Policija širom regiona oduzima kuće, brodove, novac i drugu nelegalno stečenu imovinu, kao metod odvraćanja od kriminala, korupcije i prevara. “Kad nekome zaplijenite...
U zemljama povećan obim zaplijene sredstava stečenih krivičnim djelom
Izvještaji za Medije
● 05 Februara 2014
Policija širom regiona oduzima kuće, brodove, novac i drugu nelegalno stečenu imovinu, kao metod odvraćanja od kriminala, korupcije i prevara.
“Kad nekome zaplijenite kuću, jahtu i novac iz banke, to je onda najbolji način da ga se zaustavi u daljem bavljenju kriminalom i korupcijom. To služi i kao primjer drugima koji se žele time baviti,” izjavio je zaSETimes Sead Hodžić, advokat iz Sarajeva i bivši sudac Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (BiH).
Federacija BiH je najnovija vlada u regionu koja je usvojila zakon kojim se omogućava oduzimanje imovine stečene krivičnim djelom, nakon što je tu mjeru odobrila 2013. Republika Srpska (RS) i Hrvatska usvojile su te zakone 2010, a Srbija je to učinila 2009.
U osnovi, svi zakoni u svim zemljama regiona rade na istom principu: država privremeno plijeni imovinu od lica za koja se sumnja da se bave organizovanim kriminalom ili korupcijom. Ako osumnjičenog proglase krivim za ta krivična djela, njegova imovina oduzima se trajno.
Prošlog mjeseca, u BiH je zaplijenjeno imovine u vrijednosti od 10 miliona eura u vlasništvu Zorana Ćopića, bliskog saradnika crnogorskog narko-bosa Darka Šarića.
24. januara, Vrhovni sud RS osudio je Ćopića na četiri godine zatvora zbog pranja novca, a sud je naložio da mu se imovina oduzme, jer je tužilac dokazao da je ona stečena krivičnim djelima.
“To je do sad najveća vrijednost trajno oduzete imovine, ne samo u RS-u, nego i u regionu. RS je privremeno blokirala sredstva u vrijednosti od 25 miliona eura [od 2010],” izjavila je za SETimesMirna Šoja, glasnogovornica Ministarstva unutrašnjih poslova RS.
“U protekle dvije godine, BiH je puno toga učinila na razvijanju sigurnosnog sektora i stvaranju preduslova za borbu protiv kriminala i korupcije. Trebamo pokazati da se kriminal ne isplati. Moramo osigurati postojanje mehanizama za djelotvorno suočavanje s kriminalom i korupcijom i stvoriti mehanizme za oduzimanje ilegalno stečene imovine. Iako imamo određenih rezultata, moramo i dalje unaprjeđivati zakonske propise i institucije,” izjavio je za SETimes Mladen Čavar, zamjenik ministra sigurnosti BiH.
Praksa oduzimanja imovine kriminalnim organizacijama dio je i zakonskih propisa EU. Prvi takav zakon uveden je 1982. u Italiji, nakon čega su skoro sve zemlje-članice Unije usvojile slične propise.
Unija trenutno sprovodi dvogodišnji projekat s ciljem približavanja sektora za sprovođenje zakona u BiH nivou potrebnom za članstvo u Uniji.
Aleksander Jevšek, jedan od vođa tog projekta, kaže da će grupa obezbijediti vodstvo po pitanju zakonodavstva, čime će se načiniti jaka osnova za državni zakon.
“Državni zakon će se i dalje poboljšavati u odnosu na entitetske zakone i njime će se pružati veća ovlaštenja istražiteljima. Bio je slučaj kad je jedan teški kriminalac, koji je ilegalno stekao imovinu, nakon procesuiranja tu imovinu prebacio na rodbinu. Uz nove propise, vlasništvo nad imovinom će se pratiti i u tim pravcima, i bit će oduzimana ukoliko istražitelj dokaže da je ilegalno zarađena, bez obzira na to ko je vlasnik,” izjavio je Jevšek.
U Hrvatskoj je u zadnje tri godine zaplijenjeno oko 468 nekretnina, dvije jahte, 10 vozila i oko 450 umjetnina. Zvaničnici kažu da država mora osiguravati tu imovinu i održavati je u dobrom stanju.
“Zaplijenjeni automobili se drže u posebno određenim skladištima, slike u muzejima, novac na posebnom bankovnom računu. Ako se imovina trajno oduzima, država može tu imovinu koristiti. Na primjer, automobili se daju centrima za socijalnu pomoć i ministarstvu unutrašnjih poslova. Stanovi i nekretnine također se dodjeljuju lokalnim centrima za socijalnu pomoć, te za smještaj azilanata,” izjavila je za SETimes Ivana Ivanković, glasnogovornica hrvatskog Ureda za upravljanje državnom imovinom.
Kosovske vlasti nedavno su u Prištini otvorile novi depo, kao objekat gdje se drži sva zaplijenjena i ilegalno stečena imovina. Zvaničnici kažu da su proteklog mjeseca zaplijenili imovine u vrijednosti od oko 500.000 eura, a novac ide nazad u državni budžet.
U Srbiji je od 2009. zaplijenjeno oko 100 stanova, 30 kuća, nekoliko kancelarijskih zgrada, jedan hotel, preko 100 automobila, umjetnine i jedan brod.
Zemlja daje većinu zaplijenjene imovine u zakup, čime se u državnu blagajnu mjesečno unosi 90.000 eura, kažu iz ministarstva pravde.
“Ta praksa predstavlja jasnu poruku da se kriminal ne isplati. Ako se dokaže da je lice pribavilo imovinu krivičnim djelima, ta imovina se po nalogu suda trajno oduzima i postaje imovina Srbije,” kaže se u pismenom saopštenju ministarstva pravde za SETimes.
Ivana Korajlić, glasnogovornica organizacije Transparency International BiH, kaže da taj zakon predstavlja važno sredstvo za organe vlasti.
“Zaplijena takve imovine je od krajnje važnosti u procesuiranju slučajeva korupcije i organizovanog kriminala, jer se time sprečava ‘održivost’ takve vrste kriminaliteta. Međutim, rezultati još uvijek nisu adekvatni i pravosudni sistem bi morao biti mnogo efikasniji,” izjavila je Korajlićeva za SETimes.
Svoj prilog za ovaj izvještaj dala je dopisnica Linda Karadaku iz Prištine.
Šta bi se trebalo uraditi s imovinom stečenom krivičnim djelima koju zaplijeni država? Iznesite svoja razmišljanja u prostor ispod članka.
Ovaj sadržaj je preuzet sa SETimes.com.
ti-bih.org , uz naznaku „Za nagradni konkurs“.