Policije u BiH su postale stranačke milicije, a tužioci ovisni od političara

Policije u BiH su postale stranačke milicije, izjavio je Srđan Blagovčanin, izvršni direktor Transparency International BiH“ u otvorenom intervjuu za bh. novinsku agenciju Patria (NAP). Čelnik bh. ogranka najpoznatije međunarodne organizacije za promoviranje transparentnosti i borbe protiv korupcije oštro je kritizirao bh. političke elite nazivajući ih zločinačkim organizacijama. Ali, on se obruđio i na političku ovisnost tužilaštava i rat između policijskih čelnika, prenosi NAP.

U BiH se konstantno priča o borbi protiv korupcije, ali vidljivih rezultata još uvije nema. Zbog čega je to tako i zašto se sve završi na najavama borbe protiv korupcije?

BLAGOVČANIN: BiH je još uvijek na početku borbe protiv korupcije. U fazi smo, dakle, kad je svima jasno da je korupcija sveprisutna, a da su političke elite zločinačke organizacije, na čelu sa liderima političkih partija.

Obzirom da ti isti politički lideri imaju potpuno neograničenu moć i kontrolu nad svim insitucijama i resursima u okvirima svog etno-nacionalnog feuda, jasno je da na sve načine pokušavaju spriječiti borbu protiv korupcije. To je njihov najvažniji interes, da zaštite sebe i vlastito bogatstvo od procesuiranja. Ja sam siguran da oni neće birati sredstva da to nastave raditi i to je veoma opasna situacija imajući u vidu da je u toj igri ulog njihova vlastita sloboda i ilegalno stečena imovina oni su spremni ići do kraja.

Sistem odgovornih za borbu protiv korupcije je postavljen tako da su tužioci na vrhu piramide. Oni rukovode istraga i faktički kontroliraju rad policijskih agencija. Koliko je to razlog za situaciju koju ste opisali?

BLAGOVČANIN: Ključni problem po mom mišljenju je potpuna ovisnost tužilaštava od političkih centara moći. Naravno, ta je ovisnost višeznačna i manifestuje se na različite načine. Vidjeli smo da su malobrojni koji su bili slučajevi koji su bili pokretani protiv visoko pozicioniranih zvaničnika završili bez pravosnažnih presuda.  Tragikomično je bilo slušati izgovore o nestanku dokumentacije na putu  između dvije institucije, ili o nedostatku ovjerenih kopija ili o nemogućnosti da se utvrdi nadležnost.

Problem leži i u komunikaciji i saradnji između agencija za provođenje zakona i tužilaštava. Vidimo da ovih dana traje pravi rat između policijskih agencija i čak između tužilaštva. Naravno, problem je i u samim kapacitetima tužilaštava odnosno njihovoj stručnoj i kadrovskoj osposobljenosti. Ali, jasno da je to, ipak, manji problem od političke kontrole pravosuđa.

Šta je potrebno uraditi kako bi tužilaštva jače i odlučnije krenula u borbu protiv kriminala i korupcije?

BLAGOVČANIN: Prije svega ojačati poziciju pravosuđa, a posebno tužilaštva, a dokinuti politički uticaj. Potrebno je ograničiti trenutno praktično neograničenu diskrecionu moć tužilaštva da odlučuje o pokretanju ili nepokretanju istraga i njihovom trajanju, protiv čega ne postoji efikasan i jasan pravni lijek. Isto tako unaprijediti saradnju izmedju pravosuđa i agencija za provođenje zakona.

Nažalost, gotovo svi čelnici najvećih policijskih agencija trenutno su pod krivičnim prijavama (upitili ih jedni prema drugima Zubac, Selimović, Lukač) šta građani mogu očekivati u ovakvim situacijama kada se oni koji trebaju da bore protiv kriminala i korupcije imaju na leđima sumnje da su počinili takvo nešto?

BLAGOVČANIN: Kao što svi možemo vidjeti trenutno u agencijama za provođenje zakona vlada potpuni haos. To je najbolji pokazatelj da su čelni ljudi u tim agencijama eksponenti politički centara moći i da agencije za provođenje zakona su u dobroj mjeri stranačke milicije. To je vrlo opasna situacija koja može eskalirati posebno sa zaoštravanjem predizborne kampanje i dovesti do praktično otvorenih sukoba između frakcija i agencija lojalnih pojednim političkim partijama i liderima.

Isto tako, takve stranačke milicije mogu biti upotrebljene protiv kritičara vlasti kao što su mediji i nevladine organziacije. Vidimo da se već prave crne liste i spiskovi za odstrel. Stvara se atmosfera linča i haosa. Mislim da i međunarodna zajednica se mora aktivnije uključiti u rješavanje tog problema kako bismo izbjegli vrlo izvjesnu eskalaciju.

Kako ste doživjeli i kako doživljavate proteste građana koji se i dalje održavaju, ali sa smanjenim intenzitetom?

BLAGOVČANIN: Protesti su definitvno pojačali strah vladajuće politčke elite od vlastitih građana. Politička elita tj. vladajuće partije pokušavaju sada kozmetičkim prihvatnjem zahtjeva građana uz istovrmeno zastraživanje i policijsku represiju da prevenira eventualnu eskalaciju protesta do koje sasvim sigurno će doći imajući u vidu katastrofalnu ekonomsko socijalno situaciju i brutalnu i sistemsku pljačku koju provode vladajuće partije.

Koliko je realno očekivati da se u BiH dogodi „slučaj Sanader“, da li je BiH spremna na takvo što, odnosno da li ima volje i snage da se takve osobe procesuiraju?

BLAGOVČANIN: Takvo nešto je moguće očekivati da se desi tek kad naraste pritisak EU do te mjere da ga se više ne može ignorisati. TI BiH je predložio da se i za BiH napravi spisak najeklatantniji slučajeva političke korupcije koji trebaju da se procesuiraju, kao što je to slučaj bio za Srbiju. Takv nešto bi sasvim sigurno olakšalo rad pravosuđa i izbjeglo politčke konatacije procesuiranja politčke korupcije što se ovdje sistematski dešava.

Preuzeto sa: www.brzevijesti.ba