Poziv organizacijama civilnog društva i građanima Bosne i Hercegovine za učešće u procesu javnih konsultacija usvajanja Izmjena i dopuna Zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH

Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine je na svojoj web stranici 10.05.2013. objavilo Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH i time ostavilo mogućnost da javnost dostavi svoje komentare na Prijedlog do 31.05.2013.

Analizom Prijedloga od strane više organizacija civilnog društva u BiH, utvrđeno je da predviđene izmjene Zakona idu na štetu ostvarivanju prava na informacije, donose krajnje ograničavajuće odredbe u pogledu informacija koje sadrže lične podatke, ukidaju test javnog interesa, te Zakon o slobodi pristupa informacijama u suštini pretvaraju u Zakon o zabrani pristupa informacijama.

Obzirom da se radi o osnovnom mehanizmu kojim se ostvaruje pravo na pristup informacijama, Prijedlog novog Zakona ovo pravo izuzetno ograničava uvođenjem principa automatizma, kojim se zabranjuje pristup svim informacijama koje sadrže lične podatke, osim u pogledu nekoliko izuzetaka. Ovakvo postupanje drastično se razlikuje od dosadašnjeg principa, kojim je dozvoljen pristup svim informacijama, osim u nekoliko izuzetaka, a i u tim slučajevima se morao provoditi test javnog interesa.

Na ovaj način, Zakon će zatvoriti put pristupu informacijama, a otvoriti dodatni put za korupciju koju će biti nemoguće dokazati ili uočiti na osnovu konkretnih dokumenata i podataka, a pod krinkom zaštite privatnosti pojedinaca.

Predstavnici civilnog društva, akademska zajednica i stručna javnost nisu bili pozvani, ni uključeni u radnu grupu koja je izradila Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini, te na ovaj način želimo dati svoje mišljenje o neprihvatljivosti ovakvog zakonskog prijedloga i pozvati institucije na rješavanje već odavno utvrđene problematike u bh. legislativi o slobodi pristupa informacijama, a na kojoj se dosad nije radilo – neujednačenost zakonskih rješenja na različitim nivoima vlasti, preporuke pooštravanja kaznenih odredbi i uspostavljanja nadzornih tijela za implementaciju Zakona.

Pozivamo sve predstavnike civilnog društva, kao i građane-pojedince da Ministarstvu pravde BiH dostave svoje mišljenje o Prijedlogu zakona do 31.05.2013. U nastavku se nalazi primjer dopisa, koji možete potpisati i dostaviti na e-mail adresu: konsultacije@mpr.gov.ba.

Uz srdačne pozdrave, vaši:

–        Centar za informativnu dekontaminaciju mladih Banja luka

–        Centar za istraživačko novinarstvo

–        Fond otvoreno društvo Bosne i Hercegovine

–        Fondacija Centar za zastupanje građanskih interesa

–        Transparency International Bosne i Hercegovine

–        U.G. Zašto ne, Sarajevo

Primjer dopisa organizacija civilnog društva i građana BiH za proces javnih konsultacija po Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o slobodi pristupa informacijama Ministarstvu pravde BiH

Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine

Trg BiH 1.

71000 Sarajevo

Bosna i Hercegovina

Komentar na Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi pristupa informacijama Bosne i Hercegovine

Poštovani,

U skladu sa vašim pozivom za učešće u procesu javnih konsultacija na izradi Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini, dostavljamo vam komentare:

• Aktuelni Prijedlog izmjena i dopuna Zakona u cjelosti dovodi u pitanje pravo na dobijanje informacija koje čini sastavni dio prava na slobodu izražavanja, proklamovanog Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i Ustavom BiH;
• Prijedlog izmjena i dopuna Zakona na neprihvatljiv način utvrđuje principe pristupa informacijama u odnosu na dosadašnji Zakon, neadekvatno definiše pojmove u Zakonu, i nepotrebno  isključuje cijeli jedan odjeljak koji se odnosi na lične informacije sa namjerom zaštite prava na privatnost i drugih privatnih interesa;
• Cilj Prijedloga je navodna zaštita ličnih podataka i prava na privatnost. Zaštita ličnih podataka se, prema dokumentima Vijeća Evrope i Evropske unije odnosi na zaštitu obrade tih podataka i u tim dokumentima ne postoji ništa što sugeriše potrebu automatskog onemogućavanja slobodnog pristupa informacijama. Naprotiv, uvođenje takvih ograničenja je neprihvatljivo i nije u skladu sa Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, a time i Ustavom BiH.
• Iz predložene formulacije člana 4. Prijedloga Zakona, vidljivo je da se uvodi novi princip – neobjavljivanja informacija u slučaju zahtjeva za pristup, a koji se odnosi na zaštitu privatnosti (citat, 1. stav: „Nadležni javni organ postupajući u skladu sa ovim zakonom i posebnim propisom koji se odnose na zaštitu ličnih podataka će ograničiti pristup informaciji ili dijelu informacije ukoliko bi se njenim objavljivanjem ugrozilo pravo na privatnost i drugi legitimni privatni interesi“).Postojeći Zakon je utemeljen na suprotnom principu – objavljivanje informacija je pravilo a neobjavljivanje izuzetak. Uvođenjem novog principa neobjavljivanja informacija, ali i automatizma u postupanju javnih vlasti, koje u suprotnosti sa osnovnim ciljem i duhom zakona o slobodi pristupa informacijama u svijetu, pa i kod nas, nesumnjivo se otvara put javnim organima za zloupotrebu Zakona i uvođenje ograničenja u svim slučajevima osim u onim koji su predviđeni kao izuzetak.
• Istom odredbom Prijedloga, ograničava se i krucijalni mehanizam Zakona – test javnog interesa. Naime, definicijom ograničenja kakva je predviđena u članu 4. stav 1. Prijedloga, praktično se u cijelosti isključuje član 9. postojećeg Zakona o slobodi pristupa informacijama („Ispitivanje javnog interesa“),koji utemeljuje princip rješavanja svakog zahtjeva od slučaja do slučaja, što je takođe u suprotnosti sa ciljevima i duhom zakona o slobodi pristupa informacijama.
• Pozivajući se na Godišnji izvještaj Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH, podsjećamo Vas da do danas u praksi nisu registrirani problemi vezani za primjenu Zakona, te ukoliko je tražena informacija sadržavala neki lični podatak, a koji bi mogao ugroziti privatnost građana, javni organ je korištenjem testa javnog interesa mogao donijeti odluku o izuzetku dostave podataka.
• Konačno, umjesto da se traži mogućnost da se sačuvaju osnovne vrijednosti Zakona o slobodi pristupa informacijama i u tom cilju drugi zakoni usklade sa njim, ovakvim Prijedlogom se principi iz drugih zakona unose u sam Zakon o slobodi pristupa informacijama, što je nezakonita praksa (citat, član 26., stav 4 . sadašnjeg Zakona: “Zakonski akti koji se usvoje nakon ovoga zakona, a čija svrha nije izmjena ovoga zakona, neće ograničiti prava i obaveze koje su utvrđene ovim zakonom”).

Da zaključimo, sloboda pristupa informacijama je conditio sine qua non demokratskog procesa i predstavlja ustavnu kategoriju koja se pojavljuje kao samostalno pravo, odnosno kao sastavni dio prava na slobodno izražavanje utvrđeno Evropskom konvencijom i Ustavom BiH. Radi se o osnovnom demokratskom pravu građana i veoma važnom sredstvu u obezbjeđivanju vladavine prava i dobrog upravljanja. Pristup informacijama omogućuje građanima kontrolu svojih izabranih predstavnika i štiti od zloupotrebe, ali omogućuje i participaciju građana u određivanju prioriteta vlasti i veže se za koncept dobre vlade, što podrazumijeva otvorenu vladu koja funkcionira na principima efikasnosti, transparentnosti i zakonitosti.

Iz navedenih razloga, Vaš Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o slobodi pristupa informacijama je za nas potpuno neprihvatljiv, te Vas pozivamo da prekinete proces javnih konsultacija i organizirate širu stručnu i otvorenu debatu za stvarno unapređenje zakonskog okvira o slobodnom pristupu informacijama.

_______________________________

Potpis osobe ovlaštene za zastupanje organizacije odnosno potpis građanina-pojedinca, uz navođenje zvaničnog naziva organizacije odnosno imena i prezimena građanina.