Međunarodni dan slobode pristupa informacijama

28. septembar se obilježava u velikom broju zemalja svijeta kao Međunarodni dan slobodnog pristupa informacijama. Pravo na dostupnost informacija smatra se jednim od osnovnih ljudskih prava u svim demokratskim zemljama i garantovano je između ostalog i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Član 19. Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima naglašava: "Svako ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja, što obuhvata i pravo da ne bude uznemiravan zbog svog mišljenja, kao i pravo da traži, prima i daje informacije i ideje bilo kojim sredstvima i bez obzira na granice».

Zakon o slobodi pristupa informacijama na nivou Bosne i Hercegovine usvojen je 2000. godine, a na entitetskom nivou 2001. godine. Iniciran od strane međunarodne zajednice, to je bio prvi set ovakvih zakona usvojen na prostorima bivše Jugoslavije.

Ključne prepreke u implementaciji zakona su još uvijek nedovoljna spremnost državnih institucija da ga primjenjuju, kao i  nedovoljna upućenost građana u prava koje im zakon omogućava.

U proteklom periodu, najočigledniji primjer kršenja zakona o slobodnom pristupu informacija predstavlja netransparentnost u procesu privatizacije, na šta je Transparency International BiH u više navrata upozoravao. Netransparentnost je u ovom slučaju otvorila veliki prostor za korupciju i pokazala neposvećenost državnih institucija stvaranju demokratskog okruženja.

„Javnosti moraju biti dostupne relevantne informacije ne samo o finansijskom dijelu privatizacijskih aranžmana, nego i podaci o posljedicama po budžet, infrastrukturu, zapošljavanje, obuku, zdravlje i bezbjednost građana, izvještavanju i računovodstvenim standardima, odgovornosti po očuvanje okoline, doprinosima lokalnim zajednicama i uticaju na privredni razvoj uopšte“, istakao je Srđan Blagovčanin, izvršni direktor TI BiH.

„Bez adekvatnih odgovora na sva ova pitanja, a koje može pružiti samo privatizaciona dokumentacija, može se pretpostaviti da je posrijedi moguća korupcija vezana uz postojeće radnje, koja obično prati direktne pogodbe u ovom sektoru", dodao je Blagovčanin.

Pitanje slobodnog pristupa informacijama nije samo pitanje iz domena teorijskih mogućnosti ostvarenja osnovnih ljudskih prava, već princip na kojem se zasniva rad institucija u savremenim demokratskim društvima i važna poluga za nadzor rada institucija od strane najšire javnosti.