Izvještaji za Medije

Otvoreno pismo članovima Parlamentarne skupštine BiH povodom novog prijedloga izmjena Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH

Izvještaji za Medije ● 24 Maja 2010

Prema ovom prijedlogu, za kršenje pojedinih odredbi Zakona o sukobu interesa, umjesto važeće sankcije izricanja nepodobnosti kandidovanja za bilo koju funkciju izabranog zvaničnika, nosioca izvršne funkcije ili savjetnika u periodu od 4 godine nakon počinjenog prekšaja, zvaničnicima bi prvo bila izrečena novčana sankcija u iznosu od 1.000 KM do 10.000 KM, te im dat rok od 60 dana za otklanjanje postojećeg sukoba interesa, ukoliko je isti otkloniv.

Transparency International BiH smatra prijedlog gospodina Raguža potpuno neprihvatljivim, te još jednim od pokušaja da se ovaj izuzetno važan anti-korupcioni Zakon što više oslabi i to uoči održavanja opštih izbora.

Transparency International BiH se slaže sa dijelom obrazloženja gospodina Raguža da je dosadašnja praksa provođenja Zakona o sprečavanju sukoba interesa bila obilježena dvostrukim standardima i da je u velikoj mjeri zavisila od uticaja i moći javnih zvaničnika koji su dolazili pod udar ovog Zakona, odnosno tijela za njegovu provedbu. Međutim,

ovakvi problemi se nikako ne bi smjeli rješavati na način da se kaznena politika dodatno derogira, a sukob interesa prolongira, već konstruktivnim odredbama kojima bi se onemogućio i najstrožije sankcionisao nepropisan politički uticaj na Centralnu Izbornu Komisiju BiH, a rad ove institucije učinio profesionalnijim, nepristrasnijim i pravednijim. Ove mjere bi trebalo da sadrže, između ostalih, obavezu, kao i zaštitu lica koja prijavljuju pokušaje političkih pritisaka, te adekvatne sankcije za lica koja ovakav vid pritiska vrše, kao i lica koja pod njega potpadnu, zanemarujući pritom svoje profesionalne dužnosti.

Umjesto toga, usvajanje prijedloga gospodina Raguža, odnosno uvođenje prelaznih novčanih sankcija, koje su iovako simbolične u odnosu na razmjere nezakonitog bogaćenja koje situacija sukoba interesa može omogućiti, još jednom bi dokazalo da javni zvaničnici u BiH isključivo brinu o ličnim pravima, dok prava građana koji su ih izabrali na javnu funkciju potpuno zanemaruju.

Transparency International BiH takođe osuđuje sve češću praksu izabranih zvaničnika da po krajnje netransparentnim ili ubrzanim procedurama, čiji je osnovni cilj elimisanje javnosti iz procesa donošenja odluka, pokušavaju izmjeniti upravo one zakone koji bi trebalo najviše da štite javni interes i apeluje na vas, izabrane predstavnike, da svoju ulogu i povjerenje građana shvatite krajnje odgovorno.

S poštovanjem,

Srđan Blagovčanin, Izvršni direktor

Transparency International BiH

Dostavljeno:

Kancelariji visokog predstavnika (OHR)

Misiji OSCE za Bosnu i Hercegovinu

Vijeću Evrope

Specijalnom predstavniku Evropske unije za BiH

Delegaciji Evropske komisije u BiH

Medijima

Domaće pravosuđe stimulira korupciju

Izvještaji za Medije ● 23 Maja 2010

Slučaj Ramiza Džaferovića: “Pa u ovom slučaju praktično CIK savjetuje Vladu FBiH kako bi mogla biti u sukobu interesa po zakonu. Apsurdno je da CIK ne zna ko je nadležan za utvrđivanje sukoba interesa u ovom slučaju. Koja je svrha postojanja CIK-a ako ne poštuje sudske odluke ili ako neće da postupa po zakonu, pa se konstantno moramo obraćati Sudu BiH?”

Bh. predstavništvo jedne od najdjelotvornijih organizacija za suzbijanje kriminala i korupcije u svijetu, Transparency Internationala, već godinama nervira najviše političke predstavnike vlasti vršeći neprestani monitoring njihovog rada. Upravo je zahvaljujući upornosti TI-a raskrinkana milionska pronevjera novca vladajuće strukture RS-a prilikom gradnje Administrativnog centra Vlade, autoputeva, prodaje telekoma… Homofobični Milorad Dodik ih je zato stavio na čuvenu listu osoba i organizacija koje sprovode teoriju zavjere protiv RS-a. Dodikove prijetnje nisu međutim obeshrabrile predstavnike TI-a, koji su nastavili da alarmiraju javnost i pravosudne institucije o netransparentnosti vlasti, izraženoj korupciji u svim oblastima društva, dok su cijelu proteklu godinu proveli upozoravajući međunarodne zvaničnike da će, ukoliko strane sudije i tužioci odu iz BiH, doći do urušavanja pravosudnih institucija na državnom nivou. Izvršni direktor TI-a Srđan Blagovčanin za Dane govori o katastrofalnim posljedicama odluke visokog predstavnika da ne produži mandat međunarodnim sudijama i tužiocima u Odjelu za organizirani kriminal Tužilaštva BiH, kriminalu u režiji visokopozicioniranih političara, stanju medijskih sloboda u RS-u, podređenosti Centralne izborne komisije BiH vladajućoj oligarhiji te upozorava na rizik da BiH ostane potpuno izolirana od Evropske unije i zemalja u regionu

DANI: Gospodine Blagovčanin, kako komentirate odluku visokog predstavnika Valentina Inzka da ne produži mandat stranim sudijama i tužiteljima iz Odjela za organizirani i privredni kriminal Suda i Tužilaštva BiH?

BLAGOVČANIN: Ovakva odluka je vrlo opasna greška, koja će imati sasvim sigurno ogromne štetne posljedice na vladavinu prava u BiH. To bi bilo isto kao kada bi požar gasili benzinom. Korupcija i organizovani kriminal su sasvim sigurno požar koji je zahvatio BiH. Već dugo vremena se znao termin isticanja mandata stranim sudijama i tužiocima, a domaće vlasti nisu učinile ništa da obezbijede sredstva za jačanje ovih institucija domaćim kadrovima. Umjesto toga, smanjen je budžet pravosudnim institucijama na državom nivou. S druge strane, stručna javnost, uključujući i prve ljude Suda i Tužilaštva BiH, su jasno isticali neophodnost produženja mandata stranim sudijama i tužiocima. Dakle, odluka da se ne produži mandat stranim sudijama i tužiocima je praktično nagrada svim onim koji već odavno otvoreno prijete čak i predstavnicima međunarodne zajednice u BiH, a imali smo priliku da vidimo koliko je to heterogena grupa u svemu, osim kada je u pitanju zaštita vlastitog kriminala. Sasvim sigurno će doći do još teže situacije u zemlji, a vladajuće oligarhije će dobiti još jedan podstrek da opstruišu reforme u zemlji.

DANI: Iako je TI u nekoliko navrata upozoravao najznačajnije međunarodne organizacije i strane vlade na, kao što ste jednom prilikom rekli, “potpunu zarobljenost države od strane moćnih oligarhija”, međunarodna zajednica je ipak ostala gluha na ove uzbune. Šta mislite, zašto su predstavnici međunarodne zajednice donijeli jednu takvu odluku iako su i pored toga svjesni krhkosti pravosudnog sistema i jake sprege između političkog aparata, tužilaštva i kriminala?

BLAGOVČANIN: Činjenica je da u zadnjih nekoliko godina opada interes ključnih zemalja u okviru međunarodne zajednice za zbivanja u BiH. Među donosiocima ključnih političkih odluka u okviru međunarodne zajednice uobičajena je teza da naprosto BiH treba prepustiti samu sebi i da konačno domaće vlasti trebaju preuzeti potpunu odgovornost i vlasništvo nad reformskim procesima. Takva situacija je ustvari napravila jedan vakuum moći, kojeg, sve agresivnije, nastoje da popune politički lideri i njima bliske oligarhije uključujući i vjerske lidere u BiH i da što veći broj institucija, procesa ili odnosa u zemlji podrede sebi kako bi zaštitili i dodatno uvećali vlastito ilegalno stečeno bogatstvo. To je veoma opasna situacija i takvo stanje može dovesti do toga da BiH ostane potpuno izolovana od Evropske unije i čak od zemalja najbližeg okruženja koje, kako vidimo, ubrzano napreduje u reformskim procesima za razliku od BiH. Unazad posljednje tri godine imamo jedan veoma opasan trend da se institucije i zakoni ustrojeni pod pritiskom međunarodne zajednice sada polako urušavaju. Po tri ili četiri godine traje proces izbora direktora ključnih državnih institucija. Ilustrativan je posljednji primjer koji vladajuća koalicija planira izvesti sa izmjenama izbornog zakona BiH, kojim bi se, u suštini, trebao ukinuti institut otvorenih lista. Ovo bi bio ogroman korak unazad u smislu demokratičnosti izbora, što je jedino u interesu najužeg kruga partijskih lidera i što će ih, ustvari, dodatno ojačati.

DANI: Mislite li da će nakon ovoga definitivno biti zaustavljene pojedine istrage nad kojima se vršio najveći pritisak poput pronevjere budžetskog novca u iznosu od 145 miliona KM sadašnjeg saziva Vlade RS-a zbog gradnje Administrativnog centra, izgradnje autoputa Banja Luka -Gradiška a da ne govorimo o sumnjivim bankovnim računima, nekretninama u vlasništvu Milorada Dodika, premijera RS-a itd.?

BLAGOVČANIN: Sasvim sigurno je da će istrage o najtežim slučajevima korupcije i zloupotrebe službenih dužnosti biti dodatno iskomplikovane. Ogroman je pritisak bio na SIPA-u i Tužilaštvo u njihovom radu na spomenutim slučajevima. Vidjeli smo kako je prošao Dragan Lukač koji je bio izložen progonu samo zbog činjenice da je svoj posao radio po zakonu. U takvom okruženju je vrlo teško ljudima angažovanim na tim predmetima raditi svoj posao. Mislim da je zaposlenima unutar spomenutih institucija poslana užasno obeshrabrujuća poruka, da ukoliko rade posao u skladu sa zakonom, mogu očekivati ogromne probleme.

DANI: Primijetili smo ipak da su reakcije na odlazak stranih sudija i tužioca jako podijeljene. Pojedini smatraju da zaključci i poruke, poput te da je “ovo pobjeda kriminala”, obeshrabruju bosanskohercegovačke sudije i tužioce. Hajde da obrnemo tezu: otkud toliko nepovjerenje javnosti prema domaćim predstavnicima bh. pravosuđa?

BLAGOVČANIN: Da bi javnost imala povjerenje prema pravosuđu ili drugim institucijama, te institucije moraju imati rezultate. Kada pogledate situaciju sa procesuiranjem korupcije od rata naovamo, praktično reformisano bh. pravosuđe nije uspjelo da procesuira niti jedan od velikih slučajeva korupcije u koji su bili uključeni najviši politički zvaničnici ili njima bliske oligarhije. Prema istraživanjima TI-a BiH, od inače katostrafalno malog broja presuda za krivična djela zloupotreba službene dužnosti, 2/3 njih su uslovne kazne. Dakle, umjesto da se drakonskim kaznama vrši generalna prevencija korupcije, ovdje pravosuđe u principu stimuliše korupciju.

DANI: Transparency International je zbog svojih istraga bio i još uvijek je predmet ataka, koji su, prisjetimo se, posebno dolazili iz Banje Luke zbog raskrinkavanja pljačkaške privatizacije režima Milorada Dodika, afera oko Rafinerije Bosanski Brod, Telekoma Srpske itd. Kako uopće u takvim okolnostima uspijevate raditi i koje su posljedice po Vas i Vaše kolege?

BLAGOVČANIN: Uslovi za rad su dosta teški imajući u vidu ukupno stanje osnovnih ljudskih prava i sloboda. Nažalost, nije samo TI predmet napada u BiH, već i novinari, ali i ljudi unutar institucija koji svoj posao rade po zakonu. Ovih dana smo svjedoci i ogromnih pritisaka i prijetnji na glavnog revizora u RS-u od strane vladajućeg režima. Mi ustvari samo pokušavamo da radimo svoj posao i trudimo se da se ne osvrćemo na pritiske koliko je to moguće. Naravno, postoje situacije kada pritisci i prijetnje eskaliraju, kao u ljeto prošle godine, kada je TI suspendovao sve aktivnosti u BiH zbog direktnih prijetnji premijera RS-a. Postoje određene informacije da će situacija biti još teža u smislu ponovnih napada i pritisaka.

DANI: Da li vaša istraživanja imaju utjecaja na javnost u RS-u, koliko joj se uspijevate približiti ili medijski mrak u RS-u uistinu dominira?

BLAGOVČANIN: U RS-u većinu medija kontroliše vladajući režim Milorada Dodika i, naravno, TI BiH nema pristupa tim medijima. Međutim, danas sve veći broj ljudi koristi internet, tako da striktnu kontrolu nad protokom informacija više nije moguće sprovesti. Što se tiče povjerenja građana prema TI-u, o tome sigurno svjedoči i veliki broj zahtjeva građana za pružanjem pravne pomoći u okviru našeg Centra koji djeluje već šest godina. Kakva je situacija u RS-u kada su u pitanju medijske slobode i sloboda govora uopšte, najbolje ilustruje nedavni zvanični dokument koji je usvojila Vlada RS-a pod nazivom Lažno prikazivanje društvenih i ekonomskih prilika u RS. U tom dokumentu Vlada je sakupila navodne dokaze o postojanju međunarodne zavjere protiv RS-a, a zavjeru protiv RS-a vode novinari, tužioci, međunarodni zvaničnici i, naravno, TI. Da nije tragično, bilo bi smiješno. Ali se sada postavlja pitanje koji je sljedeći korak – pohapsiti ljude spomenute u tom dokumentu ili ih likvidirati kao državne neprijatelje?

DANI: I pored toga, TI je i ove godine neprestano upozoravao na korupciju u vlasti. Šta ste sve razotkrili?

BLAGOVČANIN: U okviru TI-a BiH već skoro šest godina djeluje Centar za pravnu pomoć, u kojem građani, žrtve ili svjedoci korupcije, mogu dobiti besplatnu pravnu pomoć. Svakodnevni kontakt s građanima omogućava nam da se iz prve ruke uvjerimo u stepen i rasprostranjenost korupcije. U BiH je ona zaista prisutna u praktično svim segmentima društva – od kulture, umjetnosti, nauke, sporta pa do državne administracije. I ove godine, TI BiH je pratio veliki broj slučajeva.

DANI: Sud BiH usvojio je žalbu koju je TI podnio protiv CIK-a zbog odbijanja da se donese rješenje o postojanju sukoba interesa u slučaju Ramiza Džaferovića, predsjednika uprave Razvojne banke FBiH. S druge strane, u CIK-u tvrde da ne mogu ništa uraditi dok Parlament FBiH konačno ne usaglasi odredbe Zakona o sukobu interesa s odredbama Zakona o privrednim društvima. Istovremeno, čak je i Vlada FBiH priznala da je u sukobu interesa zbog Razvojne banke, dok CIK opet tvrdi suprotno. Šta je posrijedi?

BLAGOVČANIN: Pa u ovom slučaju praktično CIK savjetuje Vladu FBiH kako bi mogla biti u sukobu interesa po zakonu. Apsurdno je da CIK ne zna ko je nadležan za utvrđivanje sukoba interesa u ovom slučaju. Koja je svrha postojanja CIK-a ako ne poštuje sudske odluke ili ako neće da postupa po zakonu, pa se konstantno moramo obraćati Sudu BiH? Umjesto toga, CIK se bavi TI-om BiH, vršeći nekakve istrage što je potpuno neovlašteno. CIK je primjer institucije koja je u prošlosti bila primjer nezavisnosti ali, po povlačenju međunarodnih zvaničnika, pala je pod potpunu političku kontrolu.

DANI: Jednom prilikom ste rekli da je ova institucija u dosadašnjem radu pokazala da je sklonija legalizaciji sukoba interesa nego njegovom iskorjenjivanju. Možete li obrazložiti ovu tvrdnju i reći ko zapravo upravlja CIK-om?

BLAGOVČANIN: Mislim da je situacija u CIK-u odavno postala alarmantna. Bili smo svjedoci da članovi CIK-a tuže jedni druge, da ne poštuju odluke Suda BiH ili čak da CIK ne može utvrditi ko je nadležan da utvrdi sukob interesa u jednom od brojnih slučajeva koje je TI BiH pratio. Sada imamo situaciju da se priprema novi zakon o sukobu interesa koji će onemogućiti građanima da prijavljuju slučajeve sukoba interesa, što je suprotno zdravom razumu i svim međunarodnim obavezama koje je BiH preuzela. Ovaj zakon ako se usvoji ovakav kakav je otišao u parlamentarnu proceduru potpuno obesmišljava institute sukoba interesa i kao takav praktično potpuno štiti javne zvaničnike i omogućava im da se bave privatnim poslovima. U suštini, CIK se nalazi pod političkom kontrolom vladajućih partija, a ignorisanjem tzv. velikih slučajeva to se najbolje pokazuje.

DANI: Kako uopće očuvati neovisnost najbitnijih državnih institucija kada vidimo kako je jak pritisak političkih stranaka i njihovih predstavnika da na te pozicije dovedu svoje ljude?

BLAGOVČANIN: To je zaista veliki problem. Svakodnevno smo svjedoci da pojedinci koji odgovorno i pošteno obavljaju svoj posao imaju ogromne probleme. Također smo svjedoci da je osnovni kriterij za veliku većinu imenovanja i postavljanja stranačka pripadnost, to se više odavno ne krije. Stranačke kadrovske komisije o tome otvoreno govore.

DANI: Nedavno ste upozorili da je, prema indeksu percepcije korupcije, BiH s 96 pala na 99 mjesto od 105 najkorumpiranijih zemalja u Evropi, što znači da je kod nas korupcija sve više u porastu. Možete li konkretno reći koji su nivoi vlasti i predstavnici vlasti najkorumpiraniji?

BLAGOVČANIN: U BiH su prisutni oblici korupcije koji su društveno najopasniji i protiv kojih se najteže boriti, oni ujedno imaju i najveću ekonomsku cijenu. Ogromno je prisustvo korupcije na najvišim nivoima vlasti kroz procese privatizacije, funkcionisanje javnih preduzeća, procese javnih nabavki i rad entitetskih razvojnih banaka. Dok druge zemlje čak i najužeg regiona napreduju u provođenju antikorupcionih reformi, stanje u BiH se dodatno komplikuje. Zato postoje brojni primjeri, BiH je recimo posljednja zemlja u regionu koja će dobiti Zakon o antikorupcionom tijelu. Tako da je suština problema, dakle ono što više brine od trenutnog stanja, potpuno odsustvo napretka na suzbijanju korupcije. Cijena korupcije za jedno društvo je ogromna, siromaštvo i izopćivanje iz demokratskog procesa donošenja odluka.

DANI: Često se govori o tome kako je za neispunjavanje uvjeta za liberalizaciju viznog režima kriva činjenica da nisu provedene antikorupcione reforme. Međutim, šta vrijede reforme ukoliko na sceni imamo nekompetentnost pravosuđa i odsustvo volje da se slučajevi korupcije procesuiraju i adekvatno sankcioniraju?

BLAGOVČANIN: Suzbijanje korupcije je proces čija je suštinska ideja sprečavanje mogućnosti da se korupcija uopšte desi. Jer čak i ako slučaj korupcije koji se desi bude otkriven i procesuiran, šteta je već nastupila. Naravno, BiH je užasno puno udaljena od jasne političke volje za borbu protiv korupcije. Međutim, svi imamo svoj dio odgovornosti, naravno neko manji, neko veći. TI BiH je izgubio tri godine da uvjeri domaće vlasti da ratifikuju Konvenciju UN-a protiv korupcije, zatim još tri da ubijedimo domaće političare da je neophodno da Parlament BiH ima centralnu ulogu u sveobuhvatnoj borbi protiv korupcije, što predviđa novi Zakon o agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije. Hoću da kažem da su i najmanji pomaci naprijed bitni, i da svako treba dati svoj doprinos da se ljestvica transparentnosti i odgovornosti u ovoj zemlji stalno podiže na viši nivo.

Autor: Belma Bećirbašić (DANI, broj 654 )

Stručnjaci upozoravaju: neuspjeh Kosova slab zbog pravosudnog sistema

Izvještaji za Medije ● 19 Maja 2010

Dosada je 68 zemalja priznalo Kosovo kao nezavisnu državu od Srbije, uključujući i Sjedinjene Američke države (SAD) te većinu EU zemalja.

Evropska Unije je izdala više od 2000 jasnih smjernica Kosovu koje se moraju poštivati kako bi se smanjila korupcija i svi oblici organizovanog kriminala.

TI BiH ponovo na udaru režima

Izvještaji za Medije ● 14 Maja 2010

TI BiH ponovo na udaru režima

Izvještaji za Medije ● 14 Maja 2010

Premijer Republike Srpske, Milorad Dodik, u emisiji prnjavorske televizije Kanal 3, emitovanoj 13. maja, iznio je niz neistinitih i uvredljivih optužbi na račun Transparency International Bosne i Hercegovine (TI BiH), nazivajući zaposlene ove organizacije „kriminalcima“, „lopovima“, pa čak i „đavolima“.

Ovakve izjave gospodina Dodika predstavljaju još jedan u nizu pokušaja diskreditovanja ove organizacije, koja već godinama ukazuje na nepravilnosti i koruptivne djelatnosti u radu Vlade RS, na čijem čelu je gospodin Dodik. Uvredljivim jezikom, neosnovanim teorijama zavjere, te optužbama prema kojima je TI BiH umiješana u kriminalne radnje, gospodin Dodik je još jednom pokazao da se u Republici Srpskoj uporno pokušava ugušiti glas civilnog društva ili bilo kakav glas kritike na račun rada Vlade RS. Imajući u vidu da je u toku izborna godina, evidentno je da je ovakav napad na TI BiH dio prljave predizborne kampanje s ciljem obračunavanja sa neistomišljenicima, te preusmjeravanja nezadovoljstva građana sa neuspjeha vlasti na izmišljene neprijatelje i međunarodne zavjere.

Podsjećanja radi, TI BiH je i ranije bio izložen ovakvim  napadima i klevetama, kada je, putem režimskih medija, pokrenuta kampanja protiv TI BiH, s ciljem diskreditovanja ove organizacije nakon njenih izvještaja o privatizaciji naftne industrije RS. TI BiH je tada iz bezbjednosnih razloga morao obustaviti aktivnosti na mjesec dana, te je nadležnim institucijama podnio tužbu protiv medija koji su učestvovali u ovoj kampanji.

Zbog svega ovoga, TI BiH će ponovo iskoristiti sva pravna sredstva, te će zbog nanošenja štete ugledu ove organizacije podnijeti tužbu za klevetu protiv gospodina Dodika, u nastojanju da zaustavi dalje napade i pokušaje diskreditovanja TI BiH.

Transparency International upozorava na potencijalni 8076 pojedinih članova Evropske komisije

Izvještaji za Medije ● 12 Maja 2010

Vatrena debata je planula kada su bivši članovi komisije, Ferrero-Waldner, Verheugen, McCreevy i Kuneva kolektivno prihvatili poslove koji mogu da donesu profit zbog njihovih bivših pozicija koje su napustili nakon godinu dana u Evropskoj komisiji. Trenutni kodeks ponašanja za članove utvrđuje uslove prema kojima bivši članovi Evropske komisije ne bi trebali prihvatiti posao najmanje godinu dana, a koji može biti povezan sa njihovim prethodnim resorom-portfeljom.

Bivši članovi su obavezni da informišu komisiju o njihovim novim zaposlenjima te ako postoji povezanost sa prethodnim portfeljom, komisija će tražiti mišljenje od Ad-Hoc etičkog komiteta. Iz navedenih slučajeva, bivši član komisije McCreevy, trenutno zaposlen u niskobudžetnoj avio kompaniji Ryanair, je odobren od strane komiteta, dok se odluka u vezi slučaja Verheugen i Kuneva očekuje tek slijedeće sedmice.

U svakom slučaju, komitetu nedostaju formalni kriteriji na osnovu kojih se zasnivaju odluke, kao i to da ne postoji sistematsko izvještavanje u vezi podnesenih žalbi niti procedura vezanih za zaposlenje nakon ovog. Šta više, etičkom kodeksu nedostaju jasni i efikasni mehanizmi.

Preporuke za dopunu kodeksa te rizike reputacije su predstavljene u novoj studiji od strane Komiteta Evropskog parlamenta. Parlament je takođe upozorio na potrebu revizije etičkog kodeksa.

U vezi sa propustima vezanim za prevenciju sukoba interesa te odnos među privatnog i javnog sektora, promovisanje etičkog ponašanja i konačno građenje povjerenja u Komisiju. Komisija ima jedinstvenu šansu da bude primjer za regulisanja kodeksa ponašanja nakon napuštanja komisije te perioda nakon toga, kao i formiranje novog kodeksa za regulisanje političkih zapošljava u privatnom sektoru.

Koraci ka prevenciji sukoba interesa i podrška  nezavisnosti Evropske komisije:

1. Period hlađenja treba da traje dvije godine, kako bi se umanjio rizik potencijalnog sukoba interesa. Ovaj sistem će omogućiti reduciranje potencijalnih zloupotreba potencijalnih informacija, te povezivanje članova Komisije sa istim.
2. Sveoubuhvatna, transparentna i propisana procedura u pristupu zapošljavanja nakon rada u komisiji te njena kompatibilnost sa prethodnim poslovima. Jasni, javni kriteriji će osigurati transparentan pristup procedurama te će znatno umanjiti potencijalne sukobe interesa.

1. Jasne smjernice o provođenju postupka u slučajevima koji se odnose na pravila zapošljavanja. Trenutni instrumenti uključuju, ali i ne ograničavaju uskraćivanje dohodaka od bivših članova a koji nisu u skladu sa članom 216. koji govori o sankcijama nakon potencijalnog sukoba interesa.

“Građani EU vjeruju Evropskim institucijama, ako bi visoki predstavnici ignorisali preuzete obaveze a s tim u vezi i etički kodeks, to bi moglo biti opasno”, izjavila je Jana Mittermaier, predstavnik TI kancelarije u Briselu. TI poručuje da zakletva svakog člana Evropske komisije zahtjeva i obavezaje da “poštuje, tokom i poslije službe obaveze koje proizilaze, a naročito obavezu da se djeluje nezavisno i ima diskreciono pravo da prihvati ili zadrži određene benefite.

Egipat, Palestina, Maroko i Libanon, kompromisom do napretka

Izvještaji za Medije ● 09 Maja 2010

“U svim zemljama čitav sistem se može definisati kao nefunkcionalan. Glavna prepreka je nesmetan rad izvršne vlasti koja prelazi preko namjera da uvede red u svoje redove te da na osnovu toga bude odgovorna i omogući dobru vladavinu I poštivanje zakona”, istakao je Christian Poortman, direktor globalnog programa u TI.

U sveobuhvatnoj studiji koja govori o Palestini, Maroku, Egiptu i Libanonu, istražen je kompletan sistem upravljanja, polazeći od izvršne, sudske vlasti, političkih partija, antikorupcijskih agencija, rada nevladinih organizacija i medija.

Izvještaj identifikuje slaba područja i daje preporuke kako bi se ojačale institucije i implementirali postojeći zakonski okviri.

U istraživanju je navedena svaka zemlja posebno, sa svim zajedničkim problemima koje ih dijele. U izvještaju se takođe navodi kako vlada, privatni sektora ili sami građani vrlo malo poznaju antikorupcijsku snagu, te uopšte pojmove odgovornosti i transparentnost. Nepotizam, podmićivanje, pokroviteljstvo se toliko odomaćilo da je postao uobičajen način življenja.

Osobito, ako građani žele da razotkriju pojedini slučaj, to postaje veoma opasno, jer ne postoje mehanizmi zaštite, dok u Libanonu zakon o slobodnom pristupu informacijama skoro nema nikakvu primjenu.

U izvještaju se takođe ističe da Egipat, Palestina i Libanon nemaju antikorupcije agencije, osim Maroka, ali kako ta agencija nema zakonsku regulativu da sankcioniše niti da istražuje.

Ključni nalazi Izvještaja:

• države treba da garantuju nezavisna tijela, kao što su ured revizora, ombudsmana, te da povećaju učešće građana u procesima koje vlada vodi
• izvršna vlast treba da omogući veći pristup parlamenta, sudstva i ostalih javnih tijela kako bi rad vlade bio što efikasniji
• države treba da usvoje UN Konvenciju protiv korupcije kao alat za poboljšanje antikorupcijskih zakona
• države treba da sprovode i koriste mehanizme zaštite osoba koje prijavljuju korupciju
• organizacije civilnog društva treba da se obavežu, da će raditi prema najvišim standardima, ted a će biti odgovorni kao i transparentni u svom radu
• podršku treba dati i jačanju regionalnog dijaloga te zajedničkog riješavanja problema, uz pomoć UN programa za razvoj vlada u arapskom regionu
• države treba da poštuju i zaštite građanske slobode i rad nevladinog sektora.

Nova globalna inicijativa za pristup informacijama

Izvještaji za Medije ● 03 Maja 2010

Recite šta ste do sad uradili? Inicijativa, pokrenuta od strane Evropskog udruženja za informacije i Transparency International (TI) žele da verifikuju informacije vezane za sprovođenje UN Konvencije protiv korupcije (UNCAC) kao i poštivanje ostalih konvencija. Zahtjevi za informacije će se slati istovremeno svim zemljama potpisnicama konvencije (30) od strane TI i Mreže za zastupanje prava na informacije kao i UNCAC koalicije.

Cilj ove inicijative je da se vidi koliko je transparentan rad vlada o njihovim antikorupcijskim mjerama koje su se obavezale sprovoditi potpisujući Konvenciju. Rezultati će biti prezentovani 2011. g. na IV Konferenciji država potpisnica UN Konvencije.

“Pristup informacijama je srce antikorupcijskih mjera. Broj slučajeva u kojima je dobijena korist za privatnu dobrobit, pokazuju da je pristup informacijama jedini održiv alat”, rekao je Gillian Dell, koordinator inicijative iz TI.

Međunarodni dan slobode medija, koji je prvi put obilježen 1993.g. u UN, ove godine je posvećen “Imaš pravo da znaš” – pravo svakog građanina za pristup informacijama. Premda je bila uzburkana zakonska regulative, UN je pojasnio kako je često komplikovano korištenje istog zakona.

“Imati pravo da znaš šta radi vlada, je osnova za novinare i organizacije civilnog društva koje prate rad javnih zvaničnika te njihovu odgovornost”, dodala je Helen Darbishire, izvršni direkor Evropskog udruženja za informacije.

Regionalna saradnja za poboljšanje transparentnosti institucija

Izvještaji za Medije ● 27 Aprila 2010

Regionalna saradnja za poboljšanje transparentnosti institucija

Izvještaji za Medije ● 27 Aprila 2010

Transparency International Bosne i Hercegovine (TI BiH), Transparency Hrvatska i MANS iz Crne Gore ostvarili su regionalnu saradnju radi uspostavljanja sistema monitoringa transparentnosti državne uprave u ovim državama. Poseban fokus projekta će biti na oblastima u kojim je dosadašnja praksa pokazala najveći nivo zatvorenosti institucija, a koje su najpodložnije pojavi korupcije. U oblasti privatizacije, javnih nabavki, prostornog planiranja, sukoba interesa, finansiranja političkih partija i sprovođenja antikorupcijskih mjera biće uspostavljen regionalni sistem monitoringa na osnovu kojeg će se dobiti uporedive informacije o nivou transparentnosti institucija u tri države koje se nalaze u različitim fazama procesa evropskih integracija.

Kroz projekat će biti ojačano učešće civilnog društva u sprovođenju Zakona o slobodi pristupa informacijama. Naime, kroz nacionalne mreže partneri će većem broju NVO i novinara pružiti podršku da koriste ovaj zakon kako bi došli do informacija bitnih za njihov rad i kako bi povećali otvorenost i odgovornost državnih institucija. Takođe, partneri će pružati besplatnu pravnu pomoć građanima koji žele da podnesu zahtjeve za informacijama.

Na osnovu iskustava, kako partnera tako i građana i NVO-a, u nekim zemljama će se tražiti izmjene zakona, a u nekim promjene prakse kako bi se povećala trasparentnost institucija i samim tim prevenirao nastanak korupcije u ciljanim oblastima. Na osnovu dosadašnjih iskustava NVO-a i građana, kao osnovni problemi u implementaciji zakona javljaju se nesprovođenje testa štetnosti, dugi postupci pred Upravnim sudom, nepoštovanje sudskih odluka i nesprovođenje kaznenih odredbi.

Transparency International Bosne i Hercegovine će se kroz ovaj projekat fokusirati na izmjene zakona na entitetskim nivoima i njihovim usklađivanjem sa državnim Zakonom o slobodi pristupa informacijama. Prije svega, ovo se odnosi na uvođenje kaznenih odredbi za nesprovođenje Zakona, tj. sankcionisanje institucija i pojedinaca za neodgovaranje po zahtjevu za pristup informacijama kao što je to regulisano i u Zakonu na nivou BiH, te uvođenje obaveze donošenja rješenja po zahtjevu na nivou Republike Srpske, čiji zakon trenutno ne prepoznaje istu obavezu, te time krši prava pojedinaca na žalbu po osnovu donesene odluke.

TI BiH je, u prethodnom periodu, svojim zalaganjem prema institucijama na državnom nivou, zajedno sa ostalim organizacijama koje se bave promocijom slobodnog pristupa informacijama, uspio ukazati na važnost uvođenja kaznenih odredbi u Zakon o slobodi pristupa informacijama BiH, te time pokazati da kršenje odredbi ovog Zakona, kroz uskraćivanje prava na informaciju, predstavlja i kršenje osnovnih građanskih prava. S tim u vezi, TI BiH će kroz ovaj regionalni projekat nastojati i dalje promovisati važnost ovog zakona, kako za NVO i medije, tako i za građane u njihovoj svakodnevnoj komunikaciji sa institucijama vlasti na svim nivoima, te time i raditi na poboljšanju njihove transparentnosti.

Korupcija bez kazni i posljedica

Izvještaji za Medije ● 25 Aprila 2010

Korupcija bez kazni i posljedica

Izvještaji za Medije ● 25 Aprila 2010

U sklopu Monitoringa provođenja antikorupcijskih reformi, Transparency International Bosne i Hercegovine (TI BiH) objavio je drugi periodični izvještaj o procesuiranju slučajeva korupcije pred sudovima i tužilaštvima u BiH.

Analiza rada pravosuđa tokom 2009. godine, kada je u pitanju procesuiranje korupcije, ukazuje na činjenicu da je efikasnost cjelokupnog sistema krivičnog pravosuđa u ovom području izrazito niska. Naime, iz podataka koji se odnose na broj predmetai, vidljivo je da su slučajevi korupcije veoma malo zastupljeni u odnosu na druge oblike krivičnih djela. Tokom 2009. godine sudovi u BIH su donijeli ukupno 142 osuđujuće presude za koruptivna djela, što predstavlja samo 0,9% ukupnog broja osuđujućih presuda. Međutim, od 142 presude, čak 96 se odnosilo na uslovne presude, a samo 26 na zatvorske kazne. Kada se uzme u obzir da je od navedenih slučajeva samo 8 pravosnažno okončanih predmeta za čisto korupcijska krivična djela, od čega je samo jedan predmet ishodio izricanjem zatvorske kazne, dok se u ostalih 7 slučajeva radilo o uslovnim kaznama, jasno je da je procesuiranje korupcije neefikasno i nezadovoljavajuće.

Ako se ovim podacima doda činjenica da u sudskoj statistici korupcije u BiH dominira tzv. sitna korupcija, dok slučajevi korupcije visokog nivoa, u koje su uključeni počinioci iz najviših društvenih i političkih slojeva, prolaze nekažnjeno, prethodni zaključak još više dobija na snazi. Sve ovo ukazuje na to da sudovi i tužilaštva nisu pokazali dovoljno volje i zainteresovanosti da se problem korupcije u BiH sveobuhvatno i ravnomjerno, i u svim oblicima, procesuiraju i kazne.

Dodatan problem u procesuiranju korupcije predstavlja nizak stepen primjene oduzamanja nezakonito stečene imovine, što bi svakako trebalo biti imperativ, imajući u vidu izrazit kontrast između blagih i niskih kazni za koruptivna djela i ogormnih novčanih iznosa i koristi dobijenih kroz koruptivne transakcije.

Zaključci analize procesuiranja korupcije pred sudovima i tužilaštvima u BiH ističu neophodnost sveobuhvatnog, sistemskog i koordinisanog pristupa u suprotstavljanju svim oblicima korupcije, te dosljednog provođenja zakona na svim nivoima pravosuđa, kako bi se pokazala volja insitucija da se istinski suprotstave korupciji. Pronalaženje bilo kakvih opradvanja za postojeće stanje ne može imati utemeljenje, barem dok se ne poveća broj i profil presuđenih korupcijskih krivičnih djela u BiH, a dok se to ne dogodi, korupcija  će ostati unosan izvor prihoda privilegovanih, sa malo rizika i bez posljedica.

Dokumenti

Procesuiranje korupcije pred sudovima i tužilaštvima u BIH

Koalicija nevladinih organizacija poziva grupu G20 da preduzmu mjere protiv nezakonitih finansijskih tokova

Izvještaji za Medije ● 20 Aprila 2010

potvrđivanje veze između nezakonitog odljeva kapitala iz razvijenih zemalja, apsorpciju resursa od poreskih prihoda kao i uticaj onih koji imaju veliki uticaj na ekonomski razvoj;

• poziv finansijskoj grupi zaduženoj za praćenje finansijskih tokova da izmjene i dopune preporuke 33, 34 i dio VIII kako bi promovisali da benefiti svih kompanija, fondacija, dobrotvornih organizacija budu stvar javnih rasprava;
• neprestano ponavljati potrebu za procesuiranjem slučajeva podmićivanja, pronevjera te ostalih oblika korupcije, kao i poziv svim potpisnicima da povećaju resurse za istrage i procesuiranje slučajeva korupcije, kako bi osigurali korist svih metoda i vremensku koordinaciju za međusobnu pravnu pomoć a sve na osnovu potpisane deklaracije iz maja 2004.godine;
• poštivanje i primjena međunarodnih računovodstvenih standarda, prema kojima sve multinacionalne kompanije moraju izvještavati o svojim prihodima i plaćenim porezima svoje vlade;
• poziva OECD grupu da kreira i promoviše zajednički ugovor za efikasniju razmijenu poreskih prijava te razmjenu sa pravosudnim organima zemalja potpisnica.

Za više informacija o koaliciji nevladinih organizacija posjetite: www.uncaccoalition.org
ili nas slijedite na: www.twitter.com/uncaccoalitionza

TI poziva na osnivanje Evropskog ureda javnog tužioca

Izvještaji za Medije ● 20 Aprila 2010

Na sastanku predstavnika EU održanom u Lisabonu u decembru 2009. godine, eksplicitno se navodi potreba za uspostavljanje ureda javnog tužioca.

“Lisabonski ugovor nudi zlatnu šansu EU da ojača antikorupcijsko zakonodavstvo. Uvjereni smo da će ukupan broj slučajeva korupcije rasti, ako EU Ured za borbu protiv organizovanog kriminala (OLAF) ne podigne nivo istraga i ne oformi Evropski ured javnog tužioca” izjavila je Jana Mittermaier, TI predstavnik pri Evropskoj Uniji.

Trenutni prekogranični kriminal i korupcija se ne istražuju dovoljno. Domaći istražni organi ne mogu u dovoljnoj mjeri uticati na riješavanje ovih problema, pa samim tim i šanse za presude su limitirajuće. Formiranjem spomenutog ureda i koordiniranim radom sa domaćim institucijama, postoji velika šansa da se mnogi procesi ubrzaju.   

Ako dugoročno gledamo na ovaj problem, osnivanje Evropskog ureda javnog tužioca bi trebalo predvidjeti sveukupan mandate koji ne bi uključivao samo kriminal koji direktno utiče na finansijske interese EU, već i ozbiljne oblike prekograničnog kriminala, kao što je prekogranična korupcija i drugi oblici kriminala. 

Evropski ured javnog tužioca će na kraju pomoći povratiti povjerenje u EU institucije i njene kapacitete kako bi što efikasnije riješili problem sa transnacionalnom korupcijom. Reputacija institucija je očigledno dosta poljuljana, što se moglo vidjeti i na zadnjem istraživanju u kome je 78% građana EU odgovorilo da bi se institucije trebale posvetiti veću pažnju borbi protiv korupcije.

Medvedev redefinisao antikorupcijsku strategiju

Izvještaji za Medije ● 15 Aprila 2010

Sadržaj ovog dekreta je objavljen u srijedu, strategija počiva na srednjeročnoj vladinoj politici, s tim da se mora dopunjavati svake dvije godine, objavio je zvanični Kremlj. 

U izjavi se takođe navodi kako je predsjednik analizirajući rad vladinih i nevladinih organizacija shvatio kako su potrebna dva odvojena dokumenta.  Ključni elementi nove strategije, objavljene prije nekoliko dana, su čvršća saradnja, veća vladina izdvajanja iz budžeta za istraživanja koja bi trebala da prate strategiju.

Transparency International (TI) rangira Rusiju prema Indeksu percepcije korupcije na 146.-to mjesto od ukupno 180 zemalja, koji takođe pokazuje da se na godišnjem nivou u korist mita potroši blizu 300 milijardi dolara. Medvedev je 2008.g. dolaskom na mjesto predsjednika apostrofirao borbu protiv korupcije kao važan korak.

“Ovo predstavlja odličnu vijest, i samim time Rusija ima po prvi put jasne smjernice za borbu protiv korupcije. O ovoj strategiji treba da bude i javno raspravljano, jer je donesena bez učešća društva i medija”, izjavila je Yelena Panfilova, TI Rusije.

Anatoly Golubev, predsjednik Komiteta za borbu protiv korupcije, dodao je kako društvo treba da ima uvid u rad birokratije, ali nažalost ne postoje mehanizmi za kontrolu odluka vlade. Te smatra kako je Medved donio takvu odluku jer se od 2008.g. malo toga uradilo. Ovim postupkom želi da unese promijene iako ovaj dokument ne sadrži dovoljne elemente za poboljšanje strategije.

U novom dokumentu stoji kako se trebaju ojačati i poštovati preuzete obaveze od strane Savjeta Evrope, kao i izrada izvještaja, preuzeta potpisivanjem GRECO sporazuma 2007.g. (Grupa država za borbu protiv korupcije). Prema izvještaju ove grupe, Ruska Federacija je okarakterisana kao zemlja u kojoj “korupcija predstavlja sistemski fenomen”.

Za vrijeme predsjednika Vladimira Putina, Vijeće za borbu protiv korupcije je imalo 6 članova, dok se ovaj broj sad povećao na 24 člana, što predstavlja ozbiljniju namjeru u borbi protiv korupcije.

Sudija Vrhovnog kasacionog suda pritvoren zbog korupcije

Izvještaji za Medije ● 10 Aprila 2010

Sudije Vrhovnog kasacionog suda odredile su trojici osumnjičenih pritvor od 29 dana zbog povezanosti sa senatorom u Parlamentu Rumunije, Katalinom Vojkuom, optuženim za korupciju. Vojku je u pritvoru od 30. marta.

U ponedeljak će u istom sudu biti razmotren zahtjev trojice pritvorenih da im se sudi sa slobode.

Tužioci DNA optužuju Vojkua da je obećao privrednicima Kašuneanuu i Ločiku da će intervenisati da se povoljno rješe njihovi predmeti u sudu, a u to je umješao i sudiju Kostiniua.

Tužioci su naveli da je Vojku za svoje “intervencije” dobio 260.000 eura od Kašuneanua i oko 30.000 eura od Ločika, a pretpostavlja se da je i sudija dobio novac.

U Rumuniji je prvi put određen pritvor za jednog sudiju Vrhovnog suda i senatora parlamenta čiji je mandat u toku.

Izvor: Beta