• Iako su zemlje Zapadnog Balkana ostvarile jedva primjetni napredak u prosječnom CPI rezultatu u 2024. (43,3) u odnosu na 2012. godinu (42,3), Bosna i Hercegovina predstavlja ubjedljivo najizraženiji izuzetak od ovog trenda.

• Sa rezultatom CPI od 33 u 2024. godini BiH bilježi pad od čak 9 poena od 2012. godine i nalazi se na 114. mjestu od 180 zemalja svijeta, što je najlošiji rezultat od kad se mjeri ovaj Indeks. Na taj način BiH je zauzela mjesto druge najkorumpiranije države u Evropi koje dijeli sa Bjelorusijom (33 CPI boda), dok je poziciju države u kojoj je korupcija najviše zastupljena i ove godine zauzela Rusija sa 22 CPI poena.
• Bosna i Hercegovina ovaj rezultat ostvaruje zahvaljujući tome da djeluje kao država u postoji privid demokratije u kojoj je narušen integritet izbornog procesa.
• Stranke na vlasti sve otvorenije koriste prakse netransparentnog finansiranja kampanja te manipulišu pravilima izbornog procesa kupovinom glasova, zastrašivanjem i zloupotrebom javnih resursa.

• Pravosuđe BiH je izloženo političkom pritisku, zbog čega uglavnom nije sposobno da procesuira i sankcioniše javne zvaničnike koji zloupotrebljavaju svoj položaj.
• Sa druge strane, spremnost političkih elita da ućutkaju organizacije civilnog društva kroz zakonodavne mjere koje kriminalizuju klevetu, vrše pritisak na civilno društvo i sankcionišu svakoga ko iznosi bilo koji oblik kritike na račun vlasti doprinose slici da je kombinacija korupcije i represije osnovni način opstanka na vlasti.
• Iako je u regionu prisutan broj zemalja koje takođe bilježe lošije rezultate u borbi protiv korupcije, kao što su Srbija (-4), Sjeverna Makedonija (-3) i Slovenija (-1), nijedna druga država ne bilježi tako drastičan i kontinuiran pad kao BiH.
• Sa druge strane, Kosovo* (+10), Albanija (+9), Crna Gora (+5) i Hrvatska (+1) bilježe kakav takav napredak na ovom polju.

• Pored do sada posmatranih problema, korupcija sve više utiče na sposobnost država i društava da zaštite životnu sredinu i aktiviste koje se bore za njeno očuvanje.

• Veći stepen korupcije primjetan je u državama sa slabijim mjerama zaštite životne sredine, gdje propisi, ako i postoje, ne mogu da se sprovode na adekvatan način. Razlog tome je korupcije koja podriva institucije zadužene za regulaciju i nadzor nad životnom sredinom.
• Nelegalna eksploatacija prirodnih resursa i korupcija se javljaju u tandemu: više od polovine zemalja sa CPI rezultatom ispod 50 pokazuje visok nivo kriminala u vezi sa narušavanjem životne sredine. Sa druge strane, 88% zemalja sa CPI rezultatom iznad 50 bilježi relativno nizak stepen zloupotreba i slučajeva ugrožavanja životne sredine.
• Eko aktivisti i neformalne grupe su predvodnici borbe za zaštitu životne sredine. U isto vrijeme, oni su se našli na prvoj liniji udara različitih aktera koji, uz pomoć korumpiranih zvaničnika koriste prirodne resurse za ličnu dobit – te su izloženi zastrašivanju, nasilju, a u nekim slučajevima postoje prijetnje po život.

Globalni izvještaj (EN)

Regionalni izvještaj (BHS)

PrsRls

PREPORUKE

Za borbu protiv klimatskih promjena ključan je integritet.

Antikorupcijske mjere jačaju sposobnost država da ublaže posljedice klimatske krize i prilagode im se. Kako je ova oblast još u razvoju, sada je jedinstvena prilika da se uspostave zaštitni mehanizmi protiv zloupotreba poput krađe, zloupotreba, političkog zarobljavanja i drugih oblika korupcije. Saradnja između aktivista, donosioca odluka i institucija zaduženih za suzbijanje korupcije je neophodna, a Konvencija Ujedinjenih nacija protiv korupcije predstavlja okvir koji može podržati ovaj proces.

POSTIZANJE TRANSPARENTNIJEG PRAVOSUĐA

Veći stepen pravne zaštite se može postići jačanjem tijela za nadzor i sprovođenje zakona. Lokalnim zajednicama mora biti omogućeno pristup mehanizmima za podnošenje žalbi, dok oni koji istupaju u ovoj borbi – klimatski, ekološki i zeleni aktivisti, kao i zviždači – osobe koje prijavljuju korupciju na radnom mjestu – moraju biti zaštićeni od svih oblika odmazde i pritisaka.

Onemogućiti neprimjereni uticaj na procese donošenja odluka u pitanjima zaštite životne sredine na svim nivoima.

Postizanje najvišeg nivoa transparentnosti i uključivanje svih zainteresovanih aktera u proces kreiranja javnih politika i prilikom raspodjele sredstava namijenjenih za borbu protiv klimatskih promjena i zaštitu životne sredine omogućilo bi ostvarenje njihovog punog potencijala i povratak povjerenja građana. Ključno je uspostaviti mehanizme za otkrivanje i upravljanje sukobom interesa, kako bi se podigao nivo očekivanih promjena čiji osnovi su definisani u ključnim međunarodnim i lokalnim propisima i konvencijama.

Učešće građana u oblasti zaštite prirodnih resursa i životne sredine omogućiće da rješenje bude izraz onih koji su najviše pogođeni.

Informacije o finansiranju, projektima i ugovorima o eksploataciji prirodnih resursa moraju biti otvorene, lako dostupne i objavljivane blagovremeno, u skladu s principima slobodnog djelovanja i odlučivanja lokalnih zajednica koje su pogođene takvim inicijativama. Istinski otvoreni mehanizmi odgovornosti prave osnov za uključivanje lokalnih zajednica u sve faze klimatskih inicijativa, što im omogućava i nadzor nad sprovođenjem ovih projekata.

METODOLOGIJA

Indeks percepcije korupcije (CPI) sabira podatke iz više različitih izvora koji daju percepciju privrednika i stručnjaka iz zemlje o nivou korupcije u javnom sektoru.

Poduzimamo sljedeće korake za izračunavanje CPI:

1. Biramo izvore podataka.

Svaki izvor podataka koji se koristi za izradu CPI-a mora ispuniti sljedeće kriterije da bi se kvalifikovao kao važeći izvor:

+ Kvantifikuje rizike ili percepcije korupcije u javnom sektoru

+ Zasnovan je na pouzdanom i validna metodologija

+ Dolazi od renomiranih organizacija

+ Omogućava dovoljne varijacije bodova za razlikovanje između zemalja

+ Rangira značajan broj zemalja

+ Uzima u obzir samo procjene stručnjaka iz zemlje ili poslovnih ljudi

+ Redovno se ažurira.

CPI 2023. izračunat je korištenjem 13 različitih izvora podataka iz 12 različitih institucija koje su zabilježile percepciju korupcije u posljednje dvije godine.

2. Standardizujemo izvore podataka na skali od 0-100.

Ova standardizacija se postiže oduzimanjem srednje vrijednosti svakog izvora u baznoj godini od rezultata svake zemlje, a zatim dijeljenjem sa standardnom devijacijom tog izvora u baznoj godini. Ovo oduzimanje i dijeljenje korištenjem parametara osnovne godine osigurava da su rezultati CPI uporedivi iz godine u godinu od 2012.

Nakon ove procedure, standardizovani rezultati se transformišu u CPI skalu tako što se pomnože sa vrijednošću standardne devijacije CPI u 2012. (20) i saberu sa medijalnom vrijednošću CPI u 2012. (45), tako da skup podataka odgovara skali od 0 do 100 CPI

3. Izračunavamo prosjek.

Da bi zemlja ili teritorija bila uključena u CPI, najmanje tri izvora moraju imati podatke za tu zemlju. CPI rezultat zemlje se tada izračunava kao prosjek svih standardiziranih rezultata dostupnih za tu zemlju. Rezultati se zaokružuju na cijele brojeve.

4. Navodimo stepen nesigurnosti

CPI rezultat je praćen standardnom greškom i povjerenju koje se kreće u određenom intervalu. Ovo zavisi od varijacije u izvorima podataka dostupnim za zemlju ili teritoriju.