Izvještaji za Medije

Regionalna saradnja za poboljšanje transparentnosti institucija

Izvještaji za Medije ● 27 Aprila 2010

Transparency International Bosne i Hercegovine (TI BiH), Transparency Hrvatska i MANS iz Crne Gore ostvarili su regionalnu saradnju radi uspostavljanja sistema monitoringa transparentnosti državne uprave u ovim državama. Poseban fokus projekta će biti na oblastima u kojim je dosadašnja praksa pokazala najveći nivo zatvorenosti institucija, a koje su najpodložnije pojavi korupcije. U oblasti privatizacije, javnih nabavki, prostornog planiranja, sukoba interesa, finansiranja političkih partija i sprovođenja antikorupcijskih mjera biće uspostavljen regionalni sistem monitoringa na osnovu kojeg će se dobiti uporedive informacije o nivou transparentnosti institucija u tri države koje se nalaze u različitim fazama procesa evropskih integracija.

Kroz projekat će biti ojačano učešće civilnog društva u sprovođenju Zakona o slobodi pristupa informacijama. Naime, kroz nacionalne mreže partneri će većem broju NVO i novinara pružiti podršku da koriste ovaj zakon kako bi došli do informacija bitnih za njihov rad i kako bi povećali otvorenost i odgovornost državnih institucija. Takođe, partneri će pružati besplatnu pravnu pomoć građanima koji žele da podnesu zahtjeve za informacijama.

Na osnovu iskustava, kako partnera tako i građana i NVO-a, u nekim zemljama će se tražiti izmjene zakona, a u nekim promjene prakse kako bi se povećala trasparentnost institucija i samim tim prevenirao nastanak korupcije u ciljanim oblastima. Na osnovu dosadašnjih iskustava NVO-a i građana, kao osnovni problemi u implementaciji zakona javljaju se nesprovođenje testa štetnosti, dugi postupci pred Upravnim sudom, nepoštovanje sudskih odluka i nesprovođenje kaznenih odredbi.

Transparency International Bosne i Hercegovine će se kroz ovaj projekat fokusirati na izmjene zakona na entitetskim nivoima i njihovim usklađivanjem sa državnim Zakonom o slobodi pristupa informacijama. Prije svega, ovo se odnosi na uvođenje kaznenih odredbi za nesprovođenje Zakona, tj. sankcionisanje institucija i pojedinaca za neodgovaranje po zahtjevu za pristup informacijama kao što je to regulisano i u Zakonu na nivou BiH, te uvođenje obaveze donošenja rješenja po zahtjevu na nivou Republike Srpske, čiji zakon trenutno ne prepoznaje istu obavezu, te time krši prava pojedinaca na žalbu po osnovu donesene odluke.

TI BiH je, u prethodnom periodu, svojim zalaganjem prema institucijama na državnom nivou, zajedno sa ostalim organizacijama koje se bave promocijom slobodnog pristupa informacijama, uspio ukazati na važnost uvođenja kaznenih odredbi u Zakon o slobodi pristupa informacijama BiH, te time pokazati da kršenje odredbi ovog Zakona, kroz uskraćivanje prava na informaciju, predstavlja i kršenje osnovnih građanskih prava. S tim u vezi, TI BiH će kroz ovaj regionalni projekat nastojati i dalje promovisati važnost ovog zakona, kako za NVO i medije, tako i za građane u njihovoj svakodnevnoj komunikaciji sa institucijama vlasti na svim nivoima, te time i raditi na poboljšanju njihove transparentnosti.

Korupcija bez kazni i posljedica

Izvještaji za Medije ● 25 Aprila 2010

Korupcija bez kazni i posljedica

Izvještaji za Medije ● 25 Aprila 2010

U sklopu Monitoringa provođenja antikorupcijskih reformi, Transparency International Bosne i Hercegovine (TI BiH) objavio je drugi periodični izvještaj o procesuiranju slučajeva korupcije pred sudovima i tužilaštvima u BiH.

Analiza rada pravosuđa tokom 2009. godine, kada je u pitanju procesuiranje korupcije, ukazuje na činjenicu da je efikasnost cjelokupnog sistema krivičnog pravosuđa u ovom području izrazito niska. Naime, iz podataka koji se odnose na broj predmetai, vidljivo je da su slučajevi korupcije veoma malo zastupljeni u odnosu na druge oblike krivičnih djela. Tokom 2009. godine sudovi u BIH su donijeli ukupno 142 osuđujuće presude za koruptivna djela, što predstavlja samo 0,9% ukupnog broja osuđujućih presuda. Međutim, od 142 presude, čak 96 se odnosilo na uslovne presude, a samo 26 na zatvorske kazne. Kada se uzme u obzir da je od navedenih slučajeva samo 8 pravosnažno okončanih predmeta za čisto korupcijska krivična djela, od čega je samo jedan predmet ishodio izricanjem zatvorske kazne, dok se u ostalih 7 slučajeva radilo o uslovnim kaznama, jasno je da je procesuiranje korupcije neefikasno i nezadovoljavajuće.

Ako se ovim podacima doda činjenica da u sudskoj statistici korupcije u BiH dominira tzv. sitna korupcija, dok slučajevi korupcije visokog nivoa, u koje su uključeni počinioci iz najviših društvenih i političkih slojeva, prolaze nekažnjeno, prethodni zaključak još više dobija na snazi. Sve ovo ukazuje na to da sudovi i tužilaštva nisu pokazali dovoljno volje i zainteresovanosti da se problem korupcije u BiH sveobuhvatno i ravnomjerno, i u svim oblicima, procesuiraju i kazne.

Dodatan problem u procesuiranju korupcije predstavlja nizak stepen primjene oduzamanja nezakonito stečene imovine, što bi svakako trebalo biti imperativ, imajući u vidu izrazit kontrast između blagih i niskih kazni za koruptivna djela i ogormnih novčanih iznosa i koristi dobijenih kroz koruptivne transakcije.

Zaključci analize procesuiranja korupcije pred sudovima i tužilaštvima u BiH ističu neophodnost sveobuhvatnog, sistemskog i koordinisanog pristupa u suprotstavljanju svim oblicima korupcije, te dosljednog provođenja zakona na svim nivoima pravosuđa, kako bi se pokazala volja insitucija da se istinski suprotstave korupciji. Pronalaženje bilo kakvih opradvanja za postojeće stanje ne može imati utemeljenje, barem dok se ne poveća broj i profil presuđenih korupcijskih krivičnih djela u BiH, a dok se to ne dogodi, korupcija  će ostati unosan izvor prihoda privilegovanih, sa malo rizika i bez posljedica.

Dokumenti

Procesuiranje korupcije pred sudovima i tužilaštvima u BIH

Koalicija nevladinih organizacija poziva grupu G20 da preduzmu mjere protiv nezakonitih finansijskih tokova

Izvještaji za Medije ● 20 Aprila 2010

potvrđivanje veze između nezakonitog odljeva kapitala iz razvijenih zemalja, apsorpciju resursa od poreskih prihoda kao i uticaj onih koji imaju veliki uticaj na ekonomski razvoj;

• poziv finansijskoj grupi zaduženoj za praćenje finansijskih tokova da izmjene i dopune preporuke 33, 34 i dio VIII kako bi promovisali da benefiti svih kompanija, fondacija, dobrotvornih organizacija budu stvar javnih rasprava;
• neprestano ponavljati potrebu za procesuiranjem slučajeva podmićivanja, pronevjera te ostalih oblika korupcije, kao i poziv svim potpisnicima da povećaju resurse za istrage i procesuiranje slučajeva korupcije, kako bi osigurali korist svih metoda i vremensku koordinaciju za međusobnu pravnu pomoć a sve na osnovu potpisane deklaracije iz maja 2004.godine;
• poštivanje i primjena međunarodnih računovodstvenih standarda, prema kojima sve multinacionalne kompanije moraju izvještavati o svojim prihodima i plaćenim porezima svoje vlade;
• poziva OECD grupu da kreira i promoviše zajednički ugovor za efikasniju razmijenu poreskih prijava te razmjenu sa pravosudnim organima zemalja potpisnica.

Za više informacija o koaliciji nevladinih organizacija posjetite: www.uncaccoalition.org
ili nas slijedite na: www.twitter.com/uncaccoalitionza

TI poziva na osnivanje Evropskog ureda javnog tužioca

Izvještaji za Medije ● 20 Aprila 2010

Na sastanku predstavnika EU održanom u Lisabonu u decembru 2009. godine, eksplicitno se navodi potreba za uspostavljanje ureda javnog tužioca.

“Lisabonski ugovor nudi zlatnu šansu EU da ojača antikorupcijsko zakonodavstvo. Uvjereni smo da će ukupan broj slučajeva korupcije rasti, ako EU Ured za borbu protiv organizovanog kriminala (OLAF) ne podigne nivo istraga i ne oformi Evropski ured javnog tužioca” izjavila je Jana Mittermaier, TI predstavnik pri Evropskoj Uniji.

Trenutni prekogranični kriminal i korupcija se ne istražuju dovoljno. Domaći istražni organi ne mogu u dovoljnoj mjeri uticati na riješavanje ovih problema, pa samim tim i šanse za presude su limitirajuće. Formiranjem spomenutog ureda i koordiniranim radom sa domaćim institucijama, postoji velika šansa da se mnogi procesi ubrzaju.   

Ako dugoročno gledamo na ovaj problem, osnivanje Evropskog ureda javnog tužioca bi trebalo predvidjeti sveukupan mandate koji ne bi uključivao samo kriminal koji direktno utiče na finansijske interese EU, već i ozbiljne oblike prekograničnog kriminala, kao što je prekogranična korupcija i drugi oblici kriminala. 

Evropski ured javnog tužioca će na kraju pomoći povratiti povjerenje u EU institucije i njene kapacitete kako bi što efikasnije riješili problem sa transnacionalnom korupcijom. Reputacija institucija je očigledno dosta poljuljana, što se moglo vidjeti i na zadnjem istraživanju u kome je 78% građana EU odgovorilo da bi se institucije trebale posvetiti veću pažnju borbi protiv korupcije.

Medvedev redefinisao antikorupcijsku strategiju

Izvještaji za Medije ● 15 Aprila 2010

Sadržaj ovog dekreta je objavljen u srijedu, strategija počiva na srednjeročnoj vladinoj politici, s tim da se mora dopunjavati svake dvije godine, objavio je zvanični Kremlj. 

U izjavi se takođe navodi kako je predsjednik analizirajući rad vladinih i nevladinih organizacija shvatio kako su potrebna dva odvojena dokumenta.  Ključni elementi nove strategije, objavljene prije nekoliko dana, su čvršća saradnja, veća vladina izdvajanja iz budžeta za istraživanja koja bi trebala da prate strategiju.

Transparency International (TI) rangira Rusiju prema Indeksu percepcije korupcije na 146.-to mjesto od ukupno 180 zemalja, koji takođe pokazuje da se na godišnjem nivou u korist mita potroši blizu 300 milijardi dolara. Medvedev je 2008.g. dolaskom na mjesto predsjednika apostrofirao borbu protiv korupcije kao važan korak.

“Ovo predstavlja odličnu vijest, i samim time Rusija ima po prvi put jasne smjernice za borbu protiv korupcije. O ovoj strategiji treba da bude i javno raspravljano, jer je donesena bez učešća društva i medija”, izjavila je Yelena Panfilova, TI Rusije.

Anatoly Golubev, predsjednik Komiteta za borbu protiv korupcije, dodao je kako društvo treba da ima uvid u rad birokratije, ali nažalost ne postoje mehanizmi za kontrolu odluka vlade. Te smatra kako je Medved donio takvu odluku jer se od 2008.g. malo toga uradilo. Ovim postupkom želi da unese promijene iako ovaj dokument ne sadrži dovoljne elemente za poboljšanje strategije.

U novom dokumentu stoji kako se trebaju ojačati i poštovati preuzete obaveze od strane Savjeta Evrope, kao i izrada izvještaja, preuzeta potpisivanjem GRECO sporazuma 2007.g. (Grupa država za borbu protiv korupcije). Prema izvještaju ove grupe, Ruska Federacija je okarakterisana kao zemlja u kojoj “korupcija predstavlja sistemski fenomen”.

Za vrijeme predsjednika Vladimira Putina, Vijeće za borbu protiv korupcije je imalo 6 članova, dok se ovaj broj sad povećao na 24 člana, što predstavlja ozbiljniju namjeru u borbi protiv korupcije.

Sudija Vrhovnog kasacionog suda pritvoren zbog korupcije

Izvještaji za Medije ● 10 Aprila 2010

Sudije Vrhovnog kasacionog suda odredile su trojici osumnjičenih pritvor od 29 dana zbog povezanosti sa senatorom u Parlamentu Rumunije, Katalinom Vojkuom, optuženim za korupciju. Vojku je u pritvoru od 30. marta.

U ponedeljak će u istom sudu biti razmotren zahtjev trojice pritvorenih da im se sudi sa slobode.

Tužioci DNA optužuju Vojkua da je obećao privrednicima Kašuneanuu i Ločiku da će intervenisati da se povoljno rješe njihovi predmeti u sudu, a u to je umješao i sudiju Kostiniua.

Tužioci su naveli da je Vojku za svoje “intervencije” dobio 260.000 eura od Kašuneanua i oko 30.000 eura od Ločika, a pretpostavlja se da je i sudija dobio novac.

U Rumuniji je prvi put određen pritvor za jednog sudiju Vrhovnog suda i senatora parlamenta čiji je mandat u toku.

Izvor: Beta

Novi Zakon protiv mita će pomoći Britaniji da uspostavi međunarodnu reputaciju

Izvještaji za Medije ● 08 Aprila 2010

U prethodnih 12 godina Transparency International Velike Britanije poziva na novi i efikasniji model antikorupcijskih zakona. Novim zakonom će se osigurati usklađenost sa OECD Konvencijom protiv mita za službenike u javnim institucijama, te će ojačati zakonski okvir za brže procesuiranje optuženih.”

Usvajanje spomenutog zakona će uputiti snažnu poruku svim Britancima i ostatku međunarodnih predstavnika da Britanija neće tolerisati bilo koji oblik korupcije. Etička praksa mora biti čvrsto ugrađena u sve ešalone poslovanja. Era “uobičajenog poslovanja” je završena.  

Transparency International Velike Britanije čestita svim političkim partijama za njihov doprinos u riješavanju dugogodišnjeg istorijskog zakonskog problema. Jedan korak preostaje kako bi se prilagodili svi zakonski akti sa postojećim procedurama a sve radi prevencije podmićivanja u poslovanjima kompanija. Transparency Int. Velike Britanije upozorava da se treba što prije pripremiti prije opštih izbora kako bi se osiguralo da se poslije izbora osjeti postignuti napredak.

Reakcija na saopštenje CIK

Izvještaji za Medije ● 02 Aprila 2010

Podsjećanja radi, Transparency International BiH je nekoliko puta Centralnoj izbornoj komisiji podnosio prijavu zbog postojanja sukoba interesa u slučaju Ramiza Džaferovića, koji je osim što je predsjednik Uprave Razvojne banke FBiH, ujedno i i vlasnik privatne firme “Džaferović” koja je obavljala revizorske usluge za preduzeća kojima je ova banka odobravala kredite. CIK je, međutim, i nakon odluke Suda BiH kojom se CIK obavezuje da donese odluku po ovom pitanju, odbila uvrditi postojanje sukoba interesa i proglasila se nenadležnom, navodeći da čak nije mogla utvrditi ni koji je organ nadležan za vođenje ovog postupka, zbog čega je TI BiH uložio žalbu Sudu BiH.

S obzirom na to da još uvijek nije dobio zvanično rješenje Suda BiH, na koje se CIK poziva u svom saopštenju, TI BiH još uvijek ne može reagovati na ovakvu odluku. Međutim, ukoliko se ovi navodi potvrde, TI BiH će nastaviti u svojim nastojanjima da se ovaj slučaj očiglednog sukoba interesa utvrdi i sankcioniše, tražeći i koristeći sva pravna sredstva koja su na raspolaganju kako bi se utvrdilo ko je nadležan za utvrđivanje postojanja sukoba interesa u slučaju gospodina Džaferovića.

Usporenost antikorupcijskog napretka izazov u radu ključne organizacije OAS

Izvještaji za Medije ● 25 Marta 2010

Na poslijednja tri redovna sastanka, vlada Venecuele je zabranila učešće predstavnika civilnog društva u monitoring procesu implementacije IACAC (Inter Američke Konvencije za borbu protiv korupcije) te samim tim predstavila zemlju kao jedinu koja nema kompletan izvještaj o stanju korupcije. TI i ostale organizacije su prezentovale nezavisni izvještaj analizirajući primjenu spomenute Konvencije od strane Vlade Venecuele. Vlada Venecuele tvrdi da TI Venecuele, ne predstavlja društvo, iako je zakonski registrovan u zemlji.

“OAS ne može tolerisati cenzuru, naročito kada se govori o monitoring zakonskih instrumenata za borbu protiv korupcije”, naglasio je Jose Ugaz, član TI, te bivši sudija u procesu slučaju Fujimori-Montesinos. “Osnovno je da OAS garantuje puno učešće predstavnika civilnog društva, kako bi preuzete obaveze bile nezavisno i transparentno praćene, a izvještaji služili svojoj namjeni”.

Rezultati monitoringa implementacije Konvencije organiziranog od strane TI ogranka iz Kolumbije, Meksika, Trinidada i Tobaga, te Venecuele, Grupe Faro i udruženja iz Ekvadora, pokazuju da je zemlja napravila određene napretke. U Kolumbiji i Venecueli ne postoji zakonske garancije za Zakon o slobodnom pristupu informacijama, dok u Ekvadoru takav zakon postoji, ali ostaje virtuelno nepoznavanje i primjena istog. 

U Meksiku je potrebno radikalno osigurati koordinaciju između različitih javnih tijela koja imaju zadatak osigurati nesmetano sprovođenje antokorupcijskih mjera. orgaanizacije poput OAS-a i TI naglašavaju potrebu identificiranja indikatora koji utiču na stvarnu implementaciju konvencije, kako bi ddobili informacije o istinskoj primjeni svih antikorupcijskih mehanizama.

“Premda je region postigao značajan ekonomski rast, siromaštvo ostaje konstantan problem koji je povezan sa korupcijo kao i mrežom kriminalnih zajednica koje su uspjele da se povežu sa javnim institucijama. Mi pokušavamo da ubrzamo i upotpunimo njihove obaveze u borbi protiv korupcije”, izjavio je Ugaz. 

Konvencija predstavlja sporazum koje su usvojile 33 zemlje Amerike s obavezom da će implementirati zakone i praksu a u svrhu smanjenja kriminaliteta i prevencije korupcije. konferencija koja je održana od 22-26. marta ove godine, predstavnici vlada su prezentovali OAS-u svoje izvještaje osim Venecuele. Ključna područja su bila prevencija i sankcionisanje podmićivanja javnih službenika, transnacionalno podmićivanje, nelegalno bogaćenje i iznuda.  

Ugaz je upozorio na obaveze OAS-a prema kojima je dužnost ove organizacije da specificira i adresira problematična područja vezana za korupciju te redovno organizira konferencije kako bi se ubrzale reforme za monitoring mehanizama za praćenje koji su osnova za transparentan i uključujući proces. Ovakve reforme treba da uključe: modifikovana pravila za procedure koji se odnose na uključivanje civilnog društva, razmjenu iskustava između zemalja potpisnica i sl.  Vânia Lúcia Ribeiro, predsjedavajuća ekspertsksog komiteta iz Brazila, podržava potrebu za okupljanjem svih zemalja potpisnica Konvencije, kao i da će se uzeti u obzir i 3 predložene reforme od strane TI. Predstavnici El Salvadora su takođe izrazili svoju zabrinutost, naglašavajući da je neprihvatljivo ograničavanje uloge civilnog društva jer ono daje kritiku i kao takvu je treba uzeti u obzir, jer predstavlja nezavisno mišljenje.

Napredak u usvajanju zakona, nazadovanje u njihovom provođenju

Izvještaji za Medije ● 24 Marta 2010

Napredak u usvajanju zakona, nazadovanje u njihovom provođenju

Izvještaji za Medije ● 24 Marta 2010

Transparency International Bosne i Hercegovine (TI BiH) objavio je drugi periodični izvještaj o napretku zakonodavne i izvršne vlasti u provođenju antikorupcijskih reformi, kao jedan od analiziranih segmenata u sklopu genralnog Monitoringa provođenja antikorupcijskih reformi.

Generalni zaključak je da je Bosna i Hercegovina ostvarila vrlo ograničen napredak u provođenju antikorupcionih reformi tokom 2009. godine. Iako uz drastična kašnjenja u odnosu na preuzete međunarodne obaveze i dinamiku planiranu državnim politikama, ostvaren je napredak usvajanjem ili dopunom nekoliko ključnih antikorupcijskih zakona, prije svega usvajanjem Zakona o agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, izmjenama i dopunama Krivičnog zakona, u smislu osnaživanja i dopuna odredbi kojima se reguliše oduzimanje ilegalno stečene imovine i usvajanjem kaznenih odredbi u okviru Zakona o slobodi pristupa informacijama.

Ovaj napredak relativiziran je činjenicom da znatan broj reformskih zakona u okviru ukupnih antikorupcionih reformi još uvijek čeka usvajanje, sa krajnje neizvjesnim rokom realizacije, kao što su Zakon o javnim nabavkama i unapređenje zakonskog okvira oduzimanja ilegalno stečene imovine u procesnom segmentu, kao i zakonskog okvira kojim bi se zaštitile osobe koje unutar institucija prijavljuju korupciju – tzv. zviždači (whistleblowers). Takođe, negativan razvoj zabilježen je urušavanjem postojećeg zakonskog okvira koji reguliše rad Regulatorne agencije za komunikacije i Ureda za reviziju institucija BiH, usvajanjem izmjena i dopuna Zakona o ministarstvima i drugim tijelima uprave BiH, čime se uloga ove dvije institucije u potpunosti obesmišljava svodećih ih na upravne organizacije potpuno podređene izvršnoj vlasti.

Prema većini pokazatelja, korupcija u BiH i dalje je sistemski prisutna u mnogim područjima, posebno unutar vlada i drugih državnih i entitetskih institucija, a povezana je sa javnim nabavkama, dobijanjem dozvola za poslovanje u sektorima zdravstva, energije, transportne infrastrukture i obrazovanja, i drugim. Jedan od uzroka za ovakvu situaciju svakako je ogroman raskorak između usvojenog zakonskog okvira u oblasti suzbijanja korupcije i njegove provedbe u praksi, što je jasan pokazatelj da u BiH još uvijek nedostaje istinska politička volja za hvatanje u koštac sa korupcijom. Upravo zbog toga se preporuke navedene u izvještaju najviše fokusiraju na osiguranje dosljedne primjene Strategije za borbu protiv korupcije i ostalih antikorupcijskih akata, te nezavisnost i odgovornost institucija, što predstavlja jedan od najvećih problema imajući u vidu izražene potilitčke pritiske na rad pravosuđa i institucija nadležnih za borbu protiv korupcije.

Transparency International Bosne i Hercegovine izvršio je ovu analizu uz podršku Ministarstva inostranih poslova Kraljevine Norveške, a nalazi i rezultati praćenja napretka izvršne i zakonodavne vlasti, kao i preporuke, biće dostavljeni nadležnim institucijama u cilju unapređenja sprovođenja antikorupcijskih reformi.

Dokumenti

Monitoring provođenja antikorupcijskih reformi u BiH

Antikorupcioni mehanizmi postoje ali su propisi neadekvatni

Izvještaji za Medije ● 20 Marta 2010

Izvještaj Studija sistema nacionalnog integriteta Egipt 2009. daje pregled i stanje svih stubova društva uključujući izvršnu, sudsku i zakonodavnu vlast, političke stranke, antikorupcione agencija, nevladine organizacije i medije. Identifikuje ključne problem te daje referentne tačke za mjerenje daljeg napretka i osnovu za upoređivanje sa velikim brojem drugih zemalja. 

“Za Egipat je prvenstveno bitno prilagoditi postojeće zakone i propise, te ih ojačati kako bi Egipat imao mogućnost za dalju borbu protiv korupcije”, izjavila je Omnia Hussein, voditelj programa u TI.

U proteklim godinama, Egipat je predstavio seriju zakona i tijela za ojačavanje vladavine i odgovornosti. to uključuje i usvajanje UN Konvencije protiv korupcije od strane Ministartstva za administrativni razvoj i Komiteta za integritet 2005.g. ali Egipt još uvijek ide malim koracima napred. cabinet predjsednika je takođe prihvatio odluku još 2006.g. ali od tada sve ostaje samo na papiru.

Prema izvještaju, ključni problem se identifikuju u političkoj sferi, kao što je rad antikorupcione agencije, gdje dolazi do uplitanja politike, manjak mehanizma prijavljivanja, sukob interesa, slabo poštivanje zakona, manjak transparentnosti, i to je sve povezano sa ograničenom slobodom rada nevladinih organizacija i medija.    

Kako bi osigurali prevenciju korupcije, te osnažili vladin i civilni sektor, te omogućili nezavisan rad medija i međunarodnih institucija. prema ključnim nalazima ovog izvještaja stoji:

• Prema nalazima NIS, Ustav, zakon i propise treba prilagoditi kako bi zajednički doprinijeli efikasnijoj borbi protiv korupcije.
• Sudstvo je percipirano kao jedno od najmanje korumpiranih i nezavisnih državnih tijela, što treba da se i održi.
• Potencijalni sukobi interesa u vladinim institucijama, uglavnom su povezani sa istaknutim političkim predstavnicima.
• Zakona o zaštiti zviždača se nesprovodi jer postoji mala pravna garancija za zaštitu onih koji se izlažu kada prijavljuju slučajeve korupcije.
• Zakon o slobodnom pristupu informacijama se nedovoljno primjenjuje i to sa velikim brojem ograničenja u pristupu informacija koje su od vladinog značaja.
• Uprkos zakonima, prema kojima postoje ograničenja, još uvijek se može desiti da se zakoni zloupotrebljavaju od strane parlamentaraca. 

Agencije za borbu protiv korupcije generalno dobro funkcionišu, samo je potrebno da dobiju snažniju političku nezavisnost.   

Opsežna Studija Sistema Nacionalnog Integriteta ukazuje na slabe, trome i spore državne mehanizme suočene sa visokorasporostranjenom korupcijom i moćnim strukturama organizovanog kriminala.

U izradi NIS studije je učestvovala nezavisna grupa lokalnih stručnjaka i profesora sa Egipatskog Univerziteta. TI će predstaviti inicijativu za pokretanje regionalnog izvještaja za 23 zemlje, kao što su Maroko, Palestina, Libanon i dr.

Propuštena prilika za unapređenje odgovornosti i transparentnosti partija

Izvještaji za Medije ● 17 Marta 2010

Propuštena prilika za unapređenje odgovornosti i transparentnosti partija

Izvještaji za Medije ● 17 Marta 2010

Transparency International Bosne i Hercegovine (TI BiH) ocjenjuje da je Interresorna radna grupa za izmjene i dopune Zakona o finansiranju političkih partija, koja je u ponedjeljak 15. marta okončala razmatranje izmjena ovog akta, ponovo propustila priliku da unaprijedi zakonska rješenja u ovoj oblasti.

Umjesto da se izmjenama Zakona doprinese kvalitetu zakonskih rješenja i njihovom usaglašavanju sa međunarodnim standardima, Interresorna radna grupa je predložila rješenja koja odstupaju od ovih standarda. Ovo se prije svega odnosi na rješenje kojim se zabranjuje finansiranje političkih partija iz inostranstva, što nije u saglasnosti sa međunarodnim standardima i preporukama Venecijanske komisije. Zbog toga je neophodno napraviti jasnu razliku između finansiranja političkih partija iz transparentnih i zvaničnih međunarodnih izvora od ilegalnog netransparentnog finansiranja iz inostranstva koje je i neophodno zakonski zabraniti.

Ukoliko se već vrše izmjene Zakona o finansiranju političkih partija, one bi se najprije trebale odnositi na sankcionisanje ilegalnih aktivnosti, prije svega kroz strožije sankcionisanje političkih partija koje krše propise o finansiranju političkih partija, te rigorozniju kontrolu finansiranja i transparentnosti stranaka.
Takođe, zbog nedostatka kapaciteta za reviziju finansiranja političkih partija, potrebno je otvoriti debatu o eventualnoj izmjeni zakonskih odredbi kojima bi taj dio posla bio preuzet od strane službi za reviziju javnog sektora.

Imajući u vidu sve navedeno, te da se ove godine održavaju izbori, neophodno je organizovati javnu raspravu o izmjenama zakonskog okvira koji reguliše finansiranje političkih partija, kako bi se ova oblast uredila prije nego što se omogući političkim partijama da i u ovoj izbornoj godini zloupotrijebe propise i sredstva finansiranja.

Izvještaj o neradu Komisije za utvrđivanje sukoba interesa

Izvještaji za Medije ● 16 Marta 2010