Saopštenja i najave

Revizija privatizacije u RS bez rezultata

Izvještaji za Medije ● 21 Juna 2011

Vlada RS je usvojila izvještaj Komisije za reviziju privatizacije u preduzećima i bankama u RS. Sindikalisti, analitičari i ekonomski stručnjaci misle da je koncept privatizacije državnog kapitala u RS propao.
Državni kapital privatizovan je u preko 700 preduzeća ili banaka u RS. Od toga, 630 preduzeća je prestalo sa radom. Prisvojeni su milioni maraka, a nekoliko hiljade radnika je otpušteno. Revizija je urađena u 203 slučaja, 126 prijava proslijeđeno je nadležnim tužilaštvima, ali nijedan privatizacijski ugovor do sada nije poništen.

Izvještaji proslijeđeni tužilaštvima

Savo Ševaljević, predsjednik Komisije za reviziju, kaže da je privatizacija urađena pod pritiskom međunarodne zajednice i uz loša zakonska rješenja. Kao i njegov prethodnik Borislav Bijelić, ističe da Komisija  nema velika ovlaštenja.

Dragica Tojagić, glasnogovornica Specijalnog tužilaštva u Banjaluci, za Deutsche Welle kaže da je Komisija ovom tužilaštvu dostavila izvještaj o privatizaciji u 78 preduzeća. Istragom tužilaštva utvrđena je nezakonita prodaja državnog kapitala u 67 slučaja. U julu 2008. godine podignuta je optužnica protiv devet osoba. Postupak je vođen i završen oslobađajućom presudom Okružnog suda Banjaluka, koju je potvrdio i Vrhovni sud RS. Na ostalim predmetima se radi. “Mi smo za ovih devet lica, direktora i zamjenika Direkcije za privatizaciju i protiv komisija za licitaciju podigli optužnicu. Mi smo smatrali da postoji dovoljno dokaza. Sud je procjenio da nije bilo dovoljno dokaza i donio je oslobađajuću presudu za svih devet lica”, kaže Dragica Tojagić.

Revizija je legalizovala privatizaciju

Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata RS, ne očekuje ništa od izvještaja Komisije. Kaže da se u svim dosadašnjim spornim slučajima radilo o nedostatku dokaza, što dovoljno govori o radu Komisije.

“Prosto, mi samo znamo da su radnici platili cijenu loše privatizacije, loših ugovora, nepoštivanja ugovora. To je ono što je činjenica, a da je neko odgovarao za to, ne, i ne mislim da će se nešto posebno desiti”, kaže Mišićeva.

Analitičar Gavrilo Antonić kaže da je privatizacija u RS omogućila nekolicini pohlepnih ljudi da na lak i brz način dođu do velikog bogatstva. Pri tome, revizija nije dala nijedan slučaj poništene privatizacije :”Umjesto toga dobili smo da je time, zapravo, potvrđena i cementirana ta nelegalna privatizacija.”

Mladen Ivanić, lider opozicije i profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci, kaže da su privatizacija i revizija djelo Vlade Milorada Dodika i političko kupovanje podrške glasača: “Ova komisija nije nijedan jedini slučaj privatizacije stavila van snage niti je jedan slučaj političkih optužbi, koje su oni podizali, doživio pozitivan ishod na sudu. Sve je to popadalo i sve je to bila jedna prazna priča i ništa više od toga.”

Društveni i ekonomski bezizlaz

Aleksa Milojević, direktor Ekonomskog instituta u Bijeljini i penzionisani univerzitetski profesor, tvrdi da je sve posljedica loših zakona i loših ekonomskih odnosa: “Prvo treba vratiti oteto. Kada imate kriminalni zakon onda najbolje kriminalni zakon prikriva kriminal. I tu se, već, krećemo u krug. Privreda je propala, narod osiromašio do beznađa. Jedna mala grupa povlaštenih enormno se obogatila i stvoren je jedan potpuni društveni i ekonomski bezizlaz.”

U Federaciji BiH godinama se čeka na Zakon o reviziji privatizacije. U Srbiji su do sada poništena 623 ugovora, odnosno 25% od ukupnog broja. U Hrvatskoj su nepravilnosti otkrivene u 1.936 privatizacija. Mali broj ugovora je poništen, a za većinu nepravilnosti nastupila je zastara. Prema sadašnjim zakonima, zastara nastupa i u Republici Srpskoj.

Krajnje vrijeme da se imenuje direktor Agencije za borbu protiv korupcije

Izvještaji za Medije ● 20 Juna 2011

Banja Luka, 20. juni 2011. – Transparency International Bosne i Hercegovine (TI BiH) apeluje na predstavnike Parlamentarne skupštine BiH da što prije imenuju direktora Agencije za prevenciju i koordinaciju borbe protiv korupcije.

Zakon o osnivanju Agencije usvojen je još krajem 2009. godine, a rok za imenovanje direktora i zapošljavanje osoblja bio je u junu 2010. Iako je prošlo godinu dana od postavljenog roka, direktor još uvijek nije imenovan, a Agencija nije osposobljena za rad.

Upravo zbog odugovlačenja sa uspostavljanjem Agencije, prekoračeni su i rokovi za ostvarivanje ciljeva zacrtanih u Strategiji za borbu protiv korupcije i pratećem Akcionom planu, koje je Parlament takođe usvojio još 2009. godine.

Podsjećanja radi, Zakon o Agenciji i Strategija za borbu protiv korupcije bili su uslovi zacrtani u Mapi puta za liberalizaciju viznog režima, te se nameće zaključak da su ovi dokumenti usvojeni samo kako bi se zadovoljili postavljeni uslovi, dok nema istinske volje za njihovo provođenje.

Zbog svega navedenog, te zbog sve veće zabrinutosti nad dramatičnim stepenom korupcije u BiH, TI BiH smatra da je krajnje vrijeme da Parlamentarna skupština preuzme odgovornost i ispoštuje zadatke postavljene u dokumentima koje je sama usvojila, te omogući početak rada Agencije za borbu protiv korupcije. U protivnom, izgubiće se još više vremena za primjenu Strategije, te će se ponovo potvrditi praksa po kojoj dokumenti usvojeni od strane parlamenta ostaju samo mrtvo slovo na papiru.

Pravosuđe u BiH još uvijek neefikasno u procesuiranju korupcije

Izvještaji za Medije ● 16 Juna 2011

Banja Luka, 16. juni 2011. – Transparency International Bosne i Hercegovine (TI BiH) sproveo je novu analizu procesuiranja korupcije pred sudovima i tužilaštvima u BiH za 2010. godinu. U analizu su uključeni dostupni podaci o broju istraga i presuda za krivična djela korupcije, kao i o prijavama na rad provosuđa, te o primjeni zakona o oduzimanju nelegalno stečene imovine.

Podaci o istragama koje su provodila tužilaštva u BiH je ukazuju na to da je u odnosu na 2009. godinu došlo do smanjenja ukupnog broja istraga, što važi i za istrage  za koruptivna i krivična djela protiv službene dužnosti. S druge strane, indikativno je da se poredeći broj prijava sa brojem istraga, doIazi do podatka da skoro trećina prijavljenih koruptivnih djela okončava istragom. Veliki broj odbačenih prijava ukazuje ili na loš kvalitet prikupljenih dokaza, ili na neadekvatnu primjenu posebnih istražnih radnji koje bi dovele do podizanja optužnice.

Važno je naglasiti i da je udio istraga koje se odnose na koruptivna krivična djela izrazito nizak u odnosu na ukupan broj istraga, te iznosi samo 2,8%. S druge strane, iako se broj podignutih optižnica za korupciju i zloupotrebu položaja povećao u odnosu na prethodnu godinu, i dalje je njihov udio od samo 1,5% u ukupnom broju optužnica nezadovoljavajući.

Kada je riječ o krajnjim ishodima optužnica, odnosno sudskim presudama, primijetna je stagnacija u radu sudova, s obzirom na to da se broj oslobađajućih presuda i odluka o obustavi postupka povećao, a da je donesen gotovo isti broj oslobađajućih i osuđujućih presuda kao i u 2009. godini. Kada je riječ o djelima koja se odnose na korupciju, i dalje je njihov udio osuđujućih presuda za ova krivična djela u ukupnom broju osuđujućih presuda manji od 1%. Ovo potvrđuje da je broj osuđujućih presuda za korupciju i dalje izrazito nizak, te da ni u kom slučaju ne pruža adekvatan odgovor institucija na sve dramatičniji stepen korupcije u zemlji.

S druge strane ostaje činjenica da još uvijek nema niti jedne osuđujuće presude u istragama koje se vode protiv visoko pozicioniranih zvaničnika, već se ove presude uglavnom odnose na slučajeve tzv. „sitne“ korupcije. Ovome ne ide u prilog ni nedavno prebacivanje istraga o korupciji na najvišim nivoima vlasti sa državnog tužilaštva na niže instance, što posebno pokazuje da pravosuđe u BiH popušta pod političkim pritiscima i nema dovoljno volje da se uhvati u koštac sa procesuiranjem osoba koje su u vlasti.

Jedini napredak ostvaren je kroz povećanje izrečenih zatvorskih kazni u slučajevima zloupotrebe službenog položaja. Ipak, kada su u pitanju klasična djela korupcije, kao što su davanje i primanje mita, kaznena politika se nije promijenila, s obzirom na to da su za ova djela izrečene dvije zatvorske kazne, a čak 7 uslovnih presuda. Ovakva statistika potvrđuje ranija upozorenja TI BIH da ovakva kaznena politika u BiH ne samo da ne može donijeti značajne rezultate na polju borbe protiv korupcije, već čak djeluje stimulativno na počinioce krivičnih djela.

Što se tiče oduzimanja nelegalno stečene imovine, tokom 2010. godineimovina je oduzeta u ukupno 220 predmeta u iznosu od oko 17 miliona KM, od čega je 10 miliona oduzeto odlukama Suda BiH. Ipak, još uvijek nema podataka o tome koliki su iznosi oduzeti u slučajevima krivičnih djela korupcije.

Svi navedeni podaci nažalost ukazuju na to da još uvijek nije pokazana odlučnost i volja institucija da se na adekvatan način sankcioniše korupcija. S druge strane, Izvještaji o napretku BiH koje objavljuje Evropska komisija, iz godine u godinu ipravo naglašavaju neophodnost odlučnijeg procesuiranja korupcije, što predstavlja i jedan od ključnih faktora za napredak BiH na putu ka Evropskoj uniji. Kada se na to dodaju rezultati istraživanja percepcije građana o korupciji, koji ne samo da ukazuju na zabrinutost građana zbog korupcije, već i na sve veći gubitak povjerenja građana u institucije pravosuđa, jasno je da je krajnje vrijeme za pravosuđe u BiH da preuzme aktivniju ulogu u borbi protiv korupcije i pokažu veću efikasnost u njenom procesuiranju, posebno kada je riječ o korupciji na višim nivoima vlasti.

Procesuiranje korupcije pred tuzilastvima i sudovima u BiH 2011

Globalna koalicija poziva na transparentniju dodijelu humanitarne pomoći

Izvještaji za Medije ● 08 Juna 2011

Kao centralni predvodnik kampanje, Transparency International, organizacija za borbu protiv korupcije, te osamnaest grupa iz razvijenih zemalja, svoju su peticiju usmjerili ka donacijama vlada te većoj transparentnostih istih.

“Promovirajući više informacija o humanitarnim donacijama, svakako ćemo pomoći i sačuvati mnoge živote, smanjiti korupciju, te dovesti do pozitivnih promjena širom svijeta”, navodi se u peticiji.

Za više informacija možete pogledati wesite: http://www.makeaidtransparent.org/, te na ostalim sajtovima organizacija koje su potpisnice ove peticije.

“Donatori moraju dati informacije gdje i koliko troše. Oni su se obavezali još prije tri godine da će otvoriti svoje –knjige-, a tek ih samo nekoliko to zapravo provodi. Ove vrste informacija su neophodne jer donose korist i donatorima, njihovim poreskim obveznicima, te ljudima u zemljama kojima pomažu”, izjavio je Craig Fagan,  coordinator za politička pitanja, Transparency International.

Kampanja počinje 9. juna u Londonu, a svim posjetiocima će u vidu animacija za vrijeme Čajanke, biti omogućeno potpisivanje peticije.

Nakon prve peticije, OECD grupa će se sastati u Parizu, kako bi bili domaćini sastanka donator. Ostale aktivnosti će se dešavati tokom godine a na kraju će biti održana završna kampanja pod nazivom Forum za efikasniju humanitarnu pomoć, koji treba da bude održan u Koreji, u Busanu od 29. novembra do 01. decembra 2011. godine.

Ako želite da vidite promotivni material kampanje posjetite: http://www.makeaidtransparent.org

Organizacije:

Participating organisations: Access to Information Programme Bulgaria, ActionAid, Aid Watch Australia, Bangladesh NGOs Network for Radio and Communication (BNNRC), Buddhism for Social Development Action (BSDA), Centre for Law and Democracy, Concord Sweden, Dalia Association, Development Initiatives, Earthsavers Uganda, Egyptians Against Corruption, Engineers Without Borders Canada, Féderation des Eglises Evangéliques des Frères (FEEF), FOHRD, Free Balance, Global Poverty Project, Global South Initiative, Global Witness, Gram Bharati Samiti, Groupe d'Action de Paix et de Formation pour la Transformation (GAPAFOT), Integrity Watch Afghanistan, International Budget Partnership, Lalenok Ba Ema Hotu (LABEH), MFAN, Research and Development Agency (NARDA), Network Movement for Justice and Development, Ocasa, One, Open Forum for CSO Development Effectiveness, Open the Government, Oxfam International, Partners for Health, Publish What You Fund, RWI, Save the Children, Sightsavers, Society Voice Foundation Palestine, Socio Economic Rights and Accountability Project Nigeria, Tearfund, TFAC South Africa, TIRI, and Transparency International.

Koliko koštaju političke partije?

Izvještaji za Medije ● 08 Juna 2011

Političke partije u Bosni i Hercegovini iz budžeta za svoje potrebe su dobile 25 miliona KM, utvrdio je Transparency International Bosne i Hercegovine.

Ranije je Centralna izborna komisija došla do podatka da su političke partije dobile nešto više od 22 miliona KM, međutim razil ka od 3 miliona KM je nastala jer CIK u analizi nije uzeo u obzir izdvajanja za rad odborničkih i poslaničkih klubova, osim za nivo BiH što onemogućava potpuni uvid u tačne iznose, posebno uzimajući u obzir da se veliki dio tih sredstava usmjerava upravo na račune političkih stranaka.

Treba napomenuti da ni sve opštine u Bosni i Hercegovini nisu dostavile tražene podatke o ovim izdvajanjima za političke stranke, te se može pretpostaviti da su budžetska izdvajanja veća.

Ono što je posebno zabrinjavajuće, imajući u vidu iznose kojima stranke raspolažu tokom godine, je činjenica da revizija finansiranja političkih stranaka ne uključuje kontrolu rashoda, čime jednostavno nema uvida u to na koji način stranke troše novac iz budžeta.
Upoređujući podatke o izdvajanjima za političke stranke i za javne kuhinje i humanitarne organizacije ističe se da je neophodno preispitati opravdanost ovolikih izdvajanja za stranke.

Budžetski novac bi se mogao usmjeriti socijalnim kategorijama, jer je njima taj novac najpotrebniji. No došli smo u situaciju da se izdvajanja za ove kategorije samo smanjuju, pa su tako višečlane porodice ostale bez dečijih dodataka, boračke invalidnine su često upitne, penzije neredovne…

Pitanja u vezi sa ovom problematikom postavili smo Ivani Koraljić, potparolki  Transparency Internationala BiH.

Koliko je transparetno budžetiranje političkih partija u BiH?

Iako zakoni na državnom nivou, kao i Zakon o finansiranju stranaka iz budžeta na nivou RS jasno propisuju iznose koji se strankama isplaćuju iz budžeta, ipak imamo situaciju dau FBiH još uvijek nije usvojen zakon koji bi ovo regulisao zbog čega se ostavlja mogućnost da se sredstva proizvoljno raspoređuju, posebno na nivou kantona i opština. Takođe, kada se uzme u obzir da je veoma teško doći do budžeta opština, kako u RS tako i u

izdvajaju za stranke. Nažalost, pokazalo se da, iako bi budžeti opština trebalo da budu dostupni javnosti, u određenom broju opština je bilo veoma teško ili gotovo nemoguće doći do informacija o budžetima, a kod jednog dijela opština podatke nismo ni dobili. Gotovo je nemoguće stupiti u konatkt sa nekim opštinama, a entitetska ministarstva finansija osim zbirnih podataka, ne posjeduju dokumente budžeta.

Ipak, na osnovu podataka sa iz državnih i entitetskih budžeta, te iz 41 od 63 opštine RS, kao i 64 od 79 opština TI BiH, došli smo do ukupnog iznosa od oko 25,5 miliona KM u 2010. godini, što opet nije kompletan iznos. Ipak, i ovakav nekompletan iznos je za više od 3 miliona veći iznos od onog koji je objavila CIK BiH, upravo iz razloga što oni nisu uzimalu u obzir izdvajanja za poslaničke klubove, odbornike, itd. Pri tome je u FBiH prošle godine izdvojeno oko 16,5 miliona (sa entitetskog, kantonalnog i opštinskog nivoa), u RS je izdvojeno približno 8 miliona, a na nivou BiH oko 1,2 miliona. (U prilozima se nalate detaljni presjeci izdvajanja)

Da li su opravdana velika izdvajanja koja političe partije primaju?

Strankama su naravno neophodna sredstva za rad i funkcionisanje, kao i za natjecanje na izborima. Međutim, ipak je neophodno napraviti analizu stvarnih potreba stranaka, kao i prilagoditi izdvajanja za stranke socijalnim potrebama i resursima kojima se raspolaže na različitim nivoima. Umjesto toga imamo situaciju da se u budžetima koji biljleže deficite, stavke za finansiranje političkih partija ostaju nepromijenjene, dok se na nekim drugim stvakama vitalnim za razvoj ili pomoć socijalno ugroženima smanjuju i na njima se štedi.

Da li se iz budžeta previše izdvaja za ove potrebe i da li bi se ovaj novac moga usmjeriti prema onim kojima je pomoć potrebnija, npr. socijalno ugroženim kategorijama?

Upravo kako bismo iznose koji se izdvajaju za stranke mogli sagledati u realnom okviru i približiti građanima, uporedili smo iznose za stranke sa izdvajanjima za humanitarne organizacije, kao što su Crveni krst, Merhamet, Karitas, itd., te izdvajanjima za javne kuhinje. Naime, zadnji izvještaj Komisije „Pravda i mir“ pokazao je da u Bosni i Hercegovini  u siromaštvu živi oko 60 posto penzionera u BiH, dok njih 215.000 prima manje od 300 KM. Svaki peti građanin BiH živi od tri konvertibilne marke dnevno. U ekstremnom siromaštvu živi oko 60 posto penzionera u BiH, dok njih 215.000 prima mesečno manje od 300 KM. Upravo zbog toga smo smatralni neophodnim da uporedimo te podatke, sa iznosima koji se dodjeljuju strankama, prateći po opštinama i entitetima, kolika su izdvajanja za humanitarne svrhe, a kolika za stranke. Ako uzmete u obzir da je tekući transfer iz budžeta FBiH za humanitarne i neprofitne organizacije 650.000 KM, a za stranke samo sa entitetskog nivoa 5 miliona, jasno je kakav je odnos „snaga“. Ista je situacija i na opštinskom nivou. Opet ponavljam, niko ne govori da se strankama ne bi trebala izdvajati sredstva iz budžeta, ali neophodno je planirati budžete, kao i propise o izdvajanjima za različite subjekte, prije svega socijalnim potrebama građana. Jer, na kraju krajeva, oni su ti koji pune budžete i čiji novac odlazi strankama.

IZVOR: buka.com

Korupcija osnovni problem visokog obrazovanja

Izvještaji za Medije ● 08 Juna 2011

“Konferencija je početak aktivnosti TI-a koje će biti fokusirane na probleme u visokom obrazovanju i prilika da razmotrimo trenutnu situaciju u ovoj oblasti”, izjavio je novinarima direktor TIBiH Srđan Blagovčanin.

Jednim od osnovnih problema Blagovčanin smatra prisustvo korupcije u sistemu visokog obrazovanja.

“Ovo je i najava većeg angažmana civilnog društva u rješavanju ove pojave, a kroz različite planove i programe”, dodao je Blagovčanin.

Zadovoljan je, kaže, spremnošću institucija da se uključe u cijeli proces podizanja integriteta visokog obrazovanja.

Na konferenciji će učestvovati predstavnici agencija za unapređenje visokog obrazovanja i osiguranja kvaliteta u BiH, entitetskih i kantonalnih ministarstava, rektorata univerziteta, entitetskih inspekcija, OSCE-a i WUS Austria.

Izvor: Sarajevo – X. com

Poziv na konferenciju Integritet visokog obrazovanja u BiH

Izvještaji za Medije ● 07 Juna 2011

Zbog mnogobrojnih problema s kojima se suočava visoko obrazovanje u BiH, kao što su komplikovan sistem uređenja i glomazna administracija, nedefinisane nadležnosti, brojne afere koje su dovele do pada povjerenja javnosti i visokoobrazovne institucije, Transparency International Bosne i Hercegovine usmjerio je svoje aktivnosti na osiguranje integriteta i kvaliteta u visokom obrazovanju, s ciljem prevencije korupcije i svih nepravilnosti koje bi mogle narušiti povjerenje u obrazovni sistem.

Upravo zbog toga, cilj konferencije Integritet visokog obrazovanja u BiH je konkretizacija, ne samo problema koji koče napredak sistema visokog obrazovanja, već i koraka koje institucije poduzimaju ili će poduzeti s ciljem njihovog otklanjanja. Krajnji cilj aktivnosti TI BiH u vezi sa visokim obrazovanjem je uspostavljanje saradnje s univerzitetima koja će dovesti do kreiranja antikorupcijskih planova koji za cilj imaju smanjenje prilika za korupciju i unapređenje intergiteta u visokom obrazovanju.

Učešće u konferenciji će uzeti predstavnici Agencija za unapređenje visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta u BiH, entitetskih i kantonalnih resornih ministarstava, rektorata univerziteta, enitetskih inspekcija, OSCE, WUS Austria, nevladinog sektora i medija. Konferencija je otvorena za medije, a u nastavku se nalazi dnevni red konferencije.

Koliko nas koštaju političke stranke?

Izvještaji za Medije ● 31 Maja 2011

.

Ono što je posebno zabrinjavajuće, imajući u vidu iznose kojima stranke raspolažu tokom godine, je činjenica da revizija finansiranja političkih stranaka ne uključuje kontrolu rashoda, čime jednostavno nema uvida u to na koji način stranke troše novac iz budžeta.

S druge strane, uredi za reviziju u BiH do sada nisu obraćali dovoljno pažnje opravdanosti ovolikih izdvajanja za stranke, što posebno dobija na značaju u FBiH gdje još uvijek ne postoji usvojen zakon o finansiranju stranaka, već su dozvoljeni limiti za grantove strankama propisani na nivou svakog kantona i opštine. Upravo zbog toga je teško i pratiti da li se ovi limiti poštuju, te uopšte kolika su tačna izdvajanja za stranke. Zbog toga se prethodnih godina dešavalo da se na nivou gradova strankama uplati više nego dva puta veći iznos od ukupno planiranog (u 2009. godini sa nivoa opština strankama je uplaćeni 231,81% planiranih sredstava).
Takođe, imajući u vidu uporedne podatke koji govore o izdvajanjima za javne kuhinje i humanitarne organizacije, neophodno je preispitati ponovo opravdanost ovolikih izdvajanja za stranke i planirati budžete, kao i propise o izdvajanjima za različite subjekte, prije svega socijalnim potrebama građana.

Dok podanici gladuju…

Za potrebe ove analize, kako bi postojao parametar za poređenje i kako bi podaci bili razumljiviji, dati su podaci iz budžeta u davanjima za humanitarne organizacije (posebno Crveni krst, Crveni križ, Crveni polumjesec, Caritas, Merhamet) i izdvajanja ili pomoć za javne kuhinje. Naime, zadnji izvještaj Komisije „Pravda i mir“ pokazao je da u Bosni i Hercegovini  u siromaštvu živi oko 60 posto penzionera u BiH, dok njih 215.000 prima manje od 300 KM. Svaki peti građanin BiH živi od tri konvertibilne marke dnevno. U ekstremnom siromaštvu živi oko 60 posto penzionera u BiH, dok njih 215.000 prima mesečno manje od 300 KM. S jednim obrokom dnevno iz narodne kuhinje preživljava 20.000 građana, a čak 700.000 živi ispod opšte granice siromaštva u koje se ubrajaju svi sa manje od 240 KM primanja mesečno, podaci su izveštaja Komisije „Pravda i mir“ Biskupske konferencije BiH o ljudskim pravima u našoj zemlji za 2010. Godinu, po kojem bh. građani žive najteže u regiji. Dok prosečan Slovenac mjsečno zaradi 1.900, a na 20 osnovnih namirnica potroši 58 KM, a Hrvat zaradi 1.300 i na namirnice potroši 53 KM, „običan“ državljanin naše zemlje mjesečno zaradi 782, a na osnovne namirnice potroši 40 KM.
Iako se broj korisnika javnih kuhinja u BiH iz dana u dan povećava, a oko 20 posto stanovništva u BiH nije u mogućnosti da svakodevno obezbedi jedan obrok, ni jedna institucija na državnom nivou nema podatke o broju korisnika, broju kuhinja, mestima u kojima one rade, te načinima njihovog finansiranja.
Najviše korisnika javnih kuhinja okupljaju Crveni križ, Merhamet, Karitas, Kruh Svetog Ante. Međutim, sve kuhinje se nalaze u većim opštinama, dok gotovo ni jedna manja opština nema javnu kuhinju. Tako veliki broj ljudi u potrebi ostaje bez i jednog obroka.

Hiljade u javnim kuhinjama

Jedan od kriterija u RS je da su mesečna primanja osobe manja od 41 KM, a u FBiH od 70 KM, tako da se u javnim kuhinjama Crvenog križa u oba entiteta hrani ukupno 2.849 ljudi. Samo iz Centralne kuhinje Crvenog križa Kantona Sarajevo, po podacima iz marta 2010,  svaki dan na 18 punktova odlazi 1.939 obroka od kojih 1.743 finansira kantonalni centar za socijalni rad. U Sarajevu u pet javnih kuhinja broj korisnika je premašio 4.000. Čak četiri posto korisnika “Karitasovih” kuhinja u Sarajevu su fakultetski obrazovani ljudi. Usluge Merhametovih kuhinja u BiH koristi skoro 8.000 ljudi. Na spisku je u martu 2010. godine bilo 7.720 ljudi , a ostatak su oni koji ne ispunjavaju uslove centara za socijalni rad.
Po podacima iz oktobra 2010. godine, samo u Banjoj Luci je bilo 623 korisnika javne kuhinje, dok je javna kuhinja „Merhameta“ imala 163 korisnika (29 dece), a „Karitas“ 60 korisnika.
Zbog toga je u tabelama predstavljen podatak o izdvajanju za navedene humanitarne organizacije, a u tabeli za Federaciju BiH i rubrika o pomoći javnim kuhinjama koje su, kao stavka, navedene, dok u budžetima u RS tako navedenih stavki nema, osim podatka za Banja Luku u odluci Skupštine grada (u 2010. Preko GO Crveni krst 330.000 KM za javne kuhinje i „Merhamet“ 40.000,00, dok je za 2011. predviđeno 403.000 KM za sufinansiranje rada narodnih kuhinja). Na primer, javne kuhinje u Gradiški zatvorene su pre deset godina, a GO Crveni krst nema donatore za te namene.

Ne postoji ni u Prijedoru, a u Bijeljini je otvorena 2007. godine. Crveni krst ima javne kuhinje i u Mostaru, Bijeljini, Vlasenici i Bileći. U Bileći se aktivnost javne kuhinje sastoji u podeli hleba i mleka za 75 porodica, a u Vlasenici se svakodnevno, i to uz dva obroka dnevno, pomaže 50 korisnika.

Strankama zagarantovano, javnim kuhinjama ako bude

Kad se uporede izdvajanja za političke stranke, mimo redovnih naknada poslanika, odbornika/vjećnika i delegata, sa izdvajanjima za javne kuhinje u u pogrošanom socio-ekonomskom stanju, slika je potpunija. Ovako, za malobrojne javne kuhinje organizuju se humanitarne akcije i apeluje na privatne preduzetnike, dok su izdvajanja za političke partije zagarantovana budžetima/proračunima, odnosno sredstvima poreskih obveznika i građana. Opština Zvornik je pod stavkom unapređenje rada odborničkih grupa (političkih partija) u 2010. izdvojila 150.300, 00 KM, dok je marta 2010. ocijenjeno da je glavni problem što nema javne kuhinje to što bi projekat bio neefikasan i skup, te da bi drugačija rješenja bila jeftinija i funkcionalnija za korisnike.
Preuzmite:

Pregled-budzetskih-izdvajanja-za-politicke-partije-u-BiH

RS-izdvajanje-za-stranke-po-opstinama

Federacija-BiH-izdvajanje-za-stranke-po-kantonima-i-opstinama

Poreske prevare u 2009. koštale EU 280 miliona eura

Izvještaji za Medije ● 30 Maja 2011

Evropa bi trebala formirati ured specijalnog tužioca koji bi se bavio pitanjima poreskih prevara, jer se troše milioni eura poreskih obveznika u vrijeme kada vlada provodi štednju.

Izvršni nivo EU smatra da takođe treba dati naglasak na definiciju pronevjera ili zloupotrebe moći širom evropskog pravnog sistema, sto predstavlja vec jednu od predloženih programa EU.

Prema podacima EU iz 2009. godine, poreske prevare iznose 280 miliona eura. U ostale kriminalne radnje spadaju i pronevjere iz EU fondova namjenjenih za projekte te podmićivanje državnih službenika.

“Pronevjere koje prazne EU fondove predstavljaju samo zlo prema EU poreznim obveznicima…u vrijeme ekonomskih sankcija, svaki euro cent budžeta se broji”, izjavila je Viviane Reding,  EU povjerenik za pravosuđe.

Komisija je napravila prijedlog za kreiranje kancelarije tužioca koji bi takođe olakšao posao razmjene podataka između  policije, carine, te poreskim i sudskim autoritetima.

Trenutno svaka od zemalja koristi svoje zakone kojim štiti finansijske zloupotrebe.

Evropska asocijacija poreskih obaveznika je pozdravila prijedlog Reddingove.

“Kompleksna, različita i posebna konfliktna pravila omogućuju veću pronevjeru. Smatramo da je bitka protiv trošenja javnih fondova veoma važna u borbi protiv utaje poreza”, dodali su iz asocijacije.

Izvor:  Reuters // Reuters

TI poziva OECD lidere da ojačaju borbu protiv korupcije

Izvještaji za Medije ● 24 Maja 2011

Novi izvještaj Transparency International (TI) ne pokazuje poboljšanje u jačanju OECD Konvencije protiv korupcije, te takođe upozorava da to može biti opasan gubitak u borbi protiv korupcije.

Huguette Labelle, predsjedavajuća TI, takođe želi da ukaže na potrebu da sve potpisnice ove Konvencije ojačaju svoje preuzete obaveze kako bi efekti bili učinkovitiji.

TI Izvještaj o napretku ojačavanja OECD Konvencije pokriva 37 zemalja, i pokazuje da još uvijek sedam zemalja aktivno provodi svoje obaveze, dok devet zemalja umjereno provodi, te 21 zemlja malo ili skoro nikako ne provodi svoje obaveze.

Ovo je prvi izvještaj za sedam godina koji pokazuje da nema napretka u većini zemalja. Rezultati pokazuju sklad sa OECD-im izvještajem, prema kojem je samo pet potpisnica sankcionisalo pojedince ili kompanije u prošloj godini.

“Samo tamo gdje postoji aktivna primjena, mogu se očekivati rezultati borbe protiv korupcije. Kolektivne obaveze za borbu protiv podmićivanja na međunarodnom nivou se nedovoljno primjenjuju. Bez konzistentne primjene, postoji mogućnost da sva priča oko Konvencije bude završena, a neuspjeh će stvoriti preduslove za korupciju, i naravno da će direktno uticati na siromašne a kompanijama koje posluju na fer način neće biti lako na tržištu.”, dodala je Labelle.

Preporuke za jačanje provedbe OECD Konvencije:

• nerazvijene zemlje treba da hitno pripreme planove za jačanje Konvencije,
• generalni sekretar treba da održi sastanak sa liderima razvijenih i nerazvijenim zemljama te takođe naprave zajednički plan za jačanje provedbe,
• potpuni pregled statusa zemalja potpisnica koji će se predstaviti na sastanku,
• radna grupa za podmićivanje treba da objavi listu zemalja koje ne provode konvenciju, koje bi dalo korisne informacije kompanijama koje posluju u tim zemljama.

Rezultati:

Key Results

Euroblic – demanti TI BiH

Izvještaji za Medije ● 23 Maja 2011

PREDMET: DEMANTI

Poštovani,

U dnevnom listu „Euroblic“ od 20.05.2011.g. objavljen je na strani RS1 članak pod nazivom „Sud rešava dugove bivšeg premijera RH“ dok  je na istoj strani, u antrfileu, objavljen članak pod naslovom „Žrtve reketiranja“, autora „Ekipa Blica“. U tom dijelu novinskog članka se navodi da je „Milutin Žujić, vlasnik ‘Parma trenda’ bio žrtva reketiranja grupe koja mu je tražila novac da bi se zataškao njegov navodni dug. Žrtve te grupe, koju je činilo nekoliko zaposlenih u  „Transparensi interešenelu“ i jedan rukovodilac Uprave za indirektno oporezivanje, navodno su bilo više biznismena u RS, koje bi oni prvo ‘isprepadali’ podacima koje su prikupili iz UIO i Poreske uprave, a onda im nudili da im pomognu da se spasu.“U smislu člana 8 Zakona o zaštiti od klevete, tražim da se u narednom broju dnevnog lista „Euroblic“  objavi ovaj demanti.

Naime, iz dijela novinskoog  članka u kome se u negativnoj konotaciji spominje Transparency International Bosne i Hercegovine, proizilazi da se Transparency International BiH, odnosno zaposleni u ovoj nevladinoj organizaciji zaista bavili reketiranjem, jer autor teksta nije ostavio nikakvu mogućnost sumnje u ove navode i optužbe protiv ove organizacije.

Želim da Vas upoznam sa činjenicom da, i nakon skoro tri godine od navodnog reketiranja, ovaj slučaj nije dobio bilo kakav pravosudni ishod. Naime, još nije donesena bilo kakva tužilačka odluka, odnosno za navodno reketiranje još niko nije ni optužen, a kamoli pravosnažno osuđen. Radilo se samo o loše režiranoj medijskoj hajci režimskih medija protiv Transparency International BiH iz razloga što je objavio izvještaj o pronevjerema u postupku privatizacije državnog kapitala u Republici, zbog čega je sprovedena medijska kampanja o TI BiH kao reketaškoj organizaciji, što svakako nije ni blizu istini. Da je riječ o režiranoj medijskoj kampanji potvrđeno je i u Izvještaju o napretku BiH Evropske komisije za 2008., kao i u Izvještaju o stanju ljudskih prava u BiH State Departmenta. Neophodno je napomenuti i da je TI BiH upravo zbog ovih napisa i članaka, čiji cilj je bio diskreditovanje ove organizacije, tužio „Glas Srpske“ i „Nezavisne novine“ za klevetu.

Zbog svega navedenog, nadamo se da se ovakvi neprovjereni napisi više neće ponavljati, te da će TI BIH i Euroblic nastaviti dosadašnju uspješnu saradnju,

Sa poštovanjem,

Srđan Blagovčanin

Izvršni direktor

Transparency International Bosne i Hercegovine

Nikakvih pomaka u borbi protiv korupcije u BiH

Izvještaji za Medije ● 14 Maja 2011

U intervjuu za TIP izvršni direktor Transparency Internationala BiH Srđan Blagovčanin bez dlake na jeziku govori o zastojima i problemima u borbi protiv korupcije u BiH, posljedicama koje ima na društvo u cjelini, ali i mogućnostima efektnog djelovanja protiv korupacije.

TIP: U nedavno prezentiranom izvještaju Transparency Internationala BiH je navedeno da godinu dana nakon donošenja Strategije za borbu protiv korupcije 2009. – 2014. i Zakona o Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, stvari se ne kreću zadovoljavajućom brzinom niti tempom koji je predviđen relevantnim dokumentima. Koji je po vašem mišljenju osnovni razlog tome?

Srđan: Posljednji izvještaj Transparency Internationala koji je imao za cilj da ocjeni napredak BiH na implemetaciji Strategije za borbu protiv korupcije pokazao je da praktično implementacija strategije nije ni započela. Veliki problem koji smo identifikovali jeste potpuni zastoj na procesu uspostave antikorupcionog tijela za borbu protiv korupcije na državnom nivou. BiH je usvojila zakon o antikorupcionom tijelu prije skoro godinu i pol dana i tu se stalo. Stvari su se dodatno iskoplikovale neformiranjem vlasti, nekonstituisanjem samog parlamenta koji je bio zadužen da imenuje čelne ljude u agenciji što za posljedicu ima jednu potpunu blokadu u borbi protiv korupcije.

TIP: Kako komentarišete činjenicu da BiH zbog korupcije godišnje gubi približno milijardu KM, a da pri tome nikakvih pomaka u borbi protiv korupcije nema?

Srđan: Jako je teško davati procjene takve vrste. Sasvim je sigurno da su gubitci koje BiH ima zbog korupcije veoma značajni i ostavljaju teške posljedice koje će biti jako teško ispraviti i u narednim decenijama. Problem korupcije i jeste suštinska prepreka razvoju svake zemlje. Vidimo da se pitanje korupcije sve češće ističe u procesu EU integracija. Naprosto je Europska unija prepoznala da bez efikasne borbe protiv korupcije ne može biti napretka u procesu pridruživanja. Svjedoci smo onoga što se dešava u susjednoj Hrvatskoj, gdje je došlo do toga da veoma visoko pozicionirani zvaničnici bivaju predmetom istraga. To naprosto čeka i BiH. Sasvim je jasno da ne možete imati uspješnu reformu obrazovanja, pravosuđa ili javne uprave ukoliko nemate suzbijenu korupciju ili dovedenu u nekakve razumne mjere. Također, štete indirektne štete od korupcije su daleko veće od ovih direktnih jer one za posljedicu imaju neulaganje stranih investitora u BiH, zaobilaženje BiH u širokom luku. Bez stranih investitora sasvim je sigurno da nema novih radnih mjesta, a za posljedicu imamo visok stepen siromaštva u zemlji.

TIP: U kojem sektoru je korupcija najizraženija u BiH?

Srđan: Kada govorimo o korupciji BiH ima najtežu vrstu problema, a to je vrlo rasprostranjena politička korupcija na najvišim razinama vlasti. To se prije svega manifestuje kroz procese privatizacije, izdavanja koncesija i javnih nabavki. Tu nestaju velike količine novca koje su mogle biti upotrebljene za razvojne projekte i zapošljavanje. To su oblici korupcije protiv kojih se najteže boriti. Ljudi koji obavljaju visoke funkcije u javnim institucijama ili političkim partijama imaju veoma efikasan metod pritiska na pravosuđe kako bi se zaštitili od procesuiranja. Problem u tom smislu je i finasiranje pravosuđa koje osigurava izvršnoj vlasti da vrlo efektivno utiče na njega. Pravosuđe BiH se finansira iz 14 različitih nivoa, to praktično znači da svaki kantonalni ministar ima efikasan način da ukoliko nije zadovoljan radom pravosuđa, ispolji nekakav svoj utjecaj.

TIP: Kažu da korupcija u obrazovanju ima najdalekosežnije posljedice. Vaš komentar?

Srđan: Korupcija u obrazovanju stvara takve generacije koje će biti u budućnosti nosioci javnih funkcija i u privatnom sektoru, koji će biti ˝deformisani˝ i koji će imati vlastiti pogled na svijet koji podrazumijeva korupciju kao uobičajeno i normalno ponašanje bez kojeg nije moguće napredovati ni u akademskoj zajednici, a niti poslije kada se krenu baviti svojim profesionalnim karijerama. U tom smislu najveći problem kada govorimo o korupciji u obrazovanju je strukturalne prirode. Mi smo svjedoci da je obrazovanje regulisano u Federaciji na nivou kantona, u Republici Srpskoj na entitetskom nivou. Jedan popriličan haos vlada kada govorimo o zakonskom okviru, jer čak ni svi kantoni, iako je u njihovoj nadležnosti, nemaju zakone o visokom obrazovanju. Imamo i tu situaciju da je u nekoliko posljednjih godina došlo do ekspanzije privatnog visokoškolskog obrazovanja koje je u jednoj situaciji potpuno neuređenih normi, dovedeno do apsurda. Pa tako imamo da rade visokoškolske institucije koje nemaju nikakvih uslova da obrazuju mlade ljude i gdje se takva vrsta obrazovanja svela na klasičnu prodaju.

TIP: Kako objašnjavate činjenicu da otvaranje pitanja korumpiranosti političara još u velikoj mjeri tumači kao napad na “nacionalni integritet i identitet” cijele etničke grupe?

Srđan: To je također užasno veliki problem u BiH.i Transparency International je sam bio dosta često žrtva takvih vrsta političkih napada. Jednostavno imate situaciju u kojoj se duboka etnička podijeljenost zemlje koristi za zaštitu korumpiranih političkih elita koji nastoje da dokaze koji su protiv njih das u učinili određena krivična djela korupcije, tumače na način da se radi o napadu na cijelu etničku grupu, entitet ili kanton. Mislim da bez jačeg i snažnijeg pravosuđa taj problem jednostavno neće moći biti riješen, jer jednostavno sada imamo situaciju da vellika većina političkih lidera ima problem sa zakonom i onda dolazimo u jednu apsurdnu situaciju da uvijek jedni protiv drugih koriste argument ‘zašto se protiv mene istraga vodi, a ne protiv ovog iz drugog naroda. To je jednostavno jedan začarani krug.

TIP: Procesuiranje slučajeva korupcije je na veoma nezadovoljavajućem nivou u BiH?

Srđan: Istraživanja Transparency Internationala su pokazala da imamo simboličan broj presuda za korupciju i unutar tog broja pravosnažnih presuda dvije trećine su uslovne prirode. Mi imamo jednu situaciju u kojoj se još uvijek isplati baviti korupcijom jer je vrlo mala vjerovatnoća da ćete biti procesuiran, a još manja vjerovatnoća da ćete biti kažnjeni na odgovarajući način. I to šalje vrlo lošu poruku građanima i cjelokupnoj javnosti da korupcija predstavlja jedan poželjan oblik ponašanja koji donosi veliku dobit a da je rizik izuzetno mali. Reforma pravosuđa u BiH se provodi već skoro 10 godina i mislim da rezultati koji su postignuti u tom smislu nemogu zadovoljiti nikoga, a posebno kada govorimo o procesuiranju korupcije. Mi kažemo da je procesuiranje korupcije ključni test nezavisnosti pravosuđa. Naprosto, zato što ljudi koji mogu biti uključeni u koruptivne procese su ljudi koji su visoko pozicionirani, koji imaju ogroman novac, moć, utjecaj i koji mogu vrlo efikasno utjecati na pravosuđe. S druge strane, postoji politički problem kada govorimo o pravosuđu jer svjedoci smo svakodnevno rasprava u kojima politički lideri dovode u pitanje i postojanje državnih pravosudnih institucija. U takvom okruženju je jako teško i pravosuđu da smogne dovoljno snage i da se uhvati u koštac sa onim najvećim slučajevima u kojima su uključeni visoko pozicionirani zvaničnici.

TIP: Kako se efektno boriti protiv korupacije, ukoliko znamo da je korupcija prisutna na najvišim nivoima vlasti i politike, koji su ujedno zaduženi da iniciraju aktivnosti u ovoj oblasti?

Srđan: U ovako zapuštenom stanju, kada je korupcija od administrative do politike prisutna u svim sektorima, borba protiv korupcije će biti jedan dugoročan i bolan proces kroz koji ćemo sasvim sigurno morati proći. Ja često ističem primjer Hrvatske koja je imala sličan problem, ali koja je naprosto kroz proces europskih integracija došla u situaciju da se pred nju postave vrlo konkretni zahtevi od strane Brisela. Na žalost ja sam uvjeren da će u BiH takva vrsta pritiska morati doći spolja. Međutim, sasvim je jasno da bez unutrašnjih snaga i koncenzusa, mislim na građane, medije i nevladine organizacije, da progresa u tom smislu ne može biti. Borba protiv korupcije morala bi uključivati sve društvene grupe i slojeve, političke partije, javne ustanove i svakog pojedinca.

TIP: Kako ocjenjujete ulogu nevladinog sektora u borbi protiv korupcije u BiH?

Srđan: Moje mišljenje je da je nevladin sektor kada je u pitanju borba protiv korupcije, još uvijek nedovoljno snažan i da se još uvijek nije uspio nametnuti u tom procesu, komunikaciji s predstavnicima vlasti. Vidimo da jako puno ima problema u tim odnosima iako su potpisani određeni institucionalni sporazumi o saradnji. Transparency International se već 10 godina isključivo bavi pitanjima korupcije u BiH i zaista možemo reči da je postignut minimalan napredak u toj saradnji, a sasvim je sigurno da od takva vrsta saradnje korist mogu imati I državne institucije i društvo u cjelini.

TIP: Kako građani mogu doprinijeti u borbi protiv korupcije?

Srđan: Kada pogledate istraživanja javnog mnijenja, građani BiH su jako dobro svjesni prisustva korupcije, njenih pojavnih oblika, i sasvim je sigurno da se s njom susreću svakodnevno u životu. Međutim, naša istraživanja opet kažu da građani nemaju povjerenja u državne institucije, te da vlastitim aktivnostima, radom ili angažmanom mogu promijeniti bilo šta. To je suštinski problem gdje trebaju nevladine organizacije i mediji da pokušaju da priđu građanima, da ih pokušaju uvjeriti da je njihov angažman na kraju primarni. Građani imaju čitav niz različitih mogućnosti, od lokalnih inicijativa pred lokalnim institucijama, preko izbora gdje oni biraju vlast, što je i najbolji način za borbu protiv političke korupcije, pa sve do onih osnovnih stvari kao što je nepristajanje na korupciju i prijavljivanje korupcije.

(TIP/A.J.)

Indija ratificirala UN Konvenciju protiv korupcije

Izvještaji za Medije ● 12 Maja 2011

Indija je u četvrtak ratifikovala UN Konvenciju protiv korupcije – politički korektan potez kojim vlada ima priliku da se bori protiv korupcije u svim oblicima.

U stvari, postavlja se pitanje kako Indija do sada nije potpisnik spomenute Konvencije, jer postoji veliki broj neriješenih slučajeva povrata nelegalno stečene imovine a usko su vezani za odredbe UN Konvencije. Sve potpisnice Konvenciju mogu da pružaju pravnu pomoć te zajedno sarađuju u procesuiranjima slučajeva, potragama, zamrzavanja ili konfiskovanja slučajeva korupcije.

Premijer je objasnio kako se ratificiranje Konvencije spominje od septembra 2010. godine te je grupa ministara bila zadužena za ova pitanja. U premijerovoj izjavi se navodi: “Ratifikacija je potvrda da će sve obaveze preuzete potpisivanjem, vlada morati provoditi, ali kao prvo moraće se izvršiti neophodne reforme iz oblasti prava, te osnivanje antikorupcijske agencija kako bi se uskladile sa konvencijom”.

Tekst UN Konvencije protiv korupcije se mijenjao od 2002. i 2003.god. Konvencija je usvojena od strane UN Generalne skupštine, rezolucijom 58/4 31. oktobra 2003. godine, a stupila je na snagu 14. decembra 2005. godine.

TI BiH ukazao Evropskoj komisiji na nedovoljne napore vlasti u borbi protiv korupcije

Izvještaji za Medije ● 12 Maja 2011

Predstavnici ogranaka Transparency International-a (TI) iz zemalja zapadnog Balkana i Evropske komisije juče su se sastali u Briselu na redovnim godišnjim konsultacijama koje se organizuju u cilju pripreme izvještaja o napretku zemalja koje se nalaze u procesu pridruživanja Evropskoj uniji, koji Evropska komisija (EK) objavljuje svake godine.

Nalazi Transparency International Bosne i Hercegovine (TI BiH), koji su predstavljeni predstavnicima EK, ukazuju da je napredak BiH na unapređenju zakonskog okvira, a posebno u primjeni zakona za borbu protiv korupcije gotovo nevidljiv, s obzirom na to da i više od godinu dana nakon usvajanja Zakona o agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije ovo tijelo još uvijek nije uspostavljeno, te da Strategija za borbu protiv korupcije gotovo nije ni primjenjivana.

Ono što predstavlja konstantan problem kada je u pitanju borba protiv korupcije u BiH je očigledan nedostatak političke volje za suočavanje sa korupcijom u BiH. Takođe, Opšti izbori 2010., te činjenica da vlast na državnom nivou još uvijek nije konstituisana ni nakon više od 7 mjeseci, doveli su do potpunog zastoja u primjeni antikorupcionih reformi i unapređenja zakonskog okvira u ovoj oblasti. TI BiH je predstavnicima Evropske komisije ukazao i na brojne nepravilnosti koje su se dogodile tokom predizborne kampanje u procesu finansiranja i troškova stranaka u svrhu predizborne promocije, koji su u velikoj mjeri uticali na demokratičnost i regularnost samih izbora.

Na konsultacijama sa predstavnicima Evropske komisije ukazano je i na neefikasnost pravosuđa u procesuiranju slučajeva korupcije, na šta ukazuje zanemarljiv broj procesuiranih predmeta korupcije i oduzete imovinske koristi, kao i na stalne političke pritiske na rad pravosuđa i osporavanje njihove uloge, što nikako ne doprinosi izgradnji povjerenja javnosti u ove institucije.

Predstavnicima EK ukazano je i na brojna kršenja osnovnih ljudskih prava i sloboda, posebno u oblasti slobode pristupa informacijama i slobode medija, te kroz prijetnje i pritiske kojima su u kontinuitetu izloženi mediji, nevladine organizacije, kao i ostali pojedinci i institucije koji ukazuju na slučajeve korupcije. TI BiH će nastaviti monitoring provođenja antikorupcijskih zakona, te će i dalje izvještavati Evropsku komisiju o napretku BiH u provođenju reformi u ovoj oblasti.

TI BiH ukazao Evropskoj komisiji na nedovoljne napore vlasti u borbi protiv korupcije

Izvještaji za Medije ● 11 Maja 2011

Svjetski dan slobode medija, sloboda govora i demokratija

Izvještaji za Medije ● 03 Maja 2011

“Svako ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja; ovo pravo uključuje slobodu zadržavanja mišljenja bez vanjskih pritisaka te slobodu traženja, primanja i širenja informacija i ideja putem bilo kojeg medija i bez obzira na granice“, član 19, Univerzalna deklaracije o ljudskim pravima

Mediji predstavljaju jedan od najsnažnijih oružja koje svijetu predstavljaju razorne efekte korupcije. Nezavisni i slobodni mediji su kamen temeljac demokratije, i ključna komponenta zdravog sistema upravljanja. Ali metode za ušutkivanje medija su stvrane i ima ih nažalost puno, jedne od njih su: kleveta, uznemiravanja, pa čak i smrt.

Svake godine, 3. maja ljudi širom svijeta proslavlaju Dan slobode medija kako bi podigli svijest o osnovnim principima slobode medija te odali počast onima koji su umrli ili su kažnjeni za svoj iskren i požrtvovan rad.

Transparency International (TI) podržava i promoviše slobodu medija i zalaže se za stopiranje svih kažnjavanja novinara od strane onih koji vladaju.

Građani i mediji

Snažna veza između medija i organizacija civilnog društva pojačava watchdog funkcije te održava transparentnost i odgovornost na svjetskom dnevnom redu.

Događaji na Bliskom istoku i Sjevernoj Africi u 2010. godini pokazuju koliko društveni mediji mogu da osiguraju da informacije dođu do ljudi u zemljama gdje tradicionalni mediji nisu u mogućnosti da pruže takve vrste informacija.

Kriminalizacija slobode govora

Ugledni Senegalski novinar je 14. aprila 2011. godine proglašen krivim zbog objave dva članka u La Gazette a u vezi korupcijskog skandala u vladi Senegala. Udruženje Reporteri bez granica su okarakterisali ovaj čin kao “arhaičan i nesrazmjeran”. Organizacije poput UN Komiteta za zaštitu ljudskih prava su izrazili duboku zabrinutost. U mnogim zemljama, zakoni omogućavaju takvu vrstu odnosa prema medijima.

Nagrada integriteta

Od 2000. godine Transparency International nagrađuje hrabre pojedince i organizacije koji razotkrivaju korupciju Nagradom za integritet. Spomenuti novinar, Coulibaly je jedan od devet novinara koji je primio nagradu, koja mu je dodijeljena posthumno.

Od 1992. godine je ubijeno 861 novinara zbog svog rada, prema izvorima Komiteta za zaštitu novinara (The Committee to Protect Journalists. ).

Rad sa novinarima

TI ogranci širom svijeta ohrabruju novinare da rade na temama o korupciji. TI takođe prepoznaje i prati rad izvrsnih novinara kao i organizacija. Takođe finansira nagradu u iznosu od 30.000 američkih dolara u saradnji sa Institutom za medije u Južnoj Americi.

Devet mladih novinara iz Azije je takođe bilo pozvano na 14. Međunarodnu konferenciju o korupciji a kojoj je bila domaćin Azijsko-Evropska mreža za mlade novinare.