Borba protiv korupcije pasivna i neefikasna

Transparency International Bosne i Hercegovine (TI BiH) održao je šestu godišnju Konferenciju povodom Međunarodnog dana borbe protiv korupcije, koji se obilježava 9. decembra. koja je bila prilika za rezimiranje stanja korupcije i rezultata na njenom suzbijanju kroz otvoren dijalog predstavnika institucija vlasti, civilnog društva i eksperata.

Tema ovogodišnje Konferencije bilo je, prije svega, stanje i nivo korupcije u BiH, zatim nivo primjene antikorupcijskih reformi, te procesuiranje korupcije pred sudovima i tužilaštvima. Na Konferenciji su učestvovali i raspravljali predstavnici državnih institucija, međunarodnih organizacija, diplomatskog kora, organizacija civilnog društva i medija. Konferenciju su otvorili Emir Đikić, predsjedavajući Odbora direktora TI BiH, Nj. E. Jan Braathu, ambasador Norveške i Beriz Belkić, drugi zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Prisutnima su se zatim obratili Nj. E. Dimitris Kourkoulas šef delegacije Evropske komisije u BiH i Raffi Gregorian, prvi zamjenik visokog predstavnika.Gospodin Kourkoulas se osvrnuo na posljednji izvještaj Evropske komisije o napretku BiH koji je okarakterisao napredak BiH na polju borbe protiv korupcije kao veoma mali, odnosno neznatan, naglasiviši značaj antikorupcijskih reformi za priključenje BiH Evropskoj uniji, ocjenjujući dosadašnju primjenu ovih reformi veomo neučinkovitom. Gospodin Gregorian se osvrnuo na posljednju listu konkurentnosti država, po kojoj je BiH pala na 109. mjesto, nalazeći se tako između Ugande i Kambodže, i povukao paralelu između prisustva korupcije u BiH sa njenom poslovnom konkurentnošću. Gospodin Gregorian je posebno naglasio značaj ostanka međunarodnih sudija i tužilaca u BiH, navodeći kako su oni, s obzirom na političke pritiske koje trpe domaći sudovi i tužilaštva, jedini način da se visoko rangirani političari u BH drže odgovornim.

TI BiH je ponovo upozorio na dramatičan stepen korupcije u BiH, što je potvrđeno i nalazitma posljednjeg Indeksa percepcije korupcije po kome je BiH najkorumpiranija zemlja regiona, a nalazi se i na samom dnu ljestvice evropskih zemalja. Norveški ambasador, Jan Braathu, ocijenio je ovaj Indeks kao veoma značajan znak da su grđani nezadovoljni i nesrećni zbog stanja u zemlji.

Dio krivice za ovakvo stanje, kako je naglašeno, snose agencije za provođenje zakona i sudstvo koji nisu efikasni u procesuiranja slučajeva korupcije i koji su vidljivo izloženi političkom pritisku. Ukazano je i na činjenicu da je borba protiv korupcije u BiH samo deklarativnog karaktera jer ne postoji volja nadležnih institucija da se aktivno uključe u borbu protiv ove bolesti bosansko-hercegovačkog društva. Kako je navedeno na Konferenciji, osnovni razlog nedostatka volje za borbu protiv korupcije je činjenica da su upravo one institucije koje bi trebalo da suzbijaju korupciju i same umiješane u koruptivne radnje.

Drugi panel Konferencije posvećen je procesuiranju slučajeva korupcije pred tužilaštvima i sudovima u BiH, o čemu su govorili gospodin Mirko Lujić, direktor SIPA-e BiH, kao i Milorad Barašin, glavni tužilac Tužilaštva BiH, koji su pored toga govorili i o preprekama sa kojima se istražni organi i tužioci susreću u istraživanju korupcije na višim nivoima, gdje je posebno naglašen problem nedostatka volje građana da prijavljuju korupciju i da svjedoče o slučajevima korupcije. Gospodin Srđan Blagovčanin, izvršni direktor TI BiH, osvrnuo se i na nedostatak kapaciteta istražnih organa i tužilaštava, te na zabrinjavajuće nizak broj presuda u slučajevima korupcije, u odnosu na ukupan broj slučajeva.

Na Konferenciji su predstavljeni i nalazi aktuelnog Kvartalnog istraživanja percepcije korupcije u BiH, prema kojem je korupcija, bar iz perspektive građana, najviše i podjednako prisutna u procesu privatizacije i kantonalnoj upravi, dok su na drugom mjestu političke partije. SIPA se i ovaj put izdvojila kao oblast, odnosno institucija, za koju ispitanici procjenjuju da je u najmanjoj mjeri prisutna korupcija. Najveći broj ispitanika bi, ukoliko bi im bilo traženo, dali mito ljekaru ili drugom medicinskom osoblju, koji su takođe navedeni kao sobe koje najčešće i traže mito. Na ovaj način predstavljena je slika stanja korupcije u BiH i iz ugla pravnog poretka i institucija, ali i iz ugla samih građana, jer su upravo građani ti koji trpe posljedice korupcije.