TI BiH: Imenovanje Nikole Špirića u Komisiju za izbor i praćenje rada APIK-a je šamar borbi protiv korupcije

 Imenovanjem Špirića zakonodavna vlast daje mogućnost političaru koji je suočen sa najozbiljnijim optužbama za korupciju da prati, nadzire i utiče na rad agencije za borbu protiv korupcije.

Banja Luka, 24. septembar 2020. – Transparency International u BiH (TI BiH) upozorava da imenovanje Nikole Špirića u Komisiju za izbor i praćenje rada Agencije za prevenciju i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK) obesmišljava sve napore u borbi protiv korupcije. Parlamentarna skupština je u parlamentarno tijelo izabrala političara koji je prema zvaničnim saznanjima američke vlade umiješan u visoku korupciju i primanje mita u vezi sa javnim funkcijama koje je obavljao. Špiriću i njegovoj porodici je zabranjen ulazak u SAD zbog umiješanosti u korupciju.

Komisija kao nezavisno tijelo Parlamentarne skupštine nadzire rad APIK-a, i ima ključnu ulogu u postupku imenovanja i razrješenja rukovodstva jedine institucije čiji je mandat posvećen isključivo borbi protiv korupcije. Imenovanjem Špirića zakonodavna vlast daje mogućnost političaru koji je suočen sa najozbiljnijim optužbama za korupciju da prati, nadzire i utiče na rad agencije za borbu protiv korupcije. TI BiH podsjeća da je uloga Komisije i do sada bila kontroverzna, pa je posljednji objavljen izvještaj o radu Komisije onaj za 2017. godinu, dok je posljednja sjednica održana prije više od dvije godine. Koliko je neefikasan parlamentarni nadzor, pokazuje i to da isto toliko nije izabran zamjenik direktora APIK-a.

TI BiH podsjeća i na upozorenje federalnih revizora da od 2015. godine nisu stvoreni uslovi da se primjenjuje Zakona o suzbijanju korupcije i organizovanog kriminala u FBiH jer nisu osigurani smještajni kapaciteti za posebne odjele za suzbijanje korupcije, organizovanog i međukantonalnog kriminala pri Tužilaštvu i Vrhovnom sudu FBiH. Istovremeno, prvi zamjenik vrši dužnost glavnog federalnog tužioca iako je istekao period na koji je imenovan, a u Federalnom tužilaštvu se povećava broj neriješenih predmeta.

Neefikasan parlamentarni nadzor nad nezavisnom institucijom za borbu protiv korupcije i imenovanje političara koji je optužen za visoku korupciju u parlamentarno tijelo koje prati rad te institucije, ali i otpor vlasti da osiguraju sredstva za posebne tužilačke odjele za organizovani kriminal i korupciju, otkrivaju da u Bosni i Hercegovini ne postoji niti minimum političke volje za borbu protiv korupcije. Umjesto da se stvaraju uslovi za borbu protiv korupcije, stvaraju se zakonske, institucionalne  i finansijske pretpostavke da se osujeti svaki pokušaj borbe protiv korupcije.

Press rls 24.9.2020.