Efikasnost pravosuđa: Učestalost zakazivanja i održavanja suđenja

Efikasno procesuiranje krivičnih predmeta jedan je od najznačajnijih koraka u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Legitiman interes za efikasno procesuiranje krivičnih predmeta, pored optuženih, imaju oštećeni, ali i društvo u cjelini. Stoga, osiguranje blagovremenog i odgovornog rada pravosuđa je od iznimne važnosti. Kroz monitoring sudskih postupaka krivičnih djela korupcije, jedan od ciljeva bilo je i identifikovanje faktora koji demonstriraju efikasnost pravosuđa pri procesuiranju slučajeva korupcije i organizovanog kriminala.

U tom svjetlu, efikasnost se može ocijeniti kroz posmatranje faktora kao što su: broj optužnica, prvostepenih presuda, okončanih slučajeva, osuđujućih presuda u slučajevima korupcije i korupcije na visokom nivou, ozbiljnost kazne, stopu potvrde po žalbi na prvostepene presude, prosječnu dužinu prvostepenog suđenja te efikasno vođenje suđenja od strane sudija. Za ocjenu efikasnosti u fazi održavanja glavnog pretresa, fokus je na blagovremenom zakazivanju i održavanju suđenja, te načinu vođenja suđenja od strane sudija/sudskih vijeća.

S tim u vezi, predmet ove analize je identifikovanje faktora i izazova koji utiču na učestalost zakazivanja i održavanja suđenja, u predmetima korupcije i organizovanog kriminala, kako bi se isti adresirali i putem preporuka unaprijedili, naročito imajući u vidu da je Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, te zakonima o krivičnom postupku u BiH definisano da je pravo optuženog na suđenje u razumnom roku jedan od ključnih aspekata pravičnog suđenja, kao i da je dužina trajanja postupka ključni faktor u određivanju učinkovitosti pravosudnog sistema.

Preporuke

• omogućiti redovno ažuriranje rasporeda suđenja na način da je raspored postavljen na web stranicu suda, te da se isti ažurira u skladu sa izmjenama u zakazanim suđenjima (npr. raspored suđenja Suda BiH);
• omogućiti pretragu po imenu ili inicijalima optuženog u rasporedu suđenja na način da raspored suđenja sadrži imena ili inicijale optuženih u predmetima (npr. raspored suđenja Suda BiH);
• za česte i neopravdane izostanke optuženih, sudije trebaju intenzivnije primjenjivati zakonske mehanizme koji omogućavaju prisustvo stranaka u postupku, kao što su: određivanje prinudnog dovođenja ili pritvora optuženih; snošenje troškova dovođenja, odgađanja istražne radnje ili glavnog pretresa i ostale troškove postupka koje su prouzrokovali svojom krivnjom, kao i odgovarajući dio paušalnog iznosa; novčano kažnjavanje branioca koji se nije odazvao urednom pozivu suda i nije opravdao svoj izostanak;
• ukoliko je evidentno da će doći do izmjene člana vijeća (npr. zbog odlaska u mirovinu) ista treba biti unaprijed planirana i najavljena kako bi se što efikasnije izvršila izmjena člana sudskog vijeća bez negativnih posljedica na dinamiku održavanja suđenja;
• u predmetima gdje je uočena spora dinamika zakazivanja suđenja, potrebno je identifikovati razloge, te iste otkloniti i ubrzati sam krivični postupak.

Ova analiza je urađena u okviru projekta “Unapređenje odgovornosti kroz jačanje mreža organizacija civilnog društva – SANCUS”, koji implementiraju Transparency International u BiH (TI BiH) i Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) uz finansijsku podršku Evropske unije.

Stavovi izneseni u analizi predstavljaju stavove autora i ne odražavaju nužno stavove i mišljenja Evropske unije.