Doris Pack: Zaštitite Transparency International BiH!

Na međunarodnom skupu “Balkanske raskrsnice – politički izazovi budućnosti” održanom 04. 12. u Briselu u organizaciji Prijatelja Evrope, učešće je uzeo velik broj istaknutih javnih ličnosti povezanih sa dešavanjima na jugoistoku Evrope, medju kojima i g. Boris Divjak, predsjedavajući Odbora direktora Transparency International BiH i član međunarodnog Odbora direktora TI, kao jedan od govornika.

U prvom, političkom panelu, skupu su se obratili Stjepan Mesić, predsjednik Hrvatske, Doris Pack, evropski poslanik i predsjedavajuća parlamentarne komisije za odnose sa zemljama JI Evrope, Božidar Đelić, potpredsjednik Vlade Srbije, Carla del Ponte, glavni tužilac Haskog tribunala, Mladen Ivanić, kopredsjedavajući Doma naroda BiH i Michael Leigh, generalni direktor za proširenja Evropske Komisije. U živoj diskusiji, kojom je dominirala kosovska aktuelna dilema i moguće negativne reakcije po region, ipak je apostrofirana i korupcija, kao ključna kočnica daljeg razvoja JI Evrope i pridruživanja Evropskoj Uniji.

U vrlo emotivnom i dramatičnom apelu, Doris Pack je zatražila od evropskih institucija da pruže podršku, ali i zaštitu Transparency International Bosne i Hercegovine (TI BiH), koji bi se lako mogao naći na meti istih onih crnih sila, koje su skrivile više nerazjašnjenih likvidacija u zemlji, uključujući i nedavno ubistvo Milana Vukelića.

Packova je javno pohvalila rad TI BiH na rasvjetljavanju slučajeva netransparentnih privatizacija i tendera, što je skup aklamacijom podržao.

Drugi po redu, ekonomski panel, u radu kojeg je između ostalog učestvovala i Gordana Đurović, potpredsjenik Vlade Crne Gore, Divjak je bio uvodničar. Tom je prilikom istakao “veoma bliske veze neformalnih krugova moći i podzemlja sa izvršnim vlastima na svim nivoima, koje se posebno ogledaju u raznim vidovima privredne tranzicije, kao što je privatizacija državnog kapitala, javne nabavke itd”.

Skup je zaključio da je pored postizanja političke stabilnosti i održivog političkog i ekonomskog razvoja zemalja regiona, potrebno stvarati što povoljnije poslovno okruženje, paralelno sa odlučnom bitkom protiv korupcije u svim institucijama vlasti. Nažalost, većina relevantnih međunarodnih nalaza konstatira nedostatak ili nedovoljan napredak na ovom polju, što za rezultat ima veoma nisku stopu stranih ulaganja, odnosno nepovjerenje investitora u regionalno tržište. Istovremeno, mogućnosti postoje i kapaciteti za apsorpciju stranih ulaganja su veliki, ali će vlasti svih balkanskih zemalja prvo morati da uvjere ulagače u svoje namjere da stvore transparentan, otvoren i odgovoran ambijent koji je povoljan za poslovanje.