanje sudijama koji su pod krivičnom istragom do donošenja presuda, uklanjanje prava na specijalne penzije za sudije i tužioce koji su osuđeni za krivična dela, zabrana sudijama čiji su supružnici ili bliski rođaci pod krivičnom istragom da sude u slučajevima koje je pokrenulo isto tužilaštvo i disciplinske sankcije za sudije i tužioce koji ne podnesu izjave o imovini i interesu ili podnesu netačne izjave.

Prošle nedelje je ministarstvo pravde saopštilo da planira da podnese nacrt zakona kojim se poziva na detaljnu reviziju kriterijuma za utvrđivanje specijalnih penzija sudija i tužilaca. Zakonom će penzije za sudije i tužioce koji su proglašeni krivima za korupciju biti obračunavane na osnovu prosečnog prihoda u Rumuniji. Trenutno su penzije sudija i tužilaca zasnovane na njihovim najnovijim platama ili na njihovoj osnovnoj plati sa bonusima.

Florin Kostiniu se penzionisao odmah nakon pokretanja krivične istrage protiv njega i dobija penziju koja je 10 puta veća od prosečne plate u Rumuniji.

“Postoji opasnost da, tolerisanjem takvih situacija, sudije i tužioci doprinose smanjenju poverenja javnosti”, rekla je Makovei. “Poštene sudije i tužioci moraju da dokažu javnosti da je Vojkuova mreža prestala sa radom”.

Preuzeto sa SEEtimes

85% GRAĐANA PODRŽAVA AKTUELNE OTVORENE LISTE!

Izvještaji za Medije ● 30 Maja 2013

Zatvaranje izbornih listi, što je jedan od prijedloga, onemogućava neposredni utjecaj birača na izbor između više kandidata. Ovaj prijedlog predstavlja korak nazad u već postignutom stepenu demoratizacije bosansko-hercegovačkog društva kojim bi se biračima uskratila dosadašnja mogućnost za izbor kandidata po vlastitoj procjeni. Sve manjkavosti otvorenih listi, moraju se rješavati na način da se otklone mogućnosti za manipulacije, a ne uskraćivanjem prava građanima da biraju.

Ispitivanje javnog mnjenja u BiH, koje je nedavno sproveo CCI u saradnji s agencijom Valicon, pokazalo je da 85% građana podržava aktuelne otvorene liste, bez značajnih razlika u mišljenju građana iz različitih dijelova BiH ili različitih nacionalnih pripadnosti.

Zbog toga postavljamo pitanje: zbog čega vladajuće stranke rade ono što je suprotno očekivanjima građana, njihovih birača?

1.Centri civilnih inicijativa (CCI)

2.Transparency International BiH

3.Centar za promociju civilnog društva (CPCD)

4.Centar za zastupanje građanskih interesa (CPI)

5.Zašto ne

6.Fond otvoreno društvo BiH

7.Stop Mobing Trebinje

8.Oštra nula Banja Luka

9.U.G. Tender Banja Luka

10. Helsinški odbor za ljudska prava RS

11. OKC Banja Luka

12. Pozitivne vrijednosti

13. Mreža ACCOUNT

14. Info house

15. CRMA

16. Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

17. Akcija građana

18. EuroRom

19. ACIPS

20. Evropski istraživački centar (ERC)

21. Sarajevski otvoreni centar (SOC)

22. Centar za poliitčke studije

23. Koalicija OCD “Prvi mart”

24. Helsinški komitet za ljudska prava BiH

25. Krug 99

26. Omladinski pokret Revolt

27. Inicijativa mladih za ljudska prava

Region se fokusira na korupciju u carinskom sektoru

Izvještaji za Medije ● 27 Maja 2013

Nekoliko zemalja regiona intenzivira svoja nastojanja protiv korupcije u carinskim agencijama, instituciji koja je na vrhu liste sektora sa najviše prevara, navodi nevladina organizacija Transparensi internešenel.

„Da bismo se adekvatno suprotstavili ovom problemu … potrebni su nam jače institucije, jače pravosuđe i kriminalističke agencije“, kaže Srđan Blagovčanin iz Transparensi internešenela Bosne i Hercegovine (BiH), u izjavi za SETimes.

„Ono što možemo da učinimo jeste da ublažimo faktore koji leže u korenu korupcije. Male plate, posebno posle mera štednje poslednjih godina, tokom kojih su plate javnih službenika smanjene 25 odsto, i nedovoljna logistika, koja nekada primorava policiju i carinske zvaničnike da sami rešavaju razne situacije i samim tim da postižu kompromis sa nekim drugim“, rekao je Vasil Linku, predsednik Pro Leks, Nacionalne unije policajaca i carinika Rumunije, u izjavi za SETimes.

Na konferenciji balkanskih ministara policije održanom u septembru 2012. godine u Sarajevu, hrvatski ministar unutrašnjih poslova Ranko Ostojić rekao je da bi policijska saradnja u regionu mogla da pomogne da se smanji korupcija u tom sektoru.

„Moja obaveza je da poboljšam saradnju i da osiguram da policija obavlja svoj posao“, izjavio je Ostojić novinarima.

Carinske institucije u Makedoniji, Srbiji i BiH unapredile su saradnju uvođenjem otvorene telefonske linije kako bi građanima dale mogućnost da anonimno prijavljuju sve slučajeve mita i iznuđivanja od strane carinika.

Da bi sprečile „poroznost granica“ i zaustavili odliv novca iz budžeta tog sektora, antikorupcijske snage su preduzele nekoliko akcija koje su dovele do hapšenja desetina carinika.

U BiH je Državna agencija za istrage i zaštitu u martu izvela akciju pod šifrovanim nazivom „Panama“, u kojoj je uhapšeno 13 carinika Uprave za indirektno oporezivanje BiH, na osnovu sumnje da su umešani u šverc 3.000 tona lažno deklarisane kafe unete u BiH. Isporuke su bile obeležene ka soja ili glina, pa je izbegnuta uvozna carina.

„Postoje razlozi zbog kojih verujemo da je na taj način budžet BiH oštećen za oko 15 miliona evra“, rekao je Ratko Kovačević iz službe za odnose sa javnošću te agencije, u izjavi za SETimes.

U januaru 2011. godine Rumunija je organizovala veliku antikorupcijsku operaciju na raznim carinskim punktovima, koja je dovela do hapšenja 196 carinika i pripadnika granične policije.

Takođe, tužioci za borbu protiv korupcije podigli su optužnice protiv 62 carinika i tadašnjeg šefa carinske službe.

Tokom prošle godine, u Srbiji su otpuštena 24 carinika ili su im izrečene novčane kazne zbog zloupotrebe službene dužnosti.

Uprkos tim nastojanjima, korupcija je i dalje problem, rekao je Linku za SETimes.

„Oni su želeli da ta operacija bude potpuno čišćenje te institucije, ali to se nikada nije dogodilo. Korupcija će uvek postojati. Njeno iskorenjavanje je potpuno nerealan cilj“, rekao je on.

Iako je povećanje nastojanja pozitivan korak, rekao je Blagovčanin, to nije dovoljno.

„U borbi protiv korupcije, kao i u svim drugim reformskim procesima, [BiH] je na samom dnu u regionu. Videli smo da je Hrvatska … napravila ogroman korak u borbi protiv korupcije. Takođe, sada vidimo kako Srbija pokušava da postigne nešto slično. U Bosni se, nažalost, u tom smislu događa vrlo malo. Zbog korupcije nestaje desetine ili stotine miliona evra javnih sredstava“, rekao je Blagovčanin za SETimes.

Poziv organizacijama civilnog društva i građanima Bosne i Hercegovine za učešće u procesu javnih konsultacija usvajanja Izmjena i dopuna Zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH

Izvještaji za Medije ● 23 Maja 2013

Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine je na svojoj web stranici 10.05.2013. objavilo Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH i time ostavilo mogućnost da javnost dostavi svoje komentare na Prijedlog do 31.05.2013.

Analizom Prijedloga od strane više organizacija civilnog društva u BiH, utvrđeno je da predviđene izmjene Zakona idu na štetu ostvarivanju prava na informacije, donose krajnje ograničavajuće odredbe u pogledu informacija koje sadrže lične podatke, ukidaju test javnog interesa, te Zakon o slobodi pristupa informacijama u suštini pretvaraju u Zakon o zabrani pristupa informacijama.

Obzirom da se radi o osnovnom mehanizmu kojim se ostvaruje pravo na pristup informacijama, Prijedlog novog Zakona ovo pravo izuzetno ograničava uvođenjem principa automatizma, kojim se zabranjuje pristup svim informacijama koje sadrže lične podatke, osim u pogledu nekoliko izuzetaka. Ovakvo postupanje drastično se razlikuje od dosadašnjeg principa, kojim je dozvoljen pristup svim informacijama, osim u nekoliko izuzetaka, a i u tim slučajevima se morao provoditi test javnog interesa.

Na ovaj način, Zakon će zatvoriti put pristupu informacijama, a otvoriti dodatni put za korupciju koju će biti nemoguće dokazati ili uočiti na osnovu konkretnih dokumenata i podataka, a pod krinkom zaštite privatnosti pojedinaca.

Predstavnici civilnog društva, akademska zajednica i stručna javnost nisu bili pozvani, ni uključeni u radnu grupu koja je izradila Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini, te na ovaj način želimo dati svoje mišljenje o neprihvatljivosti ovakvog zakonskog prijedloga i pozvati institucije na rješavanje već odavno utvrđene problematike u bh. legislativi o slobodi pristupa informacijama, a na kojoj se dosad nije radilo – neujednačenost zakonskih rješenja na različitim nivoima vlasti, preporuke pooštravanja kaznenih odredbi i uspostavljanja nadzornih tijela za implementaciju Zakona.

Pozivamo sve predstavnike civilnog društva, kao i građane-pojedince da Ministarstvu pravde BiH dostave svoje mišljenje o Prijedlogu zakona do 31.05.2013. U nastavku se nalazi primjer dopisa, koji možete potpisati i dostaviti na e-mail adresu: konsultacije@mpr.gov.ba.

Uz srdačne pozdrave, vaši:

–        Centar za informativnu dekontaminaciju mladih Banja luka

–        Centar za istraživačko novinarstvo

–        Fond otvoreno društvo Bosne i Hercegovine

–        Fondacija Centar za zastupanje građanskih interesa

–        Transparency International Bosne i Hercegovine

–        U.G. Zašto ne, Sarajevo

Primjer dopisa organizacija civilnog društva i građana BiH za proces javnih konsultacija po Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o slobodi pristupa informacijama Ministarstvu pravde BiH

Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine

Trg BiH 1.

71000 Sarajevo

Bosna i Hercegovina

Komentar na Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi pristupa informacijama Bosne i Hercegovine

Poštovani,

U skladu sa vašim pozivom za učešće u procesu javnih konsultacija na izradi Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini, dostavljamo vam komentare:

• Aktuelni Prijedlog izmjena i dopuna Zakona u cjelosti dovodi u pitanje pravo na dobijanje informacija koje čini sastavni dio prava na slobodu izražavanja, proklamovanog Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i Ustavom BiH;
• Prijedlog izmjena i dopuna Zakona na neprihvatljiv način utvrđuje principe pristupa informacijama u odnosu na dosadašnji Zakon, neadekvatno definiše pojmove u Zakonu, i nepotrebno  isključuje cijeli jedan odjeljak koji se odnosi na lične informacije sa namjerom zaštite prava na privatnost i drugih privatnih interesa;
• Cilj Prijedloga je navodna zaštita ličnih podataka i prava na privatnost. Zaštita ličnih podataka se, prema dokumentima Vijeća Evrope i Evropske unije odnosi na zaštitu obrade tih podataka i u tim dokumentima ne postoji ništa što sugeriše potrebu automatskog onemogućavanja slobodnog pristupa informacijama. Naprotiv, uvođenje takvih ograničenja je neprihvatljivo i nije u skladu sa Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, a time i Ustavom BiH.
• Iz predložene formulacije člana 4. Prijedloga Zakona, vidljivo je da se uvodi novi princip – neobjavljivanja informacija u slučaju zahtjeva za pristup, a koji se odnosi na zaštitu privatnosti (citat, 1. stav: „Nadležni javni organ postupajući u skladu sa ovim zakonom i posebnim propisom koji se odnose na zaštitu ličnih podataka će ograničiti pristup informaciji ili dijelu informacije ukoliko bi se njenim objavljivanjem ugrozilo pravo na privatnost i drugi legitimni privatni interesi“).Postojeći Zakon je utemeljen na suprotnom principu – objavljivanje informacija je pravilo a neobjavljivanje izuzetak. Uvođenjem novog principa neobjavljivanja informacija, ali i automatizma u postupanju javnih vlasti, koje u suprotnosti sa osnovnim ciljem i duhom zakona o slobodi pristupa informacijama u svijetu, pa i kod nas, nesumnjivo se otvara put javnim organima za zloupotrebu Zakona i uvođenje ograničenja u svim slučajevima osim u onim koji su predviđeni kao izuzetak.
• Istom odredbom Prijedloga, ograničava se i krucijalni mehanizam Zakona – test javnog interesa. Naime, definicijom ograničenja kakva je predviđena u članu 4. stav 1. Prijedloga, praktično se u cijelosti isključuje član 9. postojećeg Zakona o slobodi pristupa informacijama („Ispitivanje javnog interesa“),koji utemeljuje princip rješavanja svakog zahtjeva od slučaja do slučaja, što je takođe u suprotnosti sa ciljevima i duhom zakona o slobodi pristupa informacijama.
• Pozivajući se na Godišnji izvještaj Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH, podsjećamo Vas da do danas u praksi nisu registrirani problemi vezani za primjenu Zakona, te ukoliko je tražena informacija sadržavala neki lični podatak, a koji bi mogao ugroziti privatnost građana, javni organ je korištenjem testa javnog interesa mogao donijeti odluku o izuzetku dostave podataka.
• Konačno, umjesto da se traži mogućnost da se sačuvaju osnovne vrijednosti Zakona o slobodi pristupa informacijama i u tom cilju drugi zakoni usklade sa njim, ovakvim Prijedlogom se principi iz drugih zakona unose u sam Zakon o slobodi pristupa informacijama, što je nezakonita praksa (citat, član 26., stav 4 . sadašnjeg Zakona: “Zakonski akti koji se usvoje nakon ovoga zakona, a čija svrha nije izmjena ovoga zakona, neće ograničiti prava i obaveze koje su utvrđene ovim zakonom”).

Da zaključimo, sloboda pristupa informacijama je conditio sine qua non demokratskog procesa i predstavlja ustavnu kategoriju koja se pojavljuje kao samostalno pravo, odnosno kao sastavni dio prava na slobodno izražavanje utvrđeno Evropskom konvencijom i Ustavom BiH. Radi se o osnovnom demokratskom pravu građana i veoma važnom sredstvu u obezbjeđivanju vladavine prava i dobrog upravljanja. Pristup informacijama omogućuje građanima kontrolu svojih izabranih predstavnika i štiti od zloupotrebe, ali omogućuje i participaciju građana u određivanju prioriteta vlasti i veže se za koncept dobre vlade, što podrazumijeva otvorenu vladu koja funkcionira na principima efikasnosti, transparentnosti i zakonitosti.

Iz navedenih razloga, Vaš Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o slobodi pristupa informacijama je za nas potpuno neprihvatljiv, te Vas pozivamo da prekinete proces javnih konsultacija i organizirate širu stručnu i otvorenu debatu za stvarno unapređenje zakonskog okvira o slobodnom pristupu informacijama.

_______________________________

Potpis osobe ovlaštene za zastupanje organizacije odnosno potpis građanina-pojedinca, uz navođenje zvaničnog naziva organizacije odnosno imena i prezimena građanina.

Blogeri žele zaustavljanje korupcije u zdravstvu

Izvještaji za Medije ● 18 Maja 2013

Blogeri širom regiona zabrinuti su za finansijsku, etičku i proceduralnu korupciju u zdravstvenom sistemu Balkana. Prema najnovijem izveštajuSvetske zdravstvene organizacije, glavni problem su radnici u tom sektoru i njihovo ponašanje.

Uzimanje novca, krađa materijala i opreme sa radnog mesta i odbijanje obavljanja dužnosti su uobičajeni primeri, kažu blogeri.

U Hrvatskoj su u skandalu sa podmićivanjem u zdravstvenom sektoru intervenisale vlasti, u akciji poznatoj kao Hipokrat. Oko 350 doktora godinama je dobijalo novac kako bi prepisivalo lekove koje proizvodi hrvatsko-nemački proizvođač Farmal. Uhapšeni su svi članovi upravnog odbora te kompanije.

„U zemljama u kojima doktori nisu dovoljno plaćeni korupcija je učestalija“, navodi makedonski blogBalkanizam. „Postoje slučajevi u kojima pacijenti moraju da čekaju na hitnu operaciju ukoliko ne podmite doktora. Neki doktori su povećali svoje prihode deljenjem jeftinih lekova.“

„Korupcija u zdravstvu teško da se može rešiti. To je najsloženiji sistem u državi u kojem postoji bezbroj mogućnosti za korupciju“, napisala je Zubarica .

„Ovo je takozvana ‘socijalna korupcija’ određena tradicijom“, navodi hrvatski bloger najdoktor .

„Korupcija u zdravstvenom sektoru treba da demistifikuje autorizovane, a pridržavanje zakona i finansijska situacija državnih fondova namenjenih zdravstvu ne bi trebalo da zavise od političke volje. Osovina doctor-pacijent-administracija-mediji mora da bude prepoznatljiva. Uz međusobnu saradnju ovih faktora može se razrešiti prisustvo korupcije u zdravstvenom sistemu“, piše najdoktor.

„Politička podrška se smatra odlučujućim faktorom u borbi protiv korupcije“, kaže Zubarica. „Država treba da uvede sistem promena, javne osude i sankcija i kazni.“

„Oni koji učestvuju u korupciji (zdravstveni radnik, pacijent ili posrednik) čine ga krivičnim delom koje podleže svim zatvorskim kaznama“, rekao je Upravusi.

Vladini zvaničnici kažu da država preduzima mere za hvatanje u koštac sa korupcijom u zdravstvu. Jedna od njih je metodologija određivanja cena lekova.

„Od ovog meseca smanjene su cene 202 lekova“, rekao je makedonski ministar zdravlja Nikola Todorovski zaSETimes. „Ova metodologija jedna je od ključnih mera u ozbiljnoj borbi protiv korupcije u zdravstvenom sektoru i uskoro će se primenjivati i u drugim zemljama regiona. To je pouzdan proces koji se sa jedne strane bavi problemom povlačenja određenih narkotika sa tržišta i manjkom određenih narkotika sa jedne strane, a sa druge strane onemogućava velike marže i zaradu.“

„Srbija je 10 godina pripremala Nacionalni zdravstveni račun, koji je trebalo da bude pripremljen ranije. To će biti ključni indikator stvarnih zdravstvenih troškova, ali i način da se kontroliše pitanje korupcije“, pišeblog.92.

izvor: SETimes

BiH treba pristupiti globalnom Partnerstvu za otvorenu vlast

Izvještaji za Medije ● 17 Maja 2013

-poručeno je danas na međunarodnom skupu na kojem je u Sarajevu predstavnicima bh. vlasti, javnih institucija i civilnog društva predstavljena globalna inicijativa Partnerstvo za otvorenu vlast.

Takođe je istaknuto da Inicijativom Partnerstvo za otvorenu vlast ovakvi trendovi mogu se zaustaviti i omogućiti građanima veću participaciju u društvenim promjenama.

Uvodne riječi održali su Renzo Daviddi, zamjenik šefa delegacije EU u BiH i Jo Lomas, zamjenica ambasadora Ujedinjenog Kraljevstva, zemlje koja uz Indoneziju, Brazil i Sjedinjene Američke Države ko-predsjedava ovom multilateralom, kojoj se od njenog pokretanja do sada uključilo šezdesetak zemalja od SAD-a, Ukrajine i Ugande, preko Jordana i Izraela do naših susjeda, Srbije, Crne Gore i Hrvatske.

Sa iskustvima u otvaranju vlasti prema građanima u svijetu i u regiji, prisutne su upoznali Paul Maassen, koordinator za civilno društvo Partnerstva za otvorenu vlast, Helen Darbishire, direktorica organizacije Access Info iz Madrida i Katarina Ott, ravnateljica Instituta za javne financije iz Zagreba.

Pristup svim javnim informacijama, uz rijetke izuzetke koje se moraju opravdati i poštovanje zaštite ličnih podataka građana, mora biti slobodan svima i u svako vrijeme, uz proaktivno objavljivanje čitavih setova informacija u izvornom obliku. Takav pristup povećava povjerenje građana, poboljšava kvalitetu javnih usluga, a trošenje javnog novca postaje efikasnije. Iskustva zemalja članica Partnerstva za otvoreno društvo govore da se primjenom OGP načela ohrabruju domaći i strani investitori, potiče informatičko poduzetništvo i otvaraju se nova radna mjesta.

Organizatori skupa su Transpareny International BiH i Fondacija CPI u partnerstvu sa TACSO projektom u Bosni i Hercegovini.

(Frontal)

Konferencija povodom predstavljanja “Open Government Partnership” inicijative – Partnerstva za otvorenu vlast u Bosni i Hercegovini

Izvještaji za Medije ● 15 Maja 2013

Partnerstvo za otvorenu vlast (Open Government Partnership – OGP) predstavlja globalnu inicijativu posvećenu jačanju široke dostupnosti informacija koje su u posjedu vlasti, ujedno promovišući jačanje učešća građana i najviše standarde odgovornosti i integriteta vlasti. OGP inicijativa zahtijeva od vladinih institucija u zemljama učesnicama da promovišu otvorenu, efikasnu i odgovornu vlast.

Bosna i Heregovina još uvijek nije pristupila OGP inicijativi, niti su pokrenute bilo kakve aktivnosti u tom pravcu. Imajući u vidu da ova inicijativa na sveobuhvatan način doprinosi ostvarenju koncepta otvorene vlasti kroz definisanje konkretnih obaveza u okviru pripreme akcionog plana za ostvarenje standarda otvorenosti vlasti i učešća građana u procesu donošenja odluka, TI BiH, CPI i brojne druge organizacije civilnog društva smatraju da bi pristupanje Bosne i Hercegovine OGP inicijativi imalo višestruko pozitivne efekte za državu i građane.

U cilju animiranja šire javnosti, a naročito zaduženih institucija i predstavnika civilnog društva, TI BiH i CPI, u partnerstvu sa projektom TACSO BiH, organizuju jednodnevnu konferenciju na kojoj će biti predstavljene specifičnosti partnerstva za otvorenu vlast, njene prednosti i uslovi za pristupanje.

Na konferenciji će predstavnici zemalja koje su se već pridružile OGP inicijativi podijeliti svoja iskustva i dobre prakse, kao i značaj i prednosti inicijative na globalnom nivou. Među panelistima će, pored predstavnika bh. civilnog društva i Ureda ombudsmena za ljudska prava BiH, izlagati i Katarina Ott iz Instututa za javne financije u Republici Hrvatskoj, Helen Darbishire ispred Access Info Europe, te Paul Maassen iz globalne Open Government Partnership inicijative, dok će uvodne riječi na konferenciji dati Renzo Daviddi, zamjenik Šefa Delegacije EU u BiH, Jo Lomas, zamjenica ambasadora Ujedinjenog Kraljevstva u BiH, Slavica Drašković ispred TACSO BIH projekta, te predstavnici TI BiH i Fondacije CPI.

http://www.youtube.com/watch?v=mqiVN02sVRM&feature=youtu.be

Konferencija će se održati u petak, 17.05. 2013, sa početkom u 11.30 časova, u hotelu Evropa u Sarajevu.

Konferencija povodom predstavljanja “Open Government Partnership” inicijative –  Partnerstva za otvorenu vlast u Bosni i Hercegovini

17.05.2013, hotel Evropa, Sarajevo

Dnevni red

Nove optužbe za korupciju posmatraju se kao optužnica protiv politike BiH

Izvještaji za Medije ● 14 Maja 2013

Nedavno hapšenje 57 osoba na osnovu optužbi za korupciju i organizovani kriminal, uključujući potpredsednika vlade FBiH Jerka Ivankovića-Lijanovića, indikator je duboke ukorenjenosti korupcije u politici Bosne i Hercegovine (BiH), kažu eksperti.

„Te istrage predstavljaju jake dokaze da je korupcija duboko ukorenjena u zvaničnoj politici BiH i da ima neraskidivu vezu sa političarima“, rekla je Ivana Korajlić, portparolka Transparensi internešenela BiH, u izjavi zaSETimes. „Takođe možemo da zaključimo da su odluke na najvišim nivoima vlade politički motivisane i da idu na ruku samo određenom broju ljudi.“

„Dobro je da pravosuđe vodi te postupke, ali plašim se da istrage takođe imaju politički motiv, zbog borbe političkih stranaka u Federaciji i haotičnog političkog stanja u tom entitetu“, rekao je Korajlić.

Policija u FBiH podnela je 10. maja krivične prijave protiv 57 osoba, uključujući Ivanković-Lijanovića, potpredsednika Narodne stranke Radom za boljitak (NSRzB), koja je jedna od vladajućih stranaka u entitetskoj vladi Federacije BiH (FBiH). FBiH je bošnjačko-hrvatski entitet u BiH.

Prema saopštenju policije prosleđenom SETimesu, Ivanković-Lijanović je optužen da je koristio poziciju svoje vlade da izmeni zakone koji su omogućili njemu i njegovim pristalicama da daju poljoprivredne podsticaje u zamenu za glasove na izborima 2010. godine.

Ivanković-Lijanović poriče tu tvrdnju.

„Nadam se da ovo nije nastavak politički motivisanih i izmišljenih optužnica“, izjavio je on. „Sve što smo radili u ministarstvu radili smo u skladu sa zakonom. Svi zakoni su ispoštovani i sve odluke su transparentno sprovedene. Dozvolite mi samo da ponovo podsetim javnost da podržavam rad svih institucija ove zemlje koje rade na identifikovanju i sankcionisanju onih koji su zloupotrebili podsticaje u poljoprivredi.“

Ivanković-Lijanović se takođe suočava sa krivičnom tužbom koju je podnela banka Hipo Alpe Adria u BiH, optužujući njega i druge osobe za navodnu korupcionašku šemu, koja je, kako se navodi, koštala banku preko 30 miliona evra.

Banka tvrdi da je Ivanković-Lijanović prevarom došao do kredita za svoje preduzeće Lijanović, koje se bavi prodajom mesa i mesnih proizvoda.

„Otkrili smo da su krediti čija je naplata postala vrlo problematična bili plasirani između 2005. i 2008. godine. Ovo je jedan od najvećih slučajeva sumnjivih kredita koji imamo“, rekla je portparolka banke Ana Jurković zaSETimes. „Zato smo prosledili optužnicu … tužilaštvu BiH krajem aprila.“

Prošlonedeljna krivična prijava za korupciju podignuta je nakon što je Državna agencija za istrage i zaštitu 27. aprila uhapsila 19 osoba, uključujući predsednika FBiH Živka Budimira, zbog korupcije i zloupotrebe položaja.

Budimirova novoformirana Stranka pravde i poverenja, kao i Stranka demokratske akcije (SDA), ocenila je da je hapšenje politički motivisano. Oni ostaju pri tome da je cilj celog procesa rekonstrukcija vlade FBiH, koju je Budimir pokušao da blokira.

Vladajuće socijaldemokrate (SDP) odbacuju takve tvrdnje, pozdravljajući hapšenje kao prekretnicu u borbi protiv korupcije.

Parlamentarna većina, na čelu sa SDP, pokušavala je skoro godinu dana da smeni ministre iz Lijanovićeve stranke NSRzB i iz druga dva bivša koaliciona partnera (SDA i Budimirovu stranku), ali do sada nije uspela u tome jer su tri stranke iskoristile niz legalnih strategija zasnovanih na ustavu da se odupru takvim potezima.

Blagi zakoni i neefikasnost u sankcionisanju sukoba interesa

Izvještaji za Medije ● 29 Aprila 2013

Tokom 11 godina, od kako je na snazi Zakon o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH, izvršene su četiri izmjene i dopune ovog zakona kojima se konstantno sužavao krug funkcija i lica na koje se zakon odnosi, kao i situacija koje dovode do sukoba interesa, čime se slabio učinak ovog zakona. Najdrastičniji pristup slabljenja Zakona prisutan je u novom projektu izmjena, koji je Vijeće ministara BiH usvojilo, a koji za cilj ima potpunu politizaciju procesa odlučivanja o sukobu interesa i liberalizaciju propisa, a o kojima je TI BiH već reagovao sa komentarima upućenim institucijama koji su dostupni ovdje.

Na nivou Federacije BiH, aktivnost na usaglašavanju zakonskih rješenja u odnosu na Zakon BiH potpuno je izostala. Na nivou Republike Srpske, u toku su izmjene Zakona o sprečavanju sukoba interesa u organima vlasti RS, gdje, iako se pojedini termini i odredbe detaljnije definišu i pojašnjavaju, i dalje ključna pitanja nisu adekvatno tretirana – prije svega u pogledu usklađivanja sa državnim zakonom, i u pogledu sankcija koje nisu  ni izbliza u srazmjeri sa štetom koju prekršioci Zakona mogu nanijeti javnim sredstvima i javnom interesu.

Neusklađenost sankcija sa mogućom dobiti vidljiva je na primjeru CIK BiH, koja je od početka primjene Zakona izrekla 118 novčanih sankcija u ukupnom iznosu od 409.500,00 KM, od kojih je 88 realizovano u potpunosti, dok se 10 uplaćuje sukcesivno, što ukupno iznosi 267.380,00 KM. Od toga u 2012. godini njih pet u potpunosti i tri sukcesivno u ukupnom iznosu od 24.500 KM. Poredeći budžetske prilive kroz naplatu sankcija i štetu nastalu zbog sukoba interesa javnih zvaničnika, a medijski i drugi izvještaji često govore o višemilionskim iznosima, disproporcija u korist onih koji se nalaze u sukobu interesa je više nego izražena. CIK je u 2012. godini pokrenula samo 13 postupaka za utvrđivanje postojanja sukoba interesa. U šest predmeta utvrđeno je da nema elemenata za izricanje sankcije, nakon čega je postupak obustavljen, dok je u sedam predmeta donesena odluka o izricanju sankcije nepodobnosti kandidovanja za bilo koju funkciju izabranog zvaničnika, nosioca izvršne funkcije ili savjetnika u periodu od četiri godine. Od sedam  izrečenih sankcija 1 ili 14% se odnose na zvaničnike na državnom nivou vlasti, jedna ili 14% na kantonalnom i pet ili 72% na opštinskom nivou vlasti, što potvrđuje i ranije nalaze da se uglavnom sankcionišu zvaničnici na nižim nivoima vlasti, dok su oni na najvišim nivoima zaštićeni.

Na nivou RS, od ukupno 19 donesenih rješenja, Komisija za sprečavanje sukoba interesa je u 2012. godini donijela šest rješenja kojim je utvrđen sukob interesa i 13 rješenja kojim je obustavljen postupak.

Neefikasnost u provođenju zakona na različitim nivoima, uzrokovana i samim nedorečenim i blagim zakonima, koji se još dodatno nastoje ublažiti, karakterišu aktivnosti na sprečavanju sukoba interesa u BiH. Ukoliko izmjene Zakona o sukobu interesa na nivou BiH budu usvojene u hitnoj proceduri, stanje će se dodatno pogoršati, a sukob interesa legalizovati. TI BiH stoga još jednom apeluje na sve relevantne i međunarodne i BiH institucije da spriječe potpuno uništavanje zakonskog okvira i da se umjesto toga napori ulože na njegovo usklađivanje sa pozitivnim međunarodnim standardima i na jačanje institucija koje ih provode.

Monitoring sukob interesa 2012

TI BiH osuđuje cenzuru u Parlamentarnoj skupštini

Izvještaji za Medije ● 20 Aprila 2013

Ovakav potez PSBiH predstavlja krajnje nedemokratski čin zabrane nadzora organizacija civilng društva nad nihovim radom, kao i direktan pokušaj cenzure. Zastupnici u Parlamentarnoj skupštini i putem ove odluke, i svojih obrazoloženja iste, postavili su se iznad građana BiH i demokratskog sistema nadzora rada vlasti, gušeći bilo kakav pokušaj kritike njihovog (ne)rada.

Umjesto rješavanjem gorućih problema ove države i nadzorom nad radom izvršne vlasti, zastupnici PS BiH bave se cenzurom i gušenjem demokratskih sloboda, predstavljajući nevladine organizacije kao neprijatelje i strane plaćenike samo zbog činjenice što ukazuju na njihov nerad.

Transparency International BiH podržava Centre civilnih incijativa u nastojanjima da građanima BiH približe rad institucija i ukažu na to u kojoj mjeri zastupnici u parlemtina zastupaju interese građana.

TI BiH apeluje na Vijeće ministara da odbaci izmjene Zakona o sukobu interesa

Izvještaji za Medije ● 15 Aprila 2013

Banja Luka, 15. april 2013. – Transparency International Bosne i Hercegovine (TI BiH) apeluje na Vijeće ministara BiH da ne podrži Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH, čije razmatranje je predviđeno na današnjoj sjednici Vijeća ministara.

Kako je TI BiH već ranije upozoravao, predložene izmjene Zakona o sukobu interesa predstavljaju nazadak u regulisanju i sprečavanju sukoba interesa, prevashodno zbog činjenice da je preloženo formiranje nove Komisije za odlučivanje o sukobu interesa koja će biti sačinjena većinom od članova parlamenta, odnosno predstavnika političkih partija. Ovakav sastav Komisije omogućava direktan uticaj stranaka na njene odluke i podrazumijevao bi da članovi Komsije utvrđuju postojanje sukoba interesa u slučajevima svojih stranačkih kolega, što svakako dovodi u pitanje njihovu nepristrasnost pri odlučivanju i omogućava još veću političku kontrolu nad utvrđivanjem sukoba interesa među javnim zvaničnicima.

Prema predloženim izmjenama, predviđeno je i formiranje Ureda Komisije, čiji sastav će se podebno utvrditi Pravilnikom o unutrašnjem ustroju Ureda, pri čemu bi zaposleni u Uredu bili tretirani kao državni službenici i namještenici. Iako se u obrazloženju izmjena Zakona navodi da izmejene neće zahtijvati dodatna finansijska sredstvaa, jasno je da bi formiranje novog Ureda, kao i same nove Komisije, podrazumijevalo izdvajanje dodatnih sredstava iz budžeta, koji je svakako već opterećen prenormiranom državnom administracijom, I postavlja se pitanje opravdanosti formiranja novog tijela za primjenu Zakona o sukobu interesa, iako već postoji tijelo na čijoj izgradnji kapaciteta su već uložena značajna sredstva.

Osim toga, bez obzira na sva upozorenja međunarodnih institucija da su postojeće sankcije za sukob interesa izrazito niske i da ne motivišu njegovo poštivanje, novčane sankcije su ostale iste (od 1.000 do 10.000 KM), dok se u isto vrijeme ostavlja mogućnost izabranom zvaničniku, nosiocu izvršne funkcije i savjetniku da otkloni sukob interesa, pri čemu Komisija u tom slučaju može obustaviti postupak. Ovo svakako ostavlja mogućnost „pregovaranja“ sa kršiocima Zakona i ne predstavlja adekvatan odnos prema kršiocima Zakona.

Takođe, umjesto dosadašnje nepodobnosti kandidovanja na izborima, uvodi se sankcija u obliku „prijedloga za razrješenje s dužnosti“, koji  Komisija dostavlja nadležnom organu koji je izvršio imenovanje. Međutim, sama formulacija sankcije kao „prijedloga“ ne obavezuje nadležne organe da isti provedu, što navodi na zaključak da organi ove prijedloge mogu i odbiti, čime bi izabrani zvaničnik, nosioc izvršne funkcije ili savjetnik, mogli nesmetano nastaviti obnašanje funkcije koja ih i stavlja u situaciju sukoba interesa.

Imajući u vidu sve navedeno, TI BiH smatra da predloženi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH ni po jednom bitnom pitanju ne unapređuje ovu oblast u odnosu na postojeće stanje, te ne samo da ne doprinosi sprečavanju korupcije, već je kroz legalizovanje političkoh i stranačkog uticaja na donošenje odluke dodatno podstiče.

Najviše prijava na korupciju u državnoj upravi i obrazovanju

Izvještaji za Medije ● 25 Marta 2013

Banja Luka, 25. mart 2013. — Tokom 2012. godine Centar za pružanje pravne pomoći u borbi protiv korupcije Transparency International Bosne i Hercegovine (TI BiH), projekat podržan od strane vlada Norveške i Njemačke, kao i Civil Rights Defenders, primio je 972 poziva putem otvorene besplatne linije za prijavu slučajeva korupcije (0800 55555), a sve veći broj prijava pristiže i elektronskim putem, odnosno putem web stranice www.ti-bih.org ili putem e-maila. Na osnovu ovih prijava, TI BiH je pokrenuo 208 slučajeva prema različitim institucijama u BiH nastojeći građanima pružiti pravnu pomoć u ostvarivanju njihovih prava, te ukazati na pojedinačne slučajeve korupcije.

Najveći broj prijava u 2012. godini (19%) odnosi se na državnu upravu, zatim 12% na obrazovanje, pravosuđe i imovinsko pravne odnose (po 10%) i pristup informacijama (9%).

Kao i u prethodne dvije godine, najviše prijava u svim oblastima odnosilo se na nepravilnosti i zloupotrebe pri zapošljavanju, gdje je uočljiva pristrasnost pri izboru kandidata na različite pozicije. Najveći broj prijava odnosi se na neregularno sprovedene konkurse za prijem državnih službenika na svim nivoima vlasti, ali i prijem zaposlenih u javna preduzeća i javne ustanove. Takođe, tu su i prijave vezane za neregularno sproveden postupak imenovanja na različite funkcije ili slučajevi u kojima se uslovi konkursa prilagođavaju unaprijed odabranim kandidatima.

Tokom prethdne godine 5 prijava se odnosilo na neregularnosti u postupcima dodjele podsticaja za poljoprivredu, od kojih je neophodno istaći prijave u vezi sa dodjelom podsticaja od strane Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBIH, pod sumnjom da su podsticaji dodjeljivani licima koja nisu poljoprivrednici s ciljem pribavljanja glasova za Narodnu stranku radom za boljitak, protiv koje je TI BiH u toku 2012. podnio i prijavu CIK BiH za kršenje Zakona o finansiranju političkih stranaka.

25 prijava se odnosilo na korupciju u obrazovanju, što je za 10 više u odnosu na 2011. Zanimljivo je da se čak 11 prijava odnosi na visokoškolske ustanove i to najčešće na netransparentnost prilikom konkursnih procedura za izbor asistenata i ostalog nastavnog osoblja, zatim na neregularnosti vezane za projekte koji se sprovode na pojedinim fakultetima i sl.

TI BiH je na osnovu pomenutih prijava korupcije postupao prema nadležnim institucijama na različitim nivoima u BiH. Međutim, procesuiranje korupcije je i dalje na nezadovoljavajućem nivou, a prepreku predstavlja i sporost administraicje, kao i neadekvatna primjena zakona o slobodi pristupa informacijama na svim nivoima.

Ipak, primijetan je porast broja prijava građana u odnosu na prethodnu godinu, što ukazuje na veću osviještenost građana BiH u borbi za svoja prava. TI BiH se nada da će se ovakva praksa nastaviti u budućnosti i ponovo apeluje na sve koji su bili svjedoci ili žrtve korupcije da prijave sve nepravilnosti institucijama ili putem besplatne linije 0800 55555 ili web stranice www.ti-bih.org

Otvaranje izložbe „Mitomanija“

Izvještaji za Medije ● 18 Marta 2013

Izložbu će otvoriti ambasador Sjedinjenih Američkih Država, NJ. E. Patrick S. Moon i Emir Đikić, predsjedavajući Odbora direktora TI BiH. Otvaranje izložbe će se održati 20.3.2013. u 18.00 časova u OKC Abrašević (Alekse Šantića, br. 25) i biće otvoreno za sve zainteresovane. Izložba će biti otvorena u periodu od 20.3. do 30.3.2013., a zatim će se preseliti u Sarajevo i Banjaluku.

TI BiH organizuje konferenciju Regionalna iskustva u oblasti finansiranja političkih partija

Najave ● 27 Februara 2013

Na konferenciji će, pored TI BiH, učestvovati predstavnici ogranaka Transparency International iz Hrvatske, Srbije, Kosova i Albanije, koji provode regionalni projekat i istraživanje transparentnosti finansiranja partija u regionu. S obzirom na to da su slična istraživanja provedena i u BiH, osnovni cilj konferencije će biti poređenje stanja i identifikovanje pozitivnih rješenja s ciljem unapređenja transparentnosti u ovoj oblasti. Na konferenciji će takođe učestvovati i predstavnici bosenskohercegovačkih institucija, civilnog društva, političkih stranaka i medija.

Konferencija će biti održana 28 februara 2013. godine sa početkom u 10.00 časova u Hotelu Europe u Sarajevu. Dnevni red se nalazi u prilogu.

Dnevni red