Izvještaji za Medije

Nagrada Uzbunjivač ove godine pripada Edwardu Snowdenu

Izvještaji za Medije ● 30 Jula 2013

Kao insajder, razotkrio je niz povjerljivih i strogo čuvanih komunikacijskih podataka bez imalo sumnje od strane Zapadnih tajnih službi. Nagrada Uzbunjavač se dodjeljuje ljudima koji bez imalo straha i opasnosti pružaju informacije, a sve za dobrobit kako pojednica i društva, tako za mir i očuvanje životne sredine u javnom interesu.

Nagrada se dodjeljuje dva puta godišnje od strane njemačkog  ogranka Međunarodnog udruženja pravnika protiv nuklearog naoružavanja (IALANA) i Federacije njemačkih naučnika (FGS). Nagrada je već postala tradicionalna jer se dodjeljuje od 1999. godine, a nagradni fond je 3000 eura.

Prethodni dobitnici nagrade su: Rainer Moormann (2011; rizici od nuk.reaktora), Rudolf Schmenger / Frank Wehrheim (2009;poreski inspektori iz Frankfurta), Brigitte Heinisch (2007; gerijatrijska sestra, Berlin).

Ove godine po prvi put je Transparancy International kao jedina globalna antikorupcijska organizacija uključena u organizaciju dodjele Nagrade Uzbunjivač.

Po mišljenju žirija, saznanja Edward J. Snowdena nisu ostavila drugi izbor nego da se temeljito provjere činjenice i ispitaju dokazi. Na osnovu toga, radnje i procesi domaćih i stranih obavještajnih službi koje je razotkrio Snowden treba ispitati da se vidi da li su prekršile zakon, i ako je tako, u kojem obliku. Sudeći po dosadašnjim informacijama u Njemačkoj, članom 10. Temeljnog zakona [1], kao i G10-zakon (reguliše usklađenost obavještajnih službi s članom 10.) obavještajne službe su prekršile zakon. Edward Snowden je objavio informacije iako je znao za progon zviždača, te time prihvatio sve negativne posljedice.

Hartmut Grassl iz Federacije njemačkih naučnika je izjavio: “Otvoreno društvo treba građansku hrabrost i hrabre ljude poput Edwarda Snowdena kako bi se otkrile i zaustavile zloupotrebe.”

Otto Jaeckel,  šef  IALAN-e, njemačkog ogranka je izjavio da: „Ko bi mogao biti pogodniji za garanciju boravka američkom državljanu nego zemlja koja je špijunirana! Takođe i EU treba da odigra svoju ulogu. Edward Snowden je uradio pravu stvar  za Njemačku i ostale zemlje članice EU, i svakako treba da mu budemo zahvalni, a ne da ga osuđujemo“.

Edda Müller, predsjednica TI Njemačke je izjavila: „Dugujemo veliku zahvalnost Edwardu Snowden-u za njegove hrabre akcije. Međunarodni ugovori ograničavaju suverenost Njemačke i treba da se promjene. Velika Britanija, kao članica EU, mora vrlo dobro da objasni u Briselu svoju poziciju u zastupanju osnovnih ljudskih prava. Štaviše, Njemačka treba da osigura adekvatnu zaštitu uzbunjivačima putem odgovarajućih pravnih propisa“.

[1] član 10 (Privatnost pisama, pošte, i telekomunikacija; amandman 24 juna 1968): (1)Privatnost pisama, pošte, i telekomunikacija treba da bude nepovrediva. (2) Ograničenja se mogu odrediti temeljem Ustava, gdje ograničenje služi za zaštitu slobodnog demokratskog poretka ili osnovno postojanje ili sigurnosti Federacije. Ustavom se može odrediti da takva osoba ne bude obavještena o takvim restrikacijama, te da takvo pravo na sudu treba da se zamjeni odlukom zakonodavnog tijela ili pomoćnog tijela osnovanog na zahtjev Parlamenta.  (www.constitution.org/cons/germany.txt)

TI Njemačka/press rls

Još uvijek bez napretka u procesuiranju korupcije

Izvještaji za Medije ● 25 Jula 2013

Podaci pokazuju da je u radu tužilaštava zabilježen povećan ukupan broj prijava, ali je došlo do smanjenja broja prijava za korupcijska i krivična djela protiv službene i druge odgovorne dužnosti (u prosjeku 2,3% u ukupnom broju prijava). Ista situacija je i sa brojem istraga od strane tužilaštava, koja su imala povećan ukupan broj istraga za slučajeve korupcije 2012. u odnosu na 2011. (1464 u 2012., u odnosu na 829 u 2012.). Međutim ove istrage nisu dale dovoljne rezultate, s obzirom na to da je došlo je do stagnacije i  u pogledu broja podignutih optužnica za krivična djela korupcije i da je broj podignutih optužnica za korupciju od 223 tokom 2012., nesrazmjerno mali u odnosu na broj provedenih istraga za ova krivična djela – 1464. Takođe, udio od nekih 1,4% potvrđenih optužnica za koruptivna krivična djela u odnosu na sve ostale potvrđene optužnice je izrazito nizak, a kada se još brojka od 223 potvrđene optužnice za koruptivna krivična djela doved u vezu sa brojem od oko 74 redovna suda u BiH onda je jasno se zaista radi o veoma malom broju potvrđenih optužnica.

U pogledu ukupnog broja donesenih presuda od strane nadležnih sudova primjetno je povećanje obima rada, ali bez značajnijih promjena u broju presuda za korupciju. Osim u Brčko distriktu, na svim nivoima je došlo do smanjenja broja osuđujućih presuda za krivična djela korupcije.  Dodatni problem, kao i u ranijem periodu, predstavlja nedostatak predmeta sistemske korupcije u kojim bi bili procesuirani visoki javni dužnosnici.

Kada je u pitanju struktura osuđujućih presuda, Visoko sudsko i tužilačko vijeće je odbilo dostaviti podatke o strukturi presuda, time kršeći Zakon o slobodi pristupa informacijama. Međutim, prema nepotvrđenim podacima koji su u posjedu TI BiH, ni ovdje nije bilo značajnog pomaka. Tokom 2012. izrečeno je ukupno 7 zatvorskih kazni na svim nivoima za krivično djelo primanja mita, dok je za zloupotrebu položaja, izrečeno ukupno 9 zatvorskih kazni na svim nivoima, što svakako ne predstavlja značajan broj u odnosu na sveprisutan problem korupcije. Takođe, osuđujuće presude izrečene su uglavnom za slučajeve zloupotreba na nižim nivoima, dok izostaju epilozi za slučajeve na višim nivoima.

Monitoring procesuiranja korupcije je obuhvatio i oduzimanje nelegalno stečene imovine. Podaci TI BiH pokazuju da je u 2012. do značajnog pada broja predmeta u kojima je imovinska korist oduzeta u odnosu na 2011. (57 u odnosu na 228), a u periodu 2011-2012 godina došlo je i do drastičnog smanjenja iznosa oduzete imovinske koristi (u period 2009.-2010.) oduzeta imovina iznosila je oko 30 miliona KM, dok je za period 2011.-2012. oduzeto tek oko 5,6 miliona, što je pad za oko 80%).

U posljednje vrijeme građani BiH bili su svjedoci brojnih privođenja i najavljenih istraga za slučajeve visoke korupcije, ali su izostali epilozi tih slučajeva, što jasno dokazuje da je borba protiv korupcije u BiH demagoška i bez stvarnih rezultata. Negativan trend efikasnosti pravosuđa nastavlja se već godinama, što dodatno ukazuje na prisustvo sistemske korupcije u BiH koja opstruiše svaki napredak i promjene, reflektujući se na kraju i na rad pravosuđa.

Procesuiranje korupcije pred sudovima i tužilaštvima u Bosni i Hercegovini 2011-2012

TI BiH osuđuje saslušavanje novinara

Izvještaji za Medije ● 19 Jula 2013

Banja Luka, 19. juli 2013. – Transparency International Bosne i Hercegovine najoštrije osuđuje saslušavanje novinara Željka Raljića od strane predstavnika Ministarstva unutrašnjih poslova RS, jer to predstavlja direktan napad na slobodu medija i slobodu govora.

Naime, kako prenose mediji u BiH, novinar i urednik portala „Istinito“ i magazina „Respekt, Željko Raljić, saslušan je u MUP-u RS  zbog objavljivanja vijesti o plakatima kojima je oblijepljena Banja Luka, a koji kritikuju vlast u RS.

Novinari imaju svako pravo da zaštite svoje izvore informacija, a u isto vrijeme lijepljenje plakata i izražavanje mišljenja o trenutnoj vlasti ne predstavlja krivično djelo da bi počinioci bili traženi od strane MUP-a RS, te je jasno da su se na ovaj način predstavnici MUP-a otvoreno stavili u zaštitu aktuelne vlasti, kršeći osnovna ljudska prava i otvoreno vršeći pritisak na medije.

Bosna i Hercegovina je regionalni šampion u korupciji!

Izvještaji za Medije ● 10 Jula 2013

Transparency International objavio je rezultate Globalnog barometra korupcije (GCB) za 2013. koji obuhvata 108 zemalja, uključujući i Bosnu i Hercegovinu. Barometar predstavlja rezultate istraživanja javnog mnjenja o korupciji i iskustvima sa davanjem mita, kao i stavove građana prema različitim institucijama u odnosu na prisustvo korupcije. Sa portparolkom TI BiH Ivanom Korajlić razgovarali smo upravo o rezultatima ovog istraživanja te o tome kako kotira BiH u u regionalnim okvirima kada je riječ o korupciji.

Gđo Korajlić, Globalni barometar korucpije , koji je predstavio TI BiH ove sedmice, pokazuje da BiH opet stoji katastrofalno kada je u pitanju percepciju
građana o korupciji? Koji su to najzanimljiviji nalazi ovog barometra?

Nalazi Globalnog barometra korupcije i ove godine su pokazali da je nivo korupcije u BiH, sudeći prema percepciji njenih građana, zaista alarmantan i da se stanje još i pogoršava. Velika većina građana BiH smatra da se u posljednje dvije godine nivo korupcije povećao, a pored toga ukupno 70% građana misli da su vlasti neefikasne u borbi protiv korupcije i generalno pokazuju nepovjerenje prema institucijama.

Jedan od primjera je i podatak da je osnovni razlog građana za neprijavljivanje korupcije mišljenje da njihova prijava ne bi ništa promijenila. Poražavajući je i podatak da je 28% ispitanika izjavilo da su dali mito za neku od usluga, a najviše policiji i zdravstvu. Oko 85% njih smatra da su poznanstva jako bitna ako hoćete bilo šta da završite ili postignete, dok većina takođe smatra da je država vođena od strane nekolicine moćnih pojedinaca/firmi koji djeluju samo za svoj interes. Ovo vam jasno pokazuje sliku BiH kao eltističkog i klijentelističkog društva, gdje „obični“ građani ne vide nigdje sebe i svoja prava, niti neku perspektivu da će se stvari promijeniti na bolje.

I ovoga puta su prema ocjeni građana BiH političke stranke najkorumpiranije, skoro 50 odsto građana smatra da su političke partije ekstremno korumpirane. Zašto je to tako?

Mislim da građani u partijama vide krivce za ovakvo stanje, pa ih zbog toga i ističu kao korumpirane. Takođe, predstavnici političkih partija su nosioci vlasti u svim institucijama u BiH, a partije i posredno i neposredno odlučuju o svemu,  pa samim tim kada pitate građane gdje je korupcija prisutna, uvijek će istaći partije. Svima je već postalo jasno da je u BiH takav nivo partitokratije da se više ni ne pokušava sakriti da su institucije postale samo paravan za partijske interese i međupartijske dogovore.

BiH se po ovom barometru dosta razlikuje od zemalja od regiona, dok u regionu smatraju da nivo korupcije opada, u BiH taj nivo raste, zašto je to tako?

U Srbiji, na primjer, imate samo 8% građana koji smatraju da se nivo korupcije povećao, a većina smatra da se smanjio, što je vjerovatno proizvod velikih slučajeva korupcije koji se trenutno procesuiraju i oštrije politike na nivou države kada je u pitanju borba protiv korupcije. Kod nas su ovakvi slučajevi izostali i građani ne vide nikakve rezultate. Pored toga što nema rezultata, imamo apsurdnu situaciju da se korupcija prestala kriti i da je postala „transparentna“ i u velikom broju slučajeva legalizovana, jer nema nikakvih posljedica za kršenje zakona.

Nedavno je obustavljen postupak protiv političkih partija zbog kršenja Zakona o finansiranju političkih partija BiH. Možete li čitaocima približiti o čemu se zapravo radi i koja se poruka ovim šalje?

Ovo je upravo jedan od slučajeva koji sam maloprije spomenula gdje se zloupotrebe legalizuju i to od strane pravosuđa. Naime, nekoliko političkih partija je sankcionisano od strane Centralne izborne komisije za kršenje propisa u vezi sa finansiranjem izbornih kampanja. Ovo uključuje i slučaj SNSD-a koji nije prijavio honorare Ceci Ražnatović za koncerte održane na predizbornim skupovima ove stranke tokom 2010. godine. Mi smo još tada upozoravali na činjenicu da je SNSD prijavio izrazito male troškove predizbornih skupova, u poređenju sa visinama honorara ove pjevačice. CIK je sankcionisao SNSD novčanom kaznom, ali je Apelaciono vijeće Suda BiH vratilo ove slučajeve CIK-u na ponovno odlučivanje, i ona je svoje odluke poništila. Ovo nije prvi put da sud poništava odluke CIK –a isto se desilo i sa slučajem Lijanovića i Narodne stranke Radom za boljitak koja je zloupotrijebila sredstva Ministarstva poljoprivrede za promociju stranke. Ovakvom praksom Suda se potpuno obesmišljava rad i nadležnost CIK BiH a partijama se omogućava da bez ikakvih posljedica krše zakone, dajući im legitimitet u nepoštivanju propisa.

Čini se kako sistem zapravo pogoduje političkim partijama, prema sadašnjoj situaciji, gotovo pa se isplati kršiti zakone…je li to tako?

Sankcije su toliko rijetke i toliko niske, da su postale besmislene. Kada na to sve uzmete u obzir i Sud koji i te sporadične sankcije poništava, zašto bi i jedna stranka poštovala propise i trudila se da transparentno i po zakonu finansira svoje aktivnosti?

Nedavno je završena rasprava u vezi sa novim zakonom o slobodnom pristupu informacijama. Iz nedavne debate i iz izlaganja koje smo čuli a povodom izmjena ovog zakona, nekako ima nedoumica. Dok Ministarstvo pravde govori da će Zakon biti bolji, novinarska struka, NVO-i, i predstavnici međunarodnih organizacija su redom osudili ove izmjene. Kako Vi gledate na nove izmjene, kakav će po Vama biti novi Zakon ukoliko bude usvojen, je li on doista prepreka u radu novinara?

Predložene izmjene Zakona o slobodi pristupa informacijama, ako se usvoje u obliku u kojem su prezentovane za javnu raspravu, dovešće do toga da će neobjavljivanje informacija biti pravilo, a objavljivanje izuzetak, jer je tako formulisano i u samom nacrtu Zakona. Lični podaci i pojedinačni interesi se stavljaju iznad javnog interesa, što je apsurdno i poništava sve što se do sada postiglo Zakonom o slobodi pristupa infrmacijama i još jednom daje za pravo već pomenutom mišljenju građana da su nosioci vlasti i njihovi interesi iznad sistema i iznad građana. S obzirom na to da je pristigao zaista veliki broj komentara tokom javne rasprave (više od 200), ja se nadam da će ovaj nacrt biti izmijenjen na osnovu svih tih komentara i da ipak ovakav neće ući u parlamentarnu priceduru. Ali to ostaje da se vidi, i bojim se da nas ništa ne smije iznenaditi, imajući u vidu kako su se i bez rasprava i bilo čega ekspresno usvojili Zakon o sukobu interesa i Zakon o javnim nabavkama.

Nalazi istraživanja : Političke partije najkorumpiranije!

Razgovarao Elvir Padalović, Buka.com

Građani BiH bez povjerenja u institucije

Izvještaji za Medije ● 09 Jula 2013

Banja Luka/Berlin, 9. juli 2013. – Transparency International objavio je rezultate Globalnog barometra korupcije (GCB) za 2013. koji obuhvata 108 zemalja, uključujući i Bosnu i Hercegovinu. Barometar predstavlja rezultate istraživanja javnog mnjenja o korupciji i iskustvima sa davanjem mita, kao i stavove građana prema različitim institucijama u odnosu na prisustvo korupcije.

GCB za BiH ove godine je pokazao da većina građana smatra da se nivo korupcije u posljednje dvije godine povećao – 34% građana smatra de se mnogo povećao, 31% da se povećao malo, a 27% da je ostao isti. Ovo pokazuje da je stav građana da institucije ne vode dovoljno računa o borbi protiv korupcije, što je dokazano i time da 31% građana smatra da su vlasti izrazito neučinkovite u borbi protiv korupcije, 39% da su neučinkovite, 23% da nisu ni učinkovite ni neučinkovite, dok samo 6% smatra da su učinkovite, a još manje, 2% da su veoma učinkovite.

S druge strane, većina građana se složila da je država vođena od strane nekoliko subjekata koji djeluju u svom ličnom interesu – 21% smatra da je u potpunosti vođena ovakvim pojedincima, a 46% u velikoj mjeri. Građani BiH takođe smatraju da su poznanstva jako bitna ukoliko želite dobiti određene usluge, a ogromna većina, ukupno 85%, smatra da korupcija u javnom sektoru predstavlja ozbiljan problem.

Kada je u pitanju percepcija korupcije po sektorima, političke partije se kao i prethodnih godina smatraju najkorumpiranijima (48% smatra ih ekstremno korumpiranim, a 30% veoma korumpiranim), a njih prate zdravstvo (48%, odnosno 29%), parlament/zakonodavstvo (38%, odnosno 29%), zatim policija, javni zvaničnici/državna služba, te obrazovni sistem. Najmanje korumpiranim smatraju se nevladine organizacije, vojska i vjerske organizacije.

Poražavajuća je i činjenica da je 28% ispitanika izjavilo da je dalo mito pri ostvarivanju neke od javnih usluga, pri čemu prednjače zdravstvo i policija. Većina ovih ispitanika, 41% izjavilo je da je mito dalo kako bi ubrzali proces dobijanja usluga, 30% je mito dalo u znak zahvalnosti ili kao poklon, 18% jer nisu mogli drugačije da dobiju uslugu, a 11% kako bi dobili jeftiniju uslugu. Kada je u pitanju prijava korupcije, 63% ispitanika je izjavilo da bi korupciju prijavili, a najviše njih 47% bi to uradilo preko linije za prijavu korupcije, dok bi se samo 27% usudilo da slučaj prijavi direktno instituciji. Ispitanici koji su izjavili da korupciju ipak ne bi prijavili, njih 37%, kao razloge za neprijavljivanje najviše (56%) navode da njihova prijava ne bi imala nikakvog efekta, što dodatno potvrđuje nepovjerenje u institucije koje bi trebalo da se bore protiv korupcije.

Nalazi istraživanja potvrđuju upozorenja Transparency International BiH o sve alarmantnijem nivou korupcije u BiH i konstantan pad povjerenja građana u sistem. Veliki broj ličnih iskustava sa korupcijom potvrđuje da je ona postala parazit koji izjeda sve segmente društva, a najveće posljedice ostavlja po građane. Rezultati GCB zemalja u regionu, gdje npr. većina građana smatra da je nivo korupcije opao u posljednje dvije godine, te gdje je primijetan porast povjeranja u institucije, navodi na zaključak da ni BiH ne može očekivati drugačije stavove građana i veću spremnost da se uključe u borbu protiv korupcije, dok ne budu svjedoci odlučnijeg procesuiranja korupcije na svim nivoima, počevši od političke korupcije, koju i građani prepoznaju kao najproblematičniju.

GCB 2013 BiH

Suspendovana primjena Zakona o finansiranju političkih partija

Izvještaji za Medije ● 02 Jula 2013

Naime, CIK je prvobitno utvrdila da je SNSD primao zabranjene priloge i izrekla sankciju ovoj partiji u iznosu od 18.000 KM. Takođe, analize TI BiH su pokazale, a CIK takođe utvrdio da SNSD u izvještajima nije prikazao nastupe Svetlane Ražnatović tokom kampanje pred Opšte izbore 2010. godine, i za ovo sankcionisala SNSD u iznosu od 5.000 KM.

Međutim, nakon što je Apelacioni odjel Suda BiH prihvatio žalbu SNSD-a, bez jasnih osnova, i vratio slučaj na razmatranje CIK, ista je predmet obustavila. Osim SNSD-a, obustavljene su i prvobitno izrečene sankcije za SDA, Našu stranku, SDU, HSP BiH i a-SDA, takođe za neprijavljivanje priloga.

Nalazi TI BiH već godinama ukazuju na brojne zloupotrebe od strane partija tokom predizbornih kampanja, što uključuje neprijavljivanje svih troškova predizbornih skupova (posebno, kao u slučaju SNSD-a, pri organizaciji koncerata i prijavljivanja honorara izvođača), zloupotrebe budžetskih sredstava u svrhu promocije stranke, itd. Predviđene sankcije za ovakve prekršaje su ionako izrazito niske, a konstantna praksa Suda BiH da poništava odluke CIK u kojima se strankama izriču sankcije dodatno opstruiše primjenu Zakona o finansiranju političkih partija i čini ga potpuno besmislenim, jer ukoliko stranke ne trpe posljedice za kršenje Zakona, ništa ih ni ne motiviše da ga poštuju.

Stoga, kao jedno od najvažnijih pitanja za ukupno funkcionisanje političkog sistema u BiH nameće se adekvatna regulacija finansiranja politčkih partija, kroz unapređenje zakonskog okvira i njegove dosljednje implementacije, posebno imajući u vidu štetu načinjenu izmjenama Zakona o finansiranju političkih partija 2012. kojim je zakonski okvir devastiran i dodatno omogućene zloupotrebe.

Unapredjenje sistema nacionalnog integriteta

Izvještaji za Medije ● 27 Juna 2013

i međunarodne standarde koji se odnose na propise o sprečavanju sukoba interesa, finansiranja političkih partija i izbornih kampanja, javnim nabavkama i slobodnom pristupu informacijama, te preporuke za unapređenje ovih propisa i njihovu efikasnu primjenu u BiH.

Studiju možete preuzeti ovdje Unapredjenje sistema nacionalnog integriteta u BiH

Zaključke radionica društvenog integriteta “Institucionalna saradnja i mehanizmi koordinacije” možete preuzeti ovdje “Institucionalna saradnja i mehanizmi koordinacije”

Konferencija „Integritet visokog obrazovanja u BiH“ četvrtak, 20.06.2013. godine, 10.00 sati, Mostar

Izvještaji za Medije ● 18 Juna 2013

Konferenciju će otvoriti federalni ministar obrazovanja i nauke Damir Mašić i izvršni direktor Transparency Internationala BiH Srđan Blagovčanin.

S ciljem analiziranja trenutnog stanja i aktivnosti na polju unapređenja i prevencije korupcije u visokom obrazovanju, na Konferenciji će biti razmatrene sve dosadašnje aktivnostima u ovoj oblasti, posebno u okviru kreiranja i usvajanja planova integriteta visokoškolskih ustanova, a bit će govora i o primjeni etičkog kodeksa i njegovom unapređenju, kao i učešću studenata u procesu donošenja odluka te njihovom aktiviranju u evaluaciji rada univerziteta i prevenciji korupcije.

Učesnici i govornici na Konferenciji bit će predstavnici ministarstava obrazovanja, rektori javnih univerziteta u BiH, predstavnici institucija iz regiona, zatim članovi etičkih komiteta/savjeta univerziteta u BiH, te predstavnici studenata i nevladinog sektora.

Pozivamo Vas da medijski pratite ovaj događaj.

Program Konferencije Mostar

Otvaranje izložbe „Mitomanija“ u Banjaluci

Izvještaji za Medije ● 13 Juna 2013

Izložbu će otvoriti predstavnici Ambasade SAD i TI BiH. Otvaranje izložbe u Banjaluci će se održati 14.6.2013. u 18.00 časova u Staklencu (Park Petar Kočić). Izložba će biti otvorena u periodu od 14.6. do 23.6.2013. i biće otvorena za sve zainteresovane.

Slučaj korupcije šokirao rumunski pravosudni sistem

Izvještaji za Medije ● 11 Juna 2013

Sedmogodišnjom zatvorskom kaznom izrečenom bivšem rumunskom senatoru Katalinu Vojkuu okončano je četvorogodišnje suđenje za korupciju na kojem je razotkriven do sada nezabeležen lanac zloupotreba položaja među političarima, sudijama i tužiocima i biznismenima i koje je dovelo do poziva da korumpirane sudije i tužioci odgovaraju u većoj meri za svoje postupke.

Prema rečima tužilaca za borbu protiv korupcije, Vojku, poslanik Socijaldemokratske partije u periodu 2004-2012, bivši savetnik predsednika i odlikovani penzionisani general zaštitne službe, bio je u epicentru “sistema nalik hobotnici” koji je infiltrirao pravosudni sistem.

Tužioci kažu da su korumpirane sudije postupale po naređenju bivših poslanika i radile na donošenju povoljnih presuda u nizu krivičnih postupaka.

Suđenje je pokazalo da su političari i istaknuti biznismeni, koji su bili optuženi za zloupotrebu položaja, zatim saučesništvo u krijumčarenju, kupovinu uticaja ili lažiranje dokumenata, zatražili do Vojkua da skloni kriminalne dosijee u zamenu za velike količine novca,

Niz transkripata koji je procureo u rumunske medije razotkrio je konverzacije koje je Vojku imao sa istaknutim sudijama i policajcima i kako je u korist svojih klijenata izmanipulisao državne zvaničnike kojima su bile poverene krivične istrage.

“Vojku je vrh ledenog brega korupcije u pravosudnom sistemu, policiji i politici, retka kombinacija nemorala, ulagivanja i kukavičluka”, rekla je za SETimesdirektorka Fridom hausa Rumunije Kristina Guset. “On je bio čovek preko kog su veliki igrači uništavali svoje dosijee u zamenu za novac preko sudija, tužilaca i policajaca, ‘rumunskih bogova’, kako je zvao svoje saradnike. Koristeći šifrovani jezik koji obiluje medicinskim terminima, Vojku je bio doktor koji je svoje klijente spasio od zatvora”.

U slučaju su osuđena dvojica biznismena, Vojkuove mušterije, a jednom je izrečena uslovna zatvorska kazna.

Florinu Kostinijuu, sudiji Visokog suda pravde i kasacije, koji je bio među Vojkuovim posrednicima, izrečena je četvorogodišnja uslovna zatvorska kazna. Kostiniuova žena Viorika Kostiniu sudija je Apelacionog suda u Bukureštu. Ona nije optužena u ovom slučaju.

Umešanost sudije na visokom položaju dovela je do poziva na radikalnu reorganizaciju pravosudnog sistema i usvajanje striktnijeg disciplinskog sistema za sudije i tužioce. Monika Makovei, članica Evropskog parlamenta i bivša reformska ministarka pravde, rekla je da bi Kostiniuovoj ženi trebalo zabraniti da sudi u postupcima vezanim za korupciju.

“Kada je u pitanju Viorika Kostiniu, ne postoji čak ni privid nepristrasnosti u suđenjima za korupciju ili proneverama koje je pokrenula Nacionalna služba za borbu protiv korupcije. Njen suprug je upravo osuđen za korupciju. ….Nemoralno je da ona i dalje sudi u postupcima vezanim za korupciju”, rekla je Makovei za SETimes. “Krajnje je vreme da Vrhovno sudsko veće usvoji rešenje koje može osigura poverenje u pravdu i nepristrasnost sudija.”

Makovei je prosledila rumunskom parlamentu listu mera vezanih za disciplinsku odgovornost sudija i tužilaca.

Ona predlaže da se zabrani penzionisanje sudijama koji su pod krivičnom istragom do donošenja presuda, uklanjanje prava na specijalne penzije za sudije i tužioce koji su osuđeni za krivična dela, zabrana sudijama čiji su supružnici ili bliski rođaci pod krivičnom istragom da sude u slučajevima koje je pokrenulo isto tužilaštvo i disciplinske sankcije za sudije i tužioce koji ne podnesu izjave o imovini i interesu ili podnesu netačne izjave.

Prošle nedelje je ministarstvo pravde saopštilo da planira da podnese nacrt zakona kojim se poziva na detaljnu reviziju kriterijuma za utvrđivanje specijalnih penzija sudija i tužilaca. Zakonom će penzije za sudije i tužioce koji su proglašeni krivima za korupciju biti obračunavane na osnovu prosečnog prihoda u Rumuniji. Trenutno su penzije sudija i tužilaca zasnovane na njihovim najnovijim platama ili na njihovoj osnovnoj plati sa bonusima.

Florin Kostiniu se penzionisao odmah nakon pokretanja krivične istrage protiv njega i dobija penziju koja je 10 puta veća od prosečne plate u Rumuniji.

“Postoji opasnost da, tolerisanjem takvih situacija, sudije i tužioci doprinose smanjenju poverenja javnosti”, rekla je Makovei. “Poštene sudije i tužioci moraju da dokažu javnosti da je Vojkuova mreža prestala sa radom”.

Preuzeto sa SEEtimes

85% GRAĐANA PODRŽAVA AKTUELNE OTVORENE LISTE!

Izvještaji za Medije ● 30 Maja 2013

Zatvaranje izbornih listi, što je jedan od prijedloga, onemogućava neposredni utjecaj birača na izbor između više kandidata. Ovaj prijedlog predstavlja korak nazad u već postignutom stepenu demoratizacije bosansko-hercegovačkog društva kojim bi se biračima uskratila dosadašnja mogućnost za izbor kandidata po vlastitoj procjeni. Sve manjkavosti otvorenih listi, moraju se rješavati na način da se otklone mogućnosti za manipulacije, a ne uskraćivanjem prava građanima da biraju.

Ispitivanje javnog mnjenja u BiH, koje je nedavno sproveo CCI u saradnji s agencijom Valicon, pokazalo je da 85% građana podržava aktuelne otvorene liste, bez značajnih razlika u mišljenju građana iz različitih dijelova BiH ili različitih nacionalnih pripadnosti.

Zbog toga postavljamo pitanje: zbog čega vladajuće stranke rade ono što je suprotno očekivanjima građana, njihovih birača?

1.Centri civilnih inicijativa (CCI)

2.Transparency International BiH

3.Centar za promociju civilnog društva (CPCD)

4.Centar za zastupanje građanskih interesa (CPI)

5.Zašto ne

6.Fond otvoreno društvo BiH

7.Stop Mobing Trebinje

8.Oštra nula Banja Luka

9.U.G. Tender Banja Luka

10. Helsinški odbor za ljudska prava RS

11. OKC Banja Luka

12. Pozitivne vrijednosti

13. Mreža ACCOUNT

14. Info house

15. CRMA

16. Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

17. Akcija građana

18. EuroRom

19. ACIPS

20. Evropski istraživački centar (ERC)

21. Sarajevski otvoreni centar (SOC)

22. Centar za poliitčke studije

23. Koalicija OCD “Prvi mart”

24. Helsinški komitet za ljudska prava BiH

25. Krug 99

26. Omladinski pokret Revolt

27. Inicijativa mladih za ljudska prava

Region se fokusira na korupciju u carinskom sektoru

Izvještaji za Medije ● 27 Maja 2013

Nekoliko zemalja regiona intenzivira svoja nastojanja protiv korupcije u carinskim agencijama, instituciji koja je na vrhu liste sektora sa najviše prevara, navodi nevladina organizacija Transparensi internešenel.

„Da bismo se adekvatno suprotstavili ovom problemu … potrebni su nam jače institucije, jače pravosuđe i kriminalističke agencije“, kaže Srđan Blagovčanin iz Transparensi internešenela Bosne i Hercegovine (BiH), u izjavi za SETimes.

„Ono što možemo da učinimo jeste da ublažimo faktore koji leže u korenu korupcije. Male plate, posebno posle mera štednje poslednjih godina, tokom kojih su plate javnih službenika smanjene 25 odsto, i nedovoljna logistika, koja nekada primorava policiju i carinske zvaničnike da sami rešavaju razne situacije i samim tim da postižu kompromis sa nekim drugim“, rekao je Vasil Linku, predsednik Pro Leks, Nacionalne unije policajaca i carinika Rumunije, u izjavi za SETimes.

Na konferenciji balkanskih ministara policije održanom u septembru 2012. godine u Sarajevu, hrvatski ministar unutrašnjih poslova Ranko Ostojić rekao je da bi policijska saradnja u regionu mogla da pomogne da se smanji korupcija u tom sektoru.

„Moja obaveza je da poboljšam saradnju i da osiguram da policija obavlja svoj posao“, izjavio je Ostojić novinarima.

Carinske institucije u Makedoniji, Srbiji i BiH unapredile su saradnju uvođenjem otvorene telefonske linije kako bi građanima dale mogućnost da anonimno prijavljuju sve slučajeve mita i iznuđivanja od strane carinika.

Da bi sprečile „poroznost granica“ i zaustavili odliv novca iz budžeta tog sektora, antikorupcijske snage su preduzele nekoliko akcija koje su dovele do hapšenja desetina carinika.

U BiH je Državna agencija za istrage i zaštitu u martu izvela akciju pod šifrovanim nazivom „Panama“, u kojoj je uhapšeno 13 carinika Uprave za indirektno oporezivanje BiH, na osnovu sumnje da su umešani u šverc 3.000 tona lažno deklarisane kafe unete u BiH. Isporuke su bile obeležene ka soja ili glina, pa je izbegnuta uvozna carina.

„Postoje razlozi zbog kojih verujemo da je na taj način budžet BiH oštećen za oko 15 miliona evra“, rekao je Ratko Kovačević iz službe za odnose sa javnošću te agencije, u izjavi za SETimes.

U januaru 2011. godine Rumunija je organizovala veliku antikorupcijsku operaciju na raznim carinskim punktovima, koja je dovela do hapšenja 196 carinika i pripadnika granične policije.

Takođe, tužioci za borbu protiv korupcije podigli su optužnice protiv 62 carinika i tadašnjeg šefa carinske službe.

Tokom prošle godine, u Srbiji su otpuštena 24 carinika ili su im izrečene novčane kazne zbog zloupotrebe službene dužnosti.

Uprkos tim nastojanjima, korupcija je i dalje problem, rekao je Linku za SETimes.

„Oni su želeli da ta operacija bude potpuno čišćenje te institucije, ali to se nikada nije dogodilo. Korupcija će uvek postojati. Njeno iskorenjavanje je potpuno nerealan cilj“, rekao je on.

Iako je povećanje nastojanja pozitivan korak, rekao je Blagovčanin, to nije dovoljno.

„U borbi protiv korupcije, kao i u svim drugim reformskim procesima, [BiH] je na samom dnu u regionu. Videli smo da je Hrvatska … napravila ogroman korak u borbi protiv korupcije. Takođe, sada vidimo kako Srbija pokušava da postigne nešto slično. U Bosni se, nažalost, u tom smislu događa vrlo malo. Zbog korupcije nestaje desetine ili stotine miliona evra javnih sredstava“, rekao je Blagovčanin za SETimes.

Poziv organizacijama civilnog društva i građanima Bosne i Hercegovine za učešće u procesu javnih konsultacija usvajanja Izmjena i dopuna Zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH

Izvještaji za Medije ● 23 Maja 2013

Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine je na svojoj web stranici 10.05.2013. objavilo Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH i time ostavilo mogućnost da javnost dostavi svoje komentare na Prijedlog do 31.05.2013.

Analizom Prijedloga od strane više organizacija civilnog društva u BiH, utvrđeno je da predviđene izmjene Zakona idu na štetu ostvarivanju prava na informacije, donose krajnje ograničavajuće odredbe u pogledu informacija koje sadrže lične podatke, ukidaju test javnog interesa, te Zakon o slobodi pristupa informacijama u suštini pretvaraju u Zakon o zabrani pristupa informacijama.

Obzirom da se radi o osnovnom mehanizmu kojim se ostvaruje pravo na pristup informacijama, Prijedlog novog Zakona ovo pravo izuzetno ograničava uvođenjem principa automatizma, kojim se zabranjuje pristup svim informacijama koje sadrže lične podatke, osim u pogledu nekoliko izuzetaka. Ovakvo postupanje drastično se razlikuje od dosadašnjeg principa, kojim je dozvoljen pristup svim informacijama, osim u nekoliko izuzetaka, a i u tim slučajevima se morao provoditi test javnog interesa.

Na ovaj način, Zakon će zatvoriti put pristupu informacijama, a otvoriti dodatni put za korupciju koju će biti nemoguće dokazati ili uočiti na osnovu konkretnih dokumenata i podataka, a pod krinkom zaštite privatnosti pojedinaca.

Predstavnici civilnog društva, akademska zajednica i stručna javnost nisu bili pozvani, ni uključeni u radnu grupu koja je izradila Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini, te na ovaj način želimo dati svoje mišljenje o neprihvatljivosti ovakvog zakonskog prijedloga i pozvati institucije na rješavanje već odavno utvrđene problematike u bh. legislativi o slobodi pristupa informacijama, a na kojoj se dosad nije radilo – neujednačenost zakonskih rješenja na različitim nivoima vlasti, preporuke pooštravanja kaznenih odredbi i uspostavljanja nadzornih tijela za implementaciju Zakona.

Pozivamo sve predstavnike civilnog društva, kao i građane-pojedince da Ministarstvu pravde BiH dostave svoje mišljenje o Prijedlogu zakona do 31.05.2013. U nastavku se nalazi primjer dopisa, koji možete potpisati i dostaviti na e-mail adresu: konsultacije@mpr.gov.ba.

Uz srdačne pozdrave, vaši:

–        Centar za informativnu dekontaminaciju mladih Banja luka

–        Centar za istraživačko novinarstvo

–        Fond otvoreno društvo Bosne i Hercegovine

–        Fondacija Centar za zastupanje građanskih interesa

–        Transparency International Bosne i Hercegovine

–        U.G. Zašto ne, Sarajevo

Primjer dopisa organizacija civilnog društva i građana BiH za proces javnih konsultacija po Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o slobodi pristupa informacijama Ministarstvu pravde BiH

Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine

Trg BiH 1.

71000 Sarajevo

Bosna i Hercegovina

Komentar na Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi pristupa informacijama Bosne i Hercegovine

Poštovani,

U skladu sa vašim pozivom za učešće u procesu javnih konsultacija na izradi Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini, dostavljamo vam komentare:

• Aktuelni Prijedlog izmjena i dopuna Zakona u cjelosti dovodi u pitanje pravo na dobijanje informacija koje čini sastavni dio prava na slobodu izražavanja, proklamovanog Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i Ustavom BiH;
• Prijedlog izmjena i dopuna Zakona na neprihvatljiv način utvrđuje principe pristupa informacijama u odnosu na dosadašnji Zakon, neadekvatno definiše pojmove u Zakonu, i nepotrebno  isključuje cijeli jedan odjeljak koji se odnosi na lične informacije sa namjerom zaštite prava na privatnost i drugih privatnih interesa;
• Cilj Prijedloga je navodna zaštita ličnih podataka i prava na privatnost. Zaštita ličnih podataka se, prema dokumentima Vijeća Evrope i Evropske unije odnosi na zaštitu obrade tih podataka i u tim dokumentima ne postoji ništa što sugeriše potrebu automatskog onemogućavanja slobodnog pristupa informacijama. Naprotiv, uvođenje takvih ograničenja je neprihvatljivo i nije u skladu sa Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, a time i Ustavom BiH.
• Iz predložene formulacije člana 4. Prijedloga Zakona, vidljivo je da se uvodi novi princip – neobjavljivanja informacija u slučaju zahtjeva za pristup, a koji se odnosi na zaštitu privatnosti (citat, 1. stav: „Nadležni javni organ postupajući u skladu sa ovim zakonom i posebnim propisom koji se odnose na zaštitu ličnih podataka će ograničiti pristup informaciji ili dijelu informacije ukoliko bi se njenim objavljivanjem ugrozilo pravo na privatnost i drugi legitimni privatni interesi“).Postojeći Zakon je utemeljen na suprotnom principu – objavljivanje informacija je pravilo a neobjavljivanje izuzetak. Uvođenjem novog principa neobjavljivanja informacija, ali i automatizma u postupanju javnih vlasti, koje u suprotnosti sa osnovnim ciljem i duhom zakona o slobodi pristupa informacijama u svijetu, pa i kod nas, nesumnjivo se otvara put javnim organima za zloupotrebu Zakona i uvođenje ograničenja u svim slučajevima osim u onim koji su predviđeni kao izuzetak.
• Istom odredbom Prijedloga, ograničava se i krucijalni mehanizam Zakona – test javnog interesa. Naime, definicijom ograničenja kakva je predviđena u članu 4. stav 1. Prijedloga, praktično se u cijelosti isključuje član 9. postojećeg Zakona o slobodi pristupa informacijama („Ispitivanje javnog interesa“),koji utemeljuje princip rješavanja svakog zahtjeva od slučaja do slučaja, što je takođe u suprotnosti sa ciljevima i duhom zakona o slobodi pristupa informacijama.
• Pozivajući se na Godišnji izvještaj Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH, podsjećamo Vas da do danas u praksi nisu registrirani problemi vezani za primjenu Zakona, te ukoliko je tražena informacija sadržavala neki lični podatak, a koji bi mogao ugroziti privatnost građana, javni organ je korištenjem testa javnog interesa mogao donijeti odluku o izuzetku dostave podataka.
• Konačno, umjesto da se traži mogućnost da se sačuvaju osnovne vrijednosti Zakona o slobodi pristupa informacijama i u tom cilju drugi zakoni usklade sa njim, ovakvim Prijedlogom se principi iz drugih zakona unose u sam Zakon o slobodi pristupa informacijama, što je nezakonita praksa (citat, član 26., stav 4 . sadašnjeg Zakona: “Zakonski akti koji se usvoje nakon ovoga zakona, a čija svrha nije izmjena ovoga zakona, neće ograničiti prava i obaveze koje su utvrđene ovim zakonom”).

Da zaključimo, sloboda pristupa informacijama je conditio sine qua non demokratskog procesa i predstavlja ustavnu kategoriju koja se pojavljuje kao samostalno pravo, odnosno kao sastavni dio prava na slobodno izražavanje utvrđeno Evropskom konvencijom i Ustavom BiH. Radi se o osnovnom demokratskom pravu građana i veoma važnom sredstvu u obezbjeđivanju vladavine prava i dobrog upravljanja. Pristup informacijama omogućuje građanima kontrolu svojih izabranih predstavnika i štiti od zloupotrebe, ali omogućuje i participaciju građana u određivanju prioriteta vlasti i veže se za koncept dobre vlade, što podrazumijeva otvorenu vladu koja funkcionira na principima efikasnosti, transparentnosti i zakonitosti.

Iz navedenih razloga, Vaš Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o slobodi pristupa informacijama je za nas potpuno neprihvatljiv, te Vas pozivamo da prekinete proces javnih konsultacija i organizirate širu stručnu i otvorenu debatu za stvarno unapređenje zakonskog okvira o slobodnom pristupu informacijama.

_______________________________

Potpis osobe ovlaštene za zastupanje organizacije odnosno potpis građanina-pojedinca, uz navođenje zvaničnog naziva organizacije odnosno imena i prezimena građanina.

Blogeri žele zaustavljanje korupcije u zdravstvu

Izvještaji za Medije ● 18 Maja 2013

Blogeri širom regiona zabrinuti su za finansijsku, etičku i proceduralnu korupciju u zdravstvenom sistemu Balkana. Prema najnovijem izveštajuSvetske zdravstvene organizacije, glavni problem su radnici u tom sektoru i njihovo ponašanje.

Uzimanje novca, krađa materijala i opreme sa radnog mesta i odbijanje obavljanja dužnosti su uobičajeni primeri, kažu blogeri.

U Hrvatskoj su u skandalu sa podmićivanjem u zdravstvenom sektoru intervenisale vlasti, u akciji poznatoj kao Hipokrat. Oko 350 doktora godinama je dobijalo novac kako bi prepisivalo lekove koje proizvodi hrvatsko-nemački proizvođač Farmal. Uhapšeni su svi članovi upravnog odbora te kompanije.

„U zemljama u kojima doktori nisu dovoljno plaćeni korupcija je učestalija“, navodi makedonski blogBalkanizam. „Postoje slučajevi u kojima pacijenti moraju da čekaju na hitnu operaciju ukoliko ne podmite doktora. Neki doktori su povećali svoje prihode deljenjem jeftinih lekova.“

„Korupcija u zdravstvu teško da se može rešiti. To je najsloženiji sistem u državi u kojem postoji bezbroj mogućnosti za korupciju“, napisala je Zubarica .

„Ovo je takozvana ‘socijalna korupcija’ određena tradicijom“, navodi hrvatski bloger najdoktor .

„Korupcija u zdravstvenom sektoru treba da demistifikuje autorizovane, a pridržavanje zakona i finansijska situacija državnih fondova namenjenih zdravstvu ne bi trebalo da zavise od političke volje. Osovina doctor-pacijent-administracija-mediji mora da bude prepoznatljiva. Uz međusobnu saradnju ovih faktora može se razrešiti prisustvo korupcije u zdravstvenom sistemu“, piše najdoktor.

„Politička podrška se smatra odlučujućim faktorom u borbi protiv korupcije“, kaže Zubarica. „Država treba da uvede sistem promena, javne osude i sankcija i kazni.“

„Oni koji učestvuju u korupciji (zdravstveni radnik, pacijent ili posrednik) čine ga krivičnim delom koje podleže svim zatvorskim kaznama“, rekao je Upravusi.

Vladini zvaničnici kažu da država preduzima mere za hvatanje u koštac sa korupcijom u zdravstvu. Jedna od njih je metodologija određivanja cena lekova.

„Od ovog meseca smanjene su cene 202 lekova“, rekao je makedonski ministar zdravlja Nikola Todorovski zaSETimes. „Ova metodologija jedna je od ključnih mera u ozbiljnoj borbi protiv korupcije u zdravstvenom sektoru i uskoro će se primenjivati i u drugim zemljama regiona. To je pouzdan proces koji se sa jedne strane bavi problemom povlačenja određenih narkotika sa tržišta i manjkom određenih narkotika sa jedne strane, a sa druge strane onemogućava velike marže i zaradu.“

„Srbija je 10 godina pripremala Nacionalni zdravstveni račun, koji je trebalo da bude pripremljen ranije. To će biti ključni indikator stvarnih zdravstvenih troškova, ali i način da se kontroliše pitanje korupcije“, pišeblog.92.

izvor: SETimes

BiH treba pristupiti globalnom Partnerstvu za otvorenu vlast

Izvještaji za Medije ● 17 Maja 2013

-poručeno je danas na međunarodnom skupu na kojem je u Sarajevu predstavnicima bh. vlasti, javnih institucija i civilnog društva predstavljena globalna inicijativa Partnerstvo za otvorenu vlast.

Takođe je istaknuto da Inicijativom Partnerstvo za otvorenu vlast ovakvi trendovi mogu se zaustaviti i omogućiti građanima veću participaciju u društvenim promjenama.

Uvodne riječi održali su Renzo Daviddi, zamjenik šefa delegacije EU u BiH i Jo Lomas, zamjenica ambasadora Ujedinjenog Kraljevstva, zemlje koja uz Indoneziju, Brazil i Sjedinjene Američke Države ko-predsjedava ovom multilateralom, kojoj se od njenog pokretanja do sada uključilo šezdesetak zemalja od SAD-a, Ukrajine i Ugande, preko Jordana i Izraela do naših susjeda, Srbije, Crne Gore i Hrvatske.

Sa iskustvima u otvaranju vlasti prema građanima u svijetu i u regiji, prisutne su upoznali Paul Maassen, koordinator za civilno društvo Partnerstva za otvorenu vlast, Helen Darbishire, direktorica organizacije Access Info iz Madrida i Katarina Ott, ravnateljica Instituta za javne financije iz Zagreba.

Pristup svim javnim informacijama, uz rijetke izuzetke koje se moraju opravdati i poštovanje zaštite ličnih podataka građana, mora biti slobodan svima i u svako vrijeme, uz proaktivno objavljivanje čitavih setova informacija u izvornom obliku. Takav pristup povećava povjerenje građana, poboljšava kvalitetu javnih usluga, a trošenje javnog novca postaje efikasnije. Iskustva zemalja članica Partnerstva za otvoreno društvo govore da se primjenom OGP načela ohrabruju domaći i strani investitori, potiče informatičko poduzetništvo i otvaraju se nova radna mjesta.

Organizatori skupa su Transpareny International BiH i Fondacija CPI u partnerstvu sa TACSO projektom u Bosni i Hercegovini.

(Frontal)

Konferencija povodom predstavljanja “Open Government Partnership” inicijative – Partnerstva za otvorenu vlast u Bosni i Hercegovini

Izvještaji za Medije ● 15 Maja 2013

Partnerstvo za otvorenu vlast (Open Government Partnership – OGP) predstavlja globalnu inicijativu posvećenu jačanju široke dostupnosti informacija koje su u posjedu vlasti, ujedno promovišući jačanje učešća građana i najviše standarde odgovornosti i integriteta vlasti. OGP inicijativa zahtijeva od vladinih institucija u zemljama učesnicama da promovišu otvorenu, efikasnu i odgovornu vlast.

Bosna i Heregovina još uvijek nije pristupila OGP inicijativi, niti su pokrenute bilo kakve aktivnosti u tom pravcu. Imajući u vidu da ova inicijativa na sveobuhvatan način doprinosi ostvarenju koncepta otvorene vlasti kroz definisanje konkretnih obaveza u okviru pripreme akcionog plana za ostvarenje standarda otvorenosti vlasti i učešća građana u procesu donošenja odluka, TI BiH, CPI i brojne druge organizacije civilnog društva smatraju da bi pristupanje Bosne i Hercegovine OGP inicijativi imalo višestruko pozitivne efekte za državu i građane.

U cilju animiranja šire javnosti, a naročito zaduženih institucija i predstavnika civilnog društva, TI BiH i CPI, u partnerstvu sa projektom TACSO BiH, organizuju jednodnevnu konferenciju na kojoj će biti predstavljene specifičnosti partnerstva za otvorenu vlast, njene prednosti i uslovi za pristupanje.

Na konferenciji će predstavnici zemalja koje su se već pridružile OGP inicijativi podijeliti svoja iskustva i dobre prakse, kao i značaj i prednosti inicijative na globalnom nivou. Među panelistima će, pored predstavnika bh. civilnog društva i Ureda ombudsmena za ljudska prava BiH, izlagati i Katarina Ott iz Instututa za javne financije u Republici Hrvatskoj, Helen Darbishire ispred Access Info Europe, te Paul Maassen iz globalne Open Government Partnership inicijative, dok će uvodne riječi na konferenciji dati Renzo Daviddi, zamjenik Šefa Delegacije EU u BiH, Jo Lomas, zamjenica ambasadora Ujedinjenog Kraljevstva u BiH, Slavica Drašković ispred TACSO BIH projekta, te predstavnici TI BiH i Fondacije CPI.

http://www.youtube.com/watch?v=mqiVN02sVRM&feature=youtu.be

Konferencija će se održati u petak, 17.05. 2013, sa početkom u 11.30 časova, u hotelu Evropa u Sarajevu.

Konferencija povodom predstavljanja “Open Government Partnership” inicijative –  Partnerstva za otvorenu vlast u Bosni i Hercegovini

17.05.2013, hotel Evropa, Sarajevo

Dnevni red