Zaključci sa konferencije „Partnerstvom za otvorenu vlast: Od vizije do akcije“

Transparency International u Bosni i Hercegovini (TIBiH), u saradnji sa koalicijom nevladinih organizacija zaduženim za inicijativu Partnerstvo za otvorenu vlast (Open Government Partnership – OGP), organizovao je konferenciju „Partnerstvom za otvorenu vlast: Od vizije do akcije“ za institucije i organe uprave Federacije BiH.

Učesnici konferencije prisutnima su kroz prezentacije i diskusiju nastojali približiti principe i standarde inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, čijom članicom BiH je postala u septembru 2014. godine.

Ovom prilikom prezentovani su i nalazi procjene spremnosti institucija Federacije BiH na otvorene podatke i na praksu proaktivnog objavljivanja informacija, prezentovana su i dosadašnja postignuća i rezultati OGP inicijative u našoj zemlji, kao i iskustva zemalja iz regiona. TIBiH je predstavio plan za daljnju saradnju organizacija civilnog društva sa federalnim institucijama kroz program treninga i radionica o proaktivnoj objavi informacija i podataka, te o načinima unapređenja komunikacije sa građanima s ciljem otvaranja vlasti i jačanja transparentnosti i odgovornosti u njihovom radu što je i jedan od proklamovanih principa u Reformskoj agendi za BiH 2015-2018.

Pored učesnika sa državnog nivoa vlasti, te predstavnika koalicije NVO i nezavisnih istraživača za BiH, poseban osvrt na stanje BiH i federacije dali su i učesnici iz regije. Istaknuto je da je OGP inicijativi neophodna politička podrška upravo zbog velikih prednosti i mogućnosti koje nudi. „OGP inicijativa nudi mogućnost kompilacije sa reformskim procesima ali i sinhronizacije sa EU integracijma“ poruka je održane konferencije.

U zemljama regiona najčešće su upravo vladajuće strukture te koje prepoznaju koristi od OGP inicijative. Razlog za to je činjenica da OGP inicijativa, koja je znatno manje opterećena formom i nije tehnokratska u poređenju sa EU integracijama može biti dobar alat za ispunjenje različitih agendi sve dok iste ispunjavaju uslove transparentnosti, uključivanja građana, odgovornosti i inovacija/tehnologije. Istovremeno, nezavisni istraživači i evaluatori za BiH u OGP inicijativi ocjenjuju kako na federalnom nivou nije bilo napretka u proteklom periodu po pitanju objave podataka i otvorenosti, te da je politička podrška ovom procesu od velikog značaja.

Konferencija je rezultirala sljedećim zaključcima i preporukama:
• OGP inicijativa i inicijativa za otvorene podatke u Federaciji BiH neće biti uspješna bez uspostavljanja centralizovanog tijela odgovornog za koordinaciju ove inicijative kroz cjelokupnu upravu, ali i kreiranjem jakog zakonskog uporišta za promociju otvorene vlasti. Uspješna provedba inicijative za otvorene podatke će vjerovatno zahtijevati snažnu podršku Vlade Federacije BiH i najmanje jednog ključnog ministarstva koje će imati nadležnost za koordinaciju u ovoj oblasti.
• Potrebno je omogućiti izvore finansiranja agende o otvorenim podacima. Na raspolaganju bi našoj zemlji mogli biti i dopunski izvori finansiranja od vanjskih aktera kao što su agencije za pomoć, Evropska unija i strane vlade koje su pokazale interes da pruže podršku vlastima BiH na ostvarivanju njihovih ciljeva povećane transparentnosti, poboljšane uprave i u konačnici članstva u Evropskoj uniji.
• U skladu sa mjerama iz Prijedloga mjera za Akcioni plan BiH u okviru inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast koji je sačinila grupa organizacija civilnog društva treba povećati broj dostupnih informacija putem upotrebe novih tehnologija, tj. uspostaviti praksu proaktivne transparentnosti kako bi se smanjio broj zahtjeva za pristup informacijama i isti učinio efikasnijim.
• Povećana transparentnost i odgovornost javnih institucija je sastavni dio zahtijeva koje EU postavlja pred BiH, a predviđene su i aktivnostima u Reformskoj agendi što bi svakako trebao biti prioritet za vlasti u BiH, bez obzira reflektuju li se njihove aktivnosti i nadležnosti na lokalni, entitetski ili državni nivo.
• Budući da ne postoji dosljedan i sistematski pristup prikupljanju i obradi podataka u institucijama Federacije BiH, niti jedinstveno stajalište unutar cijele uprave o podacima u posjedu organa uprave, trebalo bi određenom uredbom regulisati ova pitanja kako bi se počelo sa pravilnim prikupljanjem, obradom ali i arhiviranjem podataka u čemu leži nacionalno bogatstvo jedne regije, zemlje ili lokalne samouprave.
• Zajedno sa jačanjem kapaciteta, infrastrukture, informatičke pismenosti korištenjem savremenih kanala komunikacije u institucijama javne uprave treba raditi na promociji i jačanju potražnje i upotrebe otvorenih podataka za opšte dobro. Država, njene institucije i organi uprave trebaju raditi na promociji svojih podataka i motivisati civilno društvo, akademsku zajednicu, medije i istraživače da koriste javne podatke za dobrobit i napredak društva. Neophodno je raditi na edukaciji medija i analitičarima kako bi se povećala potražnja neobrađenim podacima, a samim tim osnažila ideja otvorenih podataka.

Shodno svemu gore navedenom, pozivamo sve institucije i organe uprave Federacije BiH da uzmu u razmatranje iznešene komentare i sugestije, te da se predstavnici ovog nivoa vlasti aktivnije uključe u rješavanja pitanja OGP inicijative, saradnje sa civilnim društvom i rad na povećanju transparentnosti, otvorenosti i odgovornosti.

Materijali_konf 21062016