• Bosna i Hercegovina (34) ima najnižu ocjenu u regiji Zapadnog Balkana i značajno je u padu po stepenu percepcije korupcije, izgubivši osam CPI bodova od 2013.
• Sve izraženije političke podjele po etničkim linijama i dalje ometaju demokratske institucije neophodne za upravljanje državom i borbu protiv korupcije.

• Te tendencije su najbolje ilustrovane situacijom u Tužilaštvu BiH gdje postoje ozbiljne sumnje u vezi s sposobnost ovog tijela da privede počinitelje korupcije pred lice pravde – nakon niza ostavki, Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće imenovalo je novog glavnog tužioca u postupku koji je kompromitovan i za koji se sumnja da je pun manjkavosti, tokom kog su tri od četiri prvobitna kandidata ili odustala ili su eliminisana iz dalje procedure.
• Dodatni razlog za zabrinutost se veže za izjave i djelovanje najviših zvaničnika Republike Srpske, naročito Milorada Dodika, i njegovom nedavnom spominjanju zakona za kriminalizaciju klevete koji bi se mogao koristiti za ušutkIvanje nezavisnih kritičara.
• Niz korupcijskih afera, ostavke i krajnje manjkava procedura imenovanja novog glavnog tužitelja ukaljali su integritet pravosuđa u BiH.

• Korupcija je temeljna prijetnja miru i sigurnosti, te predstavlja ne samo posljedicu, već i uzrok sukoba, raspirujući ga na nekoliko načina. Korupcija stvara nove i potpiruje postojeće izvore nepovjerenja, potkopava povjerenje u institucije i narušava njihov legitimitet.
• Ona takođe omogućava političkim elitama vršenje uticaja na polju stvaranja nestabilnosti i nepovjerenja u vladine institucije, što je postalo čest oblik vanjskopolitičkog oružja i način kako korupcija ima uticaj u potkopavanju demokratije širom svijeta.
• Zloupotreba javnih resursa u korist interesa pojedinih grupa stvara nezadovoljstvo javnosti, što dugoročno dovodi do nesigurnosti, naročito ako se ta praksa dešava uporedo sa raspodjelom političke i ekonomske moći duž etničkih ili drugih linija koje razdvajaju društvo.
• Korupcija, zajedno sa ovakvim oblicima diskriminacije povećava rizik od izbijanja nasilja i takve konflikte je teško kontrolisati i suzbiti.

• Korupcija slabi sposobnost države da zaštiti svoje građane, a zloupotreba javnih sredstava umanjuje sposobnost institucija da osigura najosnovniji stepen sigurnosti. Institucije čija je sposobnost za provođenje zakona oslabljena umanjuju kapacitet države za sprečavanje nasilja, ukloni prijetnje i bori se protiv terorizma.

• Zemlje s visokim CPI rezultatima otpornije su na prijetnje koje predstavlja organizovani kriminal.

• Zemlje s visokim CPI rezultatima otpornije su na prijetnje koje predstavlja organizovani kriminal.
• Korupcija podstiče nekažnjivost i podriva legitimitet države. Utičući na rad agencija za provođenje zakona, sudova i zatvorskog sistema, korupcija slabi vladavinu prava i osnovni princip jednakosti pred zakonom.
• Zločincima često na ruku idu saučesništvo korumpiranih javnih službenika, policajaca, tužilaca i sudija, što im omogućava da rade nekažnjeno.
• Tamo gdje je nivo korupcije visok, novac i utjecaj mogu odlučiti koji slučajevi će biti prioritetni ili odbačeni, ko će biti kažnjen i ko će se osloboditi, direktno utičući na rad a samim tim i integritet pravosuđa.

• Zemlje Zapadnog Balkana posebno su osjetljive na pojavu organizovanog kriminala. Institucije zemalja ove regije su oslabljene, nedovoljno osposobljene ili čak spriječene u nastojanju da riješe ove rizike, a čest je slučaj da nadležne institucije još uvijek nemaju adekvatan zakonski okvir niti dovoljan stepen nezavisnosti za djelovanje na tom polju.
• Zemlje u regiji sa najboljim rezultatima po Indeksu, koja obuhvata Zapadnu Evropu i EU, više od decenije stagniraju ili su u posljednjih pet godina u stalnom padu kada je percepcija korupcije u pitanju. Neprimjeren uticaj na donosioce odluka, loše provođenje mjera zaštite integriteta i prijetnje vladavini prava i dalje potkopavaju učinkovitost vlada u ovom regionu.

• Zemlje sa niskim indeksom još uvijek ne mogu ostvariti značajan napredak. U mnogim dijelovima Amerike, Istočne Evrope i Centralne Azije, te Podsaharske Afrike napadi na građanski prostor i osnovne slobode su sve učestalije, a usred višestrukih kriza sve su češći pritisci koji su prijetnja sigurnosti i stabilnosti, demokratiji i ljudskim pravima. Takođe, u dijelovima Azijsko-pacifičke regije, rast autoritarizma ograničava građanski aktivizam i ugrožava sposobnost i spremnost civilnog društva u vršenju nadzora.
• Na Bliskom Istoku i u Sjevernoj Africi gdje je nejednaka politička i ekonomska moć duboko isprepletena sa sukobima, korupcija potkopava demokratske procese, izaziva sveprisutne građanske nemire i prijeti regionalnoj sigurnosti i stabilnosti.

PREPORUKE

Borba protiv prijetnji miru i sigurnosti kao posljedica korupcije mora biti temeljni zadatak političkih lidera. Dajući prioritet transparentnosti, nadzoru i potpunom, značajnom angažmanu civilnog društva, vlade bi trebale:

1. POJAČATI MEHANIZME PROVJERE I PROMOVISATI PODJELU VLASTI

Agencije za borbu protiv korupcije i institucije zadužene za nadzor moraju raspolagati sa dovoljno resursa i nezavisnosti za obavljanje svojih dužnosti. Vlade bi trebale ojačati institucionalne kontrole za upravljanje rizikom od korupcije u odbrani i sigurnosti.

3. OGRANIČITI REGULISATI LOBIRANJE PROMOVISANJEM OTVORENIH PRISTUPA DONOŠENJU ODLUKA

Javne politike i resursi treba da su podređeni pravednim i javnim procedurama. Od ključne su važnosti mjere kao što su uspostava obveznih javnih registara lobista, omogućavanje javnog nadzora lobističkih aktivnosti i provođenje strogih propisa o sukobu interesa

2. DIJELITI INFORMACIJE I PODRŽATI PRAVO NA PRISTUP ISTIM

Nužno je osigurati da javnost dobije pristup pravovremenim i smislenim informacije, uključujući informacije o javnoj potrošnji i raspodjeli resursa. Moraju postojati stroge i jasne smjernice za uskraćivanje osjetljivih informacija, uključujući i sektor obrane.

4. BORBA PROTIV MEĐUNARODNIH OBLIKA KORUPCIJE

Zemlje sa najboljim rezultatima CPI moraju se aktivnije boriti protiv rasprostranjenosti korporativne tajne, stranog podmićivanja i uticaja profesionalnih pomagača koruptivnih aktivnosti, poput bankara i advokatskih kuća. Također moraju iskoristiti prednosti novih načina kooperacije kako bi osigurali da se nezakonito stečena imovina može učinkovito pratiti, istražiti, zaplijeniti i vratiti onima koji su žrtve kriminalnih i koruptivnih aktivnosti.

METODOLOGIJA

Indeks percepcije korupcije (CPI) sabira podatke iz više različitih izvora koji daju percepciju privrednika i stručnjaka iz zemlje o nivou korupcije u javnom sektoru.

Poduzimamo sljedeće korake za izračunavanje CPI:

1. Biramo izvore podataka.

Svaki izvor podataka koji se koristi za izradu CPI-a mora ispuniti sljedeće kriterije da bi se kvalifikovao kao važeći izvor:

+ Kvantifikuje rizike ili percepcije korupcije u javnom sektoru

+ Zasnovan je na pouzdanom i validna metodologija

+ Dolazi od renomiranih organizacija

+ Omogućava dovoljne varijacije bodova za razlikovanje između zemalja

+ Rangira značajan broj zemalja

+ Uzima u obzir samo procjene stručnjaka iz zemlje ili poslovnih ljudi

+ Redovno se ažurira.

CPI 2022. izračunat je korištenjem 13 različitih izvora podataka iz 12 različitih institucija koje su zabilježile percepciju korupcije u posljednje dvije godine.

2. Standardizujemo izvore podataka na skali od 0-100.

Ova standardizacija se postiže oduzimanjem srednje vrijednosti svakog izvora u baznoj godini od rezultata svake zemlje, a zatim dijeljenjem sa standardnom devijacijom tog izvora u baznoj godini. Ovo oduzimanje i dijeljenje korištenjem parametara osnovne godine osigurava da su rezultati CPI uporedivi iz godine u godinu od 2012.

Nakon ove procedure, standardizovani rezultati se transformišu u CPI skalu tako što se pomnože sa vrijednošću standardne devijacije CPI u 2012. (20) i saberu sa medijalnom vrijednošću CPI u 2012. (45), tako da skup podataka odgovara skali od 0 do 100 CPI

3. Izračunavamo prosjek.

Da bi zemlja ili teritorija bila uključena u CPI, najmanje tri izvora moraju imati podatke za tu zemlju. CPI rezultat zemlje se tada izračunava kao prosjek svih standardiziranih rezultata dostupnih za tu zemlju. Rezultati se zaokružuju na cijele brojeve.

4. Navodimo stepen nesigurnosti

CPI rezultat je praćen standardnom greškom i povjerenju koje se kreće u određenom intervalu . Ovo zavisi od varijacije u izvorima podataka dostupnim za zemlju ili teritoriju.