Vodeći izvoznici podrivaju razvoj prljavim poslovima u inostranstvu

Indeks pokazuje sklonost kompanija iz 30 vodećih zemalja izvoznica ka podmićivanju u inostranstvu. Kompanije iz razvijenih zemalja, pozicionirane u gornjoj polovini barometra ovog Indexa, još uvijek rutinski plaćaju mito, posebno u zemljama u razvoju.

Kompanije iz zemalja čiji se izvoz rapidno povećava kao što su Brazil, Rusija, Indija i Kina pozicionirane su među najgorim u ovom istraživanju. U slučaju Kine i drugih zemalja koje bilježe porast izvoza, anti-korupcioni napori na domaćem planu nisu dali odgovarajuće rezultate kada je podmićivanje u inostranstvu u pitanju.

“Kompanije koje vrše podmićivanje potkopavaju napore vlada u zemljama u razvoju za unapređenje dobre uprave i time doprinose rastu siromaštva”, izjavila je Huguette Labelle, Predsjedavajuća, Odbor direktora Transparency Internatonal-a.

Ispitanici iz siromašnijih zemalja iz Afrike, na primjer, vide Francuske i Italijanske kompanije kao najsklonije praksi podmićivanja.

“Licemjerno je da kompanije iz zemalja članica OECD nastavljaju da vrše podmićivanje širom svijeta, dok njihove vlade daju prazna obećanja. Indeks plaćanja mita TI pokazuje da one ne čine dovoljno kako bi pooštrili disciplinu kada je u pitanju podmićivanje u inostranstvu”, izjavio je David Nussbaum, Izvršni direktor Transparency Internatonal-a. Nussbaum je dodao:“Dosadašnja primjena međunarodnih konvencija protiv podmićivanja u inostranstvu je nedovoljna i obeshrabrujuća”.

“Pravila i mehanizmi za vlade i kompanije postoje”, izjavio je Nussbaum. “Unutrašnja zakonodavsta u mnogim zemljama vodeći se usvajanjem UN Konvencije i OECD-ove Konvencije predviđaju odgovornost za podmićivanje u inostranstvu, ali je još uvijek glavni problem implentacija i primjena”.
BPI barometar: Bez pobjednika

* = Hong Kong je pod teritorijom Kine, te se na njega odnosi UN Konvencija.
** = Tajvan nije član UN.

Rezultati se temelje na odgovorima više od 11.000 poslovnih ljudi iz 125 zemalja u anketi koja je provedena u sklopu velikog „Istraživanja o mišljenju poslovnih ljudi 2006“ Svjetskog ekonomskog foruma (Executive Opinion Survey 2006 – World Economic Forum).Rangiranje od 1-10, s tim da je 1,00 vrijednost jednaka izjavi da su mita uobičajena a 10 da se podmićivanje nikada ne događa.
Najbolji rezultat ima Švajcarskasa 7,8 aliitajjerezultatdalekoodsavršenog. Porukabimogladaglasi: postojevarijacijeizmeđurezultataalinepostojipobjednik.

BRICs: Veći uticaj, veća odgovornost

Zemlje BRICs su na BPI barometru na samom začelju. Indija konstatno ima najgori skor, dok je Kina na četvrtom mjestu po izvozu, a rangirana je na pretposljednjem mjestu po Indeksu plaćanja mita.

“Strane kompanije koje plaćaju mito podrivaju napore za smanjenje siromaštva u Africi”, izjavio je Casey Kelso, Regionalni direktor TI za Afriku. “Afričke zemlje bi trebale energično procesuirati takve slučajeve. Regionalne razvojne institucije kao što je Afrička razvojna banka mogu pomoći u sprečavanju kompanija koje profitiraju kroz poslove koji su bazirani na prevari, dok siromašno stanovništvo i dalje ostaje da živi u vrlo teškom stanju.

“Jačanjem uticaja, povećava se odgovornost koja treba da dovede do pozitivnih promjena”, istakla je Labelle. Ovo je pravo vrijeme za Rusiju, Kinu i Indiju da daju doprinos provođenju mjera OECD Konvencije protiv podmićivanja u inostranstvu i da pruže podršku razvoju tržišta. Na taj način pomoći će napore usmjerene ka tome da korupcija postane samo dio istorije. Brazil je ratifikovao konvenciju 2000.

“Dobro” nije nije dovoljno dobro

Čak i u najbolje rangiranim zemljama postoji velika potreba za unapređenjem. Ponašanje Australijskog Borda za pšenicu samo je jedan primjer. U martu ove godine Njemačko-Američka kompanija DaimlerChrysler priznala je da je unutrašnjom provjerom potvrđena optužba za “neprimjereno plaćanje” od strane njihovog osoblja u Africi, Azji i Istočnoj Evropi.

Turska na 27 poziciji je blizu začelja BPI. Ovo je vrlo važan rezultat u svjetlu isticanja kandidature za članstvo u EU. Loš rezultat otvara pitanje posvećenosti zemlje primjeni OECD Konvencije protiv podmićivanja koja je stupila na snagu 2003.g. Italija i Francuska koje su veći izvoznici od Turske, bilježe čak lošije rezultate. Ako izuzmemo ispitanika iz Afrike, Italija i Francuska spadaju u šest najlošije pozicioniranih zemalja.

SAD koje su uvele nove standarde sa Zakonom o praksi podmićivanja u inostranstvu iz 1977 i koje bi trebale da budu vodeće u sprečavanju takve prakse, zaostaju iza velikog broja OECD zemalja po skoru. Velika Britanija je pokazala vrlo malo na provođenju Konvencije i pored skandala koji su vezivani za Britanske firme kao što je British Aerospace. TI je objavio periodični izvještaj o napretku u primjeni Konvencije koji pokazuje zaostajanje članica OECD u primjeni Konvencije .

U Aziji, snažne domaće anti-korupcione mjere nisu konzistentno pretvorene u principe poslovanja u inostranstvu, posebno je to slučaj u Singapuru, Hong Kongu i Tajvanu. One su ocijenjene znatno lošije od ispitanika iz zemalja koje nisu članice OECD, identična podjela je zabilježena i u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i ukazuje na prisustvo dvostrukih standarda u poslovanju.

Sa lavovskim udjelom izvoza u SAD, Meksiko ima visok rezultat koji se ističe u okviru regiona, nasuprot slabo rangiranog Brazila.

Slijedeći lanac ponude

Mnogo je podružnica multinacionalnih kompanija koje su obuhvaćene ovim istraživanjem. Ali “kompanije moraju biti spremne da preuzmu odgovornost za akcije koje se dešavaju u lancu njihovog snadbijevanja”, istakao je Jermyn Brooks član Odbora direktora TI. Multinacionalne kompanije ne mogu biti abolirane od prakse podmićivanja koju vrše njihove podružnice, dobavljači ili zastupnici, one svakako moraju voditi računa o njihovom ponašanju prije ulaska u zajedničke poslove. Nabavka, izvoz, marketing i prodaja ostaju najosjetljiviji dijelovi u procesu poslovanja za korupciju.
Kompanije koje praktikuju podmićivanje u inostranstvu suočavaju se sa povećanim rizikom da budu suočene sa nemoralnim ponašanjem njihovih vlastitih uposlenika. Gledano na duže staze, isplati se preduzimati mjere za iskorijenjivanje korupcije.

Kompanije koje praktikuju podmićivanje u inostranstvu suočavaju se sa povećanim rizikom da budu suočene sa nemoralnim ponašanjem njihovih vlastitih uposlenika. Gledano na duže staze, isplati se preduzimati mjere za iskorijenjivanje korupcije.

Globalni standardi za globalnu pravdu

Prisutan je aktivan i rastući međunarodni okvir za prezentovanje problema korupcije u sve globalizovanijem svijetu. Napredak je postignut posebno usvajanjem OECD Konvencije protiv podmićivanja u inostranstvu, ali monitoring i primjena moraju biti znatno rigorozniji. Napredak bi čak mogao biti podriven ostankom ključnih zemalja izvan ovog okvira. Zemlje izvan sistema podrivaju opredeljenje kompanija iz zemalja članica OECD da se ponašaju u skladu sa pravilima. Ako sistem ne bude funkcionisao svi će biti na gubitku. Dobrovoljno prihvatanje odredbi OECD Konvencije pokazaće da zemlje shvataju ozbiljno problem podmićivanja u inostranstvu, a može poslužiti i kao prvi korak ka punom članstvu u OECD.

PREPORUKE

• Zemlje članice OECD moraju povećati stepen primjene OECD Konvencije protiv podmićivanja u inostranstvu i uvesti neophodne resurse za praćenje primjene odredaba Konvencije.
• Kina, Indija i Rusija trebaju dobrovoljno da prihvate odredbe OECD-ove Konvencije protiv primanja mita
• Multilateralne razvojne banke morale bi isključiti kompanije kojima je dokazano djelo učestvovanja u davanju mita, a multinacionalne kompanije bi trebale uvesti rigorozne unutrašnje mjere protiv davanja mita.
• Kompanije moraju biti pažljive prilikom udruživanja ili zaključivanja partnerstva, te usvojiti i primjenjivati striktne interne politike protiv podmićivanja koje se odnose i na njihove agente, dobavljače i podružnice.
• Zemlje u razvoju trebaju odlučno procesuirati strane kompanije za koje se utvrdi da plaćaju mito na njihovoj teritoriji, one prilikom procesuiranja moraju imati podršku zemalja u kojim su registrovane te kompanije.