Nikakvih pomaka u borbi protiv korupcije u BiH

U intervjuu za TIP izvršni direktor Transparency Internationala BiH Srđan Blagovčanin bez dlake na jeziku govori o zastojima i problemima u borbi protiv korupcije u BiH, posljedicama koje ima na društvo u cjelini, ali i mogućnostima efektnog djelovanja protiv korupacije.

TIP: U nedavno prezentiranom izvještaju Transparency Internationala BiH je navedeno da godinu dana nakon donošenja Strategije za borbu protiv korupcije 2009. – 2014. i Zakona o Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, stvari se ne kreću zadovoljavajućom brzinom niti tempom koji je predviđen relevantnim dokumentima. Koji je po vašem mišljenju osnovni razlog tome?

Srđan: Posljednji izvještaj Transparency Internationala koji je imao za cilj da ocjeni napredak BiH na implemetaciji Strategije za borbu protiv korupcije pokazao je da praktično implementacija strategije nije ni započela. Veliki problem koji smo identifikovali jeste potpuni zastoj na procesu uspostave antikorupcionog tijela za borbu protiv korupcije na državnom nivou. BiH je usvojila zakon o antikorupcionom tijelu prije skoro godinu i pol dana i tu se stalo. Stvari su se dodatno iskoplikovale neformiranjem vlasti, nekonstituisanjem samog parlamenta koji je bio zadužen da imenuje čelne ljude u agenciji što za posljedicu ima jednu potpunu blokadu u borbi protiv korupcije.

TIP: Kako komentarišete činjenicu da BiH zbog korupcije godišnje gubi približno milijardu KM, a da pri tome nikakvih pomaka u borbi protiv korupcije nema?

Srđan: Jako je teško davati procjene takve vrste. Sasvim je sigurno da su gubitci koje BiH ima zbog korupcije veoma značajni i ostavljaju teške posljedice koje će biti jako teško ispraviti i u narednim decenijama. Problem korupcije i jeste suštinska prepreka razvoju svake zemlje. Vidimo da se pitanje korupcije sve češće ističe u procesu EU integracija. Naprosto je Europska unija prepoznala da bez efikasne borbe protiv korupcije ne može biti napretka u procesu pridruživanja. Svjedoci smo onoga što se dešava u susjednoj Hrvatskoj, gdje je došlo do toga da veoma visoko pozicionirani zvaničnici bivaju predmetom istraga. To naprosto čeka i BiH. Sasvim je jasno da ne možete imati uspješnu reformu obrazovanja, pravosuđa ili javne uprave ukoliko nemate suzbijenu korupciju ili dovedenu u nekakve razumne mjere. Također, štete indirektne štete od korupcije su daleko veće od ovih direktnih jer one za posljedicu imaju neulaganje stranih investitora u BiH, zaobilaženje BiH u širokom luku. Bez stranih investitora sasvim je sigurno da nema novih radnih mjesta, a za posljedicu imamo visok stepen siromaštva u zemlji.

TIP: U kojem sektoru je korupcija najizraženija u BiH?

Srđan: Kada govorimo o korupciji BiH ima najtežu vrstu problema, a to je vrlo rasprostranjena politička korupcija na najvišim razinama vlasti. To se prije svega manifestuje kroz procese privatizacije, izdavanja koncesija i javnih nabavki. Tu nestaju velike količine novca koje su mogle biti upotrebljene za razvojne projekte i zapošljavanje. To su oblici korupcije protiv kojih se najteže boriti. Ljudi koji obavljaju visoke funkcije u javnim institucijama ili političkim partijama imaju veoma efikasan metod pritiska na pravosuđe kako bi se zaštitili od procesuiranja. Problem u tom smislu je i finasiranje pravosuđa koje osigurava izvršnoj vlasti da vrlo efektivno utiče na njega. Pravosuđe BiH se finansira iz 14 različitih nivoa, to praktično znači da svaki kantonalni ministar ima efikasan način da ukoliko nije zadovoljan radom pravosuđa, ispolji nekakav svoj utjecaj.

TIP: Kažu da korupcija u obrazovanju ima najdalekosežnije posljedice. Vaš komentar?

Srđan: Korupcija u obrazovanju stvara takve generacije koje će biti u budućnosti nosioci javnih funkcija i u privatnom sektoru, koji će biti ˝deformisani˝ i koji će imati vlastiti pogled na svijet koji podrazumijeva korupciju kao uobičajeno i normalno ponašanje bez kojeg nije moguće napredovati ni u akademskoj zajednici, a niti poslije kada se krenu baviti svojim profesionalnim karijerama. U tom smislu najveći problem kada govorimo o korupciji u obrazovanju je strukturalne prirode. Mi smo svjedoci da je obrazovanje regulisano u Federaciji na nivou kantona, u Republici Srpskoj na entitetskom nivou. Jedan popriličan haos vlada kada govorimo o zakonskom okviru, jer čak ni svi kantoni, iako je u njihovoj nadležnosti, nemaju zakone o visokom obrazovanju. Imamo i tu situaciju da je u nekoliko posljednjih godina došlo do ekspanzije privatnog visokoškolskog obrazovanja koje je u jednoj situaciji potpuno neuređenih normi, dovedeno do apsurda. Pa tako imamo da rade visokoškolske institucije koje nemaju nikakvih uslova da obrazuju mlade ljude i gdje se takva vrsta obrazovanja svela na klasičnu prodaju.

TIP: Kako objašnjavate činjenicu da otvaranje pitanja korumpiranosti političara još u velikoj mjeri tumači kao napad na “nacionalni integritet i identitet” cijele etničke grupe?

Srđan: To je također užasno veliki problem u BiH.i Transparency International je sam bio dosta često žrtva takvih vrsta političkih napada. Jednostavno imate situaciju u kojoj se duboka etnička podijeljenost zemlje koristi za zaštitu korumpiranih političkih elita koji nastoje da dokaze koji su protiv njih das u učinili određena krivična djela korupcije, tumače na način da se radi o napadu na cijelu etničku grupu, entitet ili kanton. Mislim da bez jačeg i snažnijeg pravosuđa taj problem jednostavno neće moći biti riješen, jer jednostavno sada imamo situaciju da vellika većina političkih lidera ima problem sa zakonom i onda dolazimo u jednu apsurdnu situaciju da uvijek jedni protiv drugih koriste argument ‘zašto se protiv mene istraga vodi, a ne protiv ovog iz drugog naroda. To je jednostavno jedan začarani krug.

TIP: Procesuiranje slučajeva korupcije je na veoma nezadovoljavajućem nivou u BiH?

Srđan: Istraživanja Transparency Internationala su pokazala da imamo simboličan broj presuda za korupciju i unutar tog broja pravosnažnih presuda dvije trećine su uslovne prirode. Mi imamo jednu situaciju u kojoj se još uvijek isplati baviti korupcijom jer je vrlo mala vjerovatnoća da ćete biti procesuiran, a još manja vjerovatnoća da ćete biti kažnjeni na odgovarajući način. I to šalje vrlo lošu poruku građanima i cjelokupnoj javnosti da korupcija predstavlja jedan poželjan oblik ponašanja koji donosi veliku dobit a da je rizik izuzetno mali. Reforma pravosuđa u BiH se provodi već skoro 10 godina i mislim da rezultati koji su postignuti u tom smislu nemogu zadovoljiti nikoga, a posebno kada govorimo o procesuiranju korupcije. Mi kažemo da je procesuiranje korupcije ključni test nezavisnosti pravosuđa. Naprosto, zato što ljudi koji mogu biti uključeni u koruptivne procese su ljudi koji su visoko pozicionirani, koji imaju ogroman novac, moć, utjecaj i koji mogu vrlo efikasno utjecati na pravosuđe. S druge strane, postoji politički problem kada govorimo o pravosuđu jer svjedoci smo svakodnevno rasprava u kojima politički lideri dovode u pitanje i postojanje državnih pravosudnih institucija. U takvom okruženju je jako teško i pravosuđu da smogne dovoljno snage i da se uhvati u koštac sa onim najvećim slučajevima u kojima su uključeni visoko pozicionirani zvaničnici.

TIP: Kako se efektno boriti protiv korupacije, ukoliko znamo da je korupcija prisutna na najvišim nivoima vlasti i politike, koji su ujedno zaduženi da iniciraju aktivnosti u ovoj oblasti?

Srđan: U ovako zapuštenom stanju, kada je korupcija od administrative do politike prisutna u svim sektorima, borba protiv korupcije će biti jedan dugoročan i bolan proces kroz koji ćemo sasvim sigurno morati proći. Ja često ističem primjer Hrvatske koja je imala sličan problem, ali koja je naprosto kroz proces europskih integracija došla u situaciju da se pred nju postave vrlo konkretni zahtevi od strane Brisela. Na žalost ja sam uvjeren da će u BiH takva vrsta pritiska morati doći spolja. Međutim, sasvim je jasno da bez unutrašnjih snaga i koncenzusa, mislim na građane, medije i nevladine organizacije, da progresa u tom smislu ne može biti. Borba protiv korupcije morala bi uključivati sve društvene grupe i slojeve, političke partije, javne ustanove i svakog pojedinca.

TIP: Kako ocjenjujete ulogu nevladinog sektora u borbi protiv korupcije u BiH?

Srđan: Moje mišljenje je da je nevladin sektor kada je u pitanju borba protiv korupcije, još uvijek nedovoljno snažan i da se još uvijek nije uspio nametnuti u tom procesu, komunikaciji s predstavnicima vlasti. Vidimo da jako puno ima problema u tim odnosima iako su potpisani određeni institucionalni sporazumi o saradnji. Transparency International se već 10 godina isključivo bavi pitanjima korupcije u BiH i zaista možemo reči da je postignut minimalan napredak u toj saradnji, a sasvim je sigurno da od takva vrsta saradnje korist mogu imati I državne institucije i društvo u cjelini.

TIP: Kako građani mogu doprinijeti u borbi protiv korupcije?

Srđan: Kada pogledate istraživanja javnog mnijenja, građani BiH su jako dobro svjesni prisustva korupcije, njenih pojavnih oblika, i sasvim je sigurno da se s njom susreću svakodnevno u životu. Međutim, naša istraživanja opet kažu da građani nemaju povjerenja u državne institucije, te da vlastitim aktivnostima, radom ili angažmanom mogu promijeniti bilo šta. To je suštinski problem gdje trebaju nevladine organizacije i mediji da pokušaju da priđu građanima, da ih pokušaju uvjeriti da je njihov angažman na kraju primarni. Građani imaju čitav niz različitih mogućnosti, od lokalnih inicijativa pred lokalnim institucijama, preko izbora gdje oni biraju vlast, što je i najbolji način za borbu protiv političke korupcije, pa sve do onih osnovnih stvari kao što je nepristajanje na korupciju i prijavljivanje korupcije.

(TIP/A.J.)