Korupcija ugrožava globalni ekonomski oporavak i prijeti zemljama u sukobu

“U vrijeme kada se širom svijeta primjenjuju masovni programi poticajnih sredstava, ubrzano trošenje javnih sredstava i pokušaji da se osigura mir, neophodno je identifikovati gdje korupcija blokira dobru upravu i odgovornost, kako bi se prekinuo ovaj štetni krug”, izjavila je Huguette Labelle, predsjedavajuća Transparency International (TI).

Velika većina zemalja, od 180 koliko ih je uključeno u indeks za 2009., bilježe rezultat manji od 5, na skali od 0 (veoma korumpirane) do 10 (sa veoma niskim nivoom koprupcije). CPI mjeri percipirani nivo korupcije u javnom sektoru svake od zemalja i predstavlja složeni indeks koji se poziva na 13 različitih anketa sprovedenih među ekspertnim i poslovnim izvorima. Indeks za 2009. godinu uključuje 180 zemalja, isto kao i prethodne godine.

Krhke, nestabilne zemlje uništene ratom i trajnim konfliktom zadržavaju se na dnu indeksa. Među njima su: Somalija, sa indeksom 1.1, Afganistan sa 1.3, Mijanmar sa 1.4 i Sudan koji je izjednačen sa Irakom sa indeksom 1.5. Ovi rezultati ukazuju na to da zemlje koje su percipirane kao najkorumpiranije ujedno su “zaražene” i dugotrajnim konfliktima koji su razorili njihovu infrastrukturu upravljanja.

Kada su ključne institucije slabe ili nepostojeće, korupcija se otima kontrol, a pljačka javnih sredstava podstiče nesigurnost i nekažnjavanje. Uz korupciju takođe postaje normalno da ne postoji povjerenje upravo u one institucije i vlade koje bi trebalo da obezbijede opstanak i stabilnost.   

Zemlje na dnu indeksa ne smiju biti isključene iz razvojnih programa, već indeks ukazuje na potrebu za jačanjem insitutcija. Investitori i donatori bi jednako trebali biti obazrivi u svojim operacijama i odgovorni za sopstvena djela jer imaju obavezu transparentnosti i odgovornosti prema zemljama korisnicama.

“Suzbijanje korupcije zahtijeva strogi nadzor od strane parlamenata, efikasno sudstvo, nezavisnu i kvalitetnu reviziju i antikorupcijske agencije, snažnu i efikasnu primjenu zakona, transparentnost u javnim budžetima, protocima prihoda i strane pomoći, kao i prostor za nezavisne medije i aktivno civilno društvo”, rekla je Labelle. “Međunarodna zajednica mora pronaći efikasne načine da pomogne zemljama razorenim ratom u razvoju i održanju njihovih institucija.”

Najbolje rezultate na CPI listi za 2009. godinu ostvarili su Novi Zeland sa indeksom 9.4, Danska sa 9.3, SIngapur i Švedska sa 9.2 i Švajcarska sa indeksom 9.0. Ovi rezultati odražavaju političku stabilnost, odavno utvrđene regulative za sukob interesa i čvrste i funkcionalne javne instiutcije.

Sveukupni rezultati indeksa za 2009. godinu su veoma zabrinjavajući jer korupcija i dalje vreba tamo gdje vlada netransparentnost, gdje institucije još uvijek nisu dovoljno jake i gdje vlade ne primjenjuju antikorupcioni zakonski okvir.

Čak ni industrijalizovane zemlje ne mogu biti spokojne: davanje mita i omogućavanje korupcije često uključuju domaće kompanije. Nadležnosti koje zabranjuju pristup finansijskim podacima, a akoje se mogu naći u mnogim zemljama na vrhu CPI, u velikoj mjeri podrivaju napore u borbi protiv korupcije i oduzimanju ilegalno stečene imovine.   

“Novac dobijen korupcijom ne smije dobiti sigurno utočište. Vrijeme je da se prestane sa izgovorima”, rekla je Labelle. “Rad OECD-a u ovoj oblasti je dobrodošao, ali mora postojati više bilateralnih sporazuma o razmjeni informacija kako bi se u potpunosti prekinuo režim tajnosti. U isto vrijeme, kompanije moraju prestati poslovati u odmetnutim finansijskim centrima.”

Podmićivanje, karteli i ostale koruptivne prakse podrivaju zdravu konkurenciju i doprinose masovnim gubicima sredstava za razvoj u svim zemljama, naročito u onim najsiromašnijim. Između 1990. i 2005. godine, više od 283 privatna međunarodna kartela bila su otkrivena, što je potrošače širom svijeta, zbog previsokih cijena, koštalo procijenjenih 300 milijardi američkih dolara, navodi se u nedavnom izvještaju TI.

Sa velikom većinom zemalja na indeksu za 2009. godinu koje imaju indeks manji od 5, opasnost korupcije se ne može poreći. Grupa od 20 ministara finansija i guvernera (G20) obevazala se da će obezbijediti integritet i transparentnost počevši od temelja novoosnovane regulatorne strukture. S opbzirom na to da se G20 bavi finansijskim sektorom i ekonomskim reformama, neophodno je uhvatiti se u koštac i sa korupcijom kao značajnom prijetnjom za održivu ekonomsku budućnost. G20 mora takođe ostati posvećen dobijanju podrške javnosti za ključne reforme, tako što će osigurati da institucije, kao što je Odbor za finansijsku stabilnost, i odluke o investiranju u infrastrukturu, budu transparentne i otvorene za prijedloge civilnog društva.   

Nadzorne institucije i pravni okviri koji će zaista biti primjenjivani, zajedno sa boljom i efikasnijom regulacijom, omogućiće niži nivo korupcije na golablnom i nacionalnom nivou. Ovo će dovesti do neophodnog povećanja povjerenja u javne institucije, održivog ekonomskog razvoja i efikasnijih ravojnih programa. Što je najvažnije, na ovaj način će se spriječiti veliki dio ljudske patnje u zemljama koje su pokazale najlošije rezultate na Indeksu percepcije korupcije.   

###

Transparency International je globalna organizacija civilnog društva koja je vodeća u borbi protiv korupcije.

Media Contact:            

Gypsy Guillén Kaiser

Tel:  +49 30 34 38 20 19 or

+49 30 34 38 20 662

E-mail:  press@transparency.org

Dokumenti

CPI tabela