Pod hitno uvesti red u finansiranje političkih partija

Transparency International Bosne i Hercegovine održao je Konferenciju o finansiranju političkih partija u BiH, na kojoj su predstavljeni nalazi istraživanja o zakonskom okviru koji uređuje ovu oblast, kao i stepenu primjene zakona, te transparentnosti partija u procesu finansiranja.

S obzirom na prirodu finansiranja stranaka, velikim novčanim iznosima koji se razmjenjuju u ovim procesima, te samim tim i podložnošću ove oblasti za pojavu korupcije, skrenuta je pažnja na značaj transparentnosti u svim aspektima finansiranja partija, počevši od privatnih donacija, prihoda, a naročito utroška sredstava dobijenih iz budžeta,te finansiranja izbornih kampanja.

Međutim, primijećeni su mnogi problemi kako u samom zakonskom okviru, tako i u primjeni, te nadzoru nad finansiranjem partija, koji ne samo da omogućavaju političkim partijama potpunu netransparentnost, već i nepoštivanje zakona, a sve to bez ozbiljnih posljedica.

Ogromnu većinu prihoda stranaka, sudeći prema njihovim izvještajima, čine sredstva dodijeljena iz budžeta različitih nivoa. Međutim, revizorski izvještaji stranaka, kao i nalazi istraživanja, ukazuju na to da je privatno finansiranje mnogo slabije regulisano od budžetskog, te da je samim tim i veća nepoznanica. Jedan od razloga za to je i što sam Zakon o finansiranju partija obavezuje prijavljivanje samo donacija većih od 100 KM, što omogućava strankama „cijepanje“ donacija na manje dijelove, čime veliki dio njih ostaje nepoznat, te je samim tim nemoguće odrediti njihov ukupan iznos, a što je još važnije ni njihove izvore.

Dodatni problem predstavlja i činjenica da iako revizorski izvještaji godinama ukazuju na kršenje gotovo svih odredbi Zakona, počevši od donacija iz nedozvoljenih izvora, kao što su javna preduzeća i institucije, preko prekoračenja limita na prihode od imovine, te dozvoljenih limita sredstava utrošenih na kampanje, do neprijavljivanja donacija u činjenju, ovi prekršaji ne rezultiraju adekvatnim sankcijama. Ukoliko prekršaji i budu sankcionisani, ovo se dešava uglavnom sa velikim zakašnjenjima, kada primljena sredstva već posluže svrsi, a kazne su uglavnom u obliku niskih novčanih sankcija, koje su zanemarljive u poređenju sa iznosima prikupljenim kroz kršenje odredbi koje regulišu političko finansiranje.

Uzimajući u obzir fokus Službe za reviziju Centralne izborne komisije BiH uglavnom na prihode stranaka, dok se rashodi mnogo manje provjeravaju, te činjenicu da se revizija finansijskih izvještaja partija vrši na bazi uzorka, nameće se zaključak da je ovih prekršaja čak i mnogo više nego što se vidi u izvještajima.

Prisutne na Konferenciji pozdravili su Emir Đikić, predsjedavajući Odbora direktora TI BiH, te Beriz Belkić, prvi zamjenik predsjedavajućeg Kolegija Predstavničkog doma, te Jonathan Moore, zamjenik ambasadora Sjedinjenih američkih država u BiH.

Gospodin Đikić je istakao važnost sprečavanja štetnih izmjena Zakona o finansiranju političkih partija BiH i to u izbornoj godini, u periodu kada su izbori već raspisani. Gospodin Belkić je posebno naglasio važnost nadzora budžetskih sredstava, kao i činjenicu da netransparentno finansiranje omogućava „naplatu“, odnosno vraćanje usluga donatorima. Gospodin Moore je istakao važnost nadzora nad ovom oblašću, s obzirom na to da partije stalno pronalaze originalne načine da zaobiđu pravila, te  da je neophodno osigurati veći nivo primjene zakona.

Na Konferenciji se prisutnima obratila Irena Hadžiabdić, predsjednica CIK BiH, koja se iz ugla ove institucije osvrnula na kvalitet nadzora nad finansiranjem stranaka, probleme koji se javljaju u ovom procesu, te istakla da je neophodno svesti budžetsko finansiranje na razumnu mjeru, jer preveliko oslanjanje na sredstva iz budžeta otuđuje partije od birača. Takođe je naglasila važnost usklađivanja propisa na različitim nivoima koju uređuju dodjeljivanje sredstava iz budžeta, jer neusklađenost propisa ostavlja prostor za proizvoljno dodjeljivanje sredstava na nižim nivoima vlasti.

Predstavljena su i iskustva iz Srbije i Hrvatske kada je u pitanju regulativa finansiranja partija, kao i monitoring izbornih kampanja. Prof. dr Vladimir Goati, predsjednik Transparentnosti Srbija, dao je primjere iz regiona, te podvukao da je praksa takva da su parlamenti servisi partija, te da je uopšte apsurdno govoriti o parlamentarnom finansiranju, jer je to svojevrsan pleonazam, jer partije čine parlament, pa tako same sebi obezbjeđuju sredstva.

Na osnovu rezultata TI BiH istraživanja, te iznesenih tvrdnji učesnika, osnovni zaključci Konferencije su da je neophodno pod hitno uvesti više reda u finansiranje partija u BiH, prije svega kroz strožiji zakonski okvir, otklanjanje prostora za neprijavljivanje donacija i prihoda, veći nadzor nad rashodima, strožije sankcije, a najbitnije od svega kroz uvećanje transparentnosti partija prema javnosti, kako bi ih mogla držati odgovornima.