Izvještaj za medije

Uspostavljanje vladavine prava, funkcionalne i samoodržive državne strukture, sa punim
ovlaštenjima prenesenim od strane međunarodne zajednice, predstavljaju ključne
izazove koji se i dalje nalaze pred Bosnom i Hercegovinom. Godinu 2005., kada je u
pitanju borba protiv korupcije i organizovanog kriminala Transparency International
Bosne i Hercegovine (TI BiH) ocjenjuje kao godinu neznatnog napretka. Uprkos ovoj
ocjeni, konstantan nedostatak političe volje za sistematsku i organizovanu borbu protiv
korupcije i organizovanog kriminala prati čtav postratni period, pa tako i 2005. godinu.
Kljunči uzrok izuzetno velikog stepena korupcije u BiH je umiješanost političkih elita u
ilegalne aktivnosti, a otuda i nedostatak volje tih istih političkih elita za obračun sa
sveprisutnom korupcijom.

Kao značjan pozitivan pomak u 2005. godini treba svakako istaći potpisivanje
Konvencije Ujedinjenih Nacija protiv korupcije (UNCAC). Inicijativa za potpisivanje
Konvencije potekla je od TI BiH još u novembru 2004. i bilo je potrebno skoro godinu
dana napornog rada na lobiranju i uvjeravanju predstavnika vlasti o značju i potrebi
njenog potpisivanja. U pozitivnom smislu treba istaći i rad Tuilaštva i Suda Bosne i
Hercegovine i naročito Posebnog odjela za organizovani kriminal i korupciju Tužilaštva
BiH, na procesuiranju značajnog broja sluajeva u koje su umiješani bivši i sadašnji
zvaničnici.

Dva globalna istraživanja Transparency International (TI) ove su godine obuhvatila BiH.
Globalni Indeks percepcije korupcije (CPI) u 2005. g. uključio je 159 zemalja, poredanih
od najmanje korumpirane, do one u kojima je korupcija najviše zašla u sve pore društva.
Nakon pada sa 70. pozicije u 2003.g. na 82-84. mjesto u 2004. g., BiH se u 2005.g.
ponovo svrstala među zemlje gdje je korupcija u porastu, reforme se sporo provode, a
svojinska je transformacija obilježna brojnim aferama. BiH u 2005.g. dijeli 88-96.
poziciju što je, nakon prethodnog 82.-og mjesta, objektivno deprimirajući rezultat i
ukazuje na kontinuirani nedostatak vizije i strategije u borbi protiv korupcije. Zbir poena
BiH je svega 2,9 od mogućih 10, što nas je uvrstilo u najnerazvijeniji i najkorumpiraniji dio
svijeta. Imajući u vidu značaj ovog istraivanja za ocjenu rizika prilikom stranih ulaganja,
poruka koju vlasti šalju stranim investitorima je jasna i nedvosmislena. Činjenica da se
sve zemlje, koje su nedavno postale čanicama Evropske Unije ili im je to razvojni cilj,
nalaze ispred BiH, jasan je pokazatelj da jako mnogo ostaje da se uradi na ovome polju.

Globalni barometar korupcije predstavlja istraživanje kojim je u 2005.g. obuhvaćeno 69
zemalja i ima za cilj da ocjeni najkorumpiranije institucije i uticaj koji to ima na svaku
državu. Kao najkorumpiranije institucije u BiH ponovo su ocijenje politike partije, a preko
70% ispitanika smatra da korupcija ima ogroman uticaj na političi život zemlje. Ovo
istraživanje dodatno potvrđuje apatiju i pesimizam građana jer je više od 40% ispitanika
izjavilo da očekuje povećanje stepena korupcije u narednom periodu. Više od 50%
ispitanika smatra da postojeći oblici korupcije posebno nepovoljno utiču na poslovno
okruženje, što za BiH ima katastrofalne implikacije na priliv kako stranih, tako i domaćih
investicija.

Tokom 2005 godine TI BiH je uspješno implementirao 4 velika projekta i nekoliko manjih,
uz donatorsku podršku Vlada Finske, Kanade i Njemake, Evropske Unije i Fonda
Otvoreno društvo, radeći zajedno sa građanima i institucijama, doprinoseći jačanju
izgradnje institucionalnih kapaciteta ali istovremeno i sa građanima u situacijama u kojim
su te institucije zakazale. Analizirajući pozicioniranost korupcije na osnovu nalaza i
rezultata, projekata i istraživanja možemo konstatovati da je korupcija kao pojava najviše
izražena na lokalnom (opštinskom i kantonalnom) nivou. Ovakvo stanje uslovljava
činjenica da najveći broj kontakata sa državnom adminstracijom građani imaju upravo na
lokalnom nivou. Ekonomska cijena koštanja korupcije je svakako veća na višim nivoima
vlasti. Kriminalni trag afera koji se posebno tiču upravljanja javnim finansijama, rada
državnih preduzeća i procesa privatizacije u većini slučajeva vodi do vrha vlasti. Moglo bi
se zaključiti da najveći broj ovih afera se ne bi ni mogao desiti bez direktnog angamana
ili pokroviteljskog odnosa visoko pozicioniranih zvaničnika.

Kada se ima u vidu činjenica da ključne funkcije u agencijama/direkcijama za privatizaciju
ali i u upravnim odborima i drugim rukovodećim pozicijama u dravnim preduzećima
imaju kadrovi čija je glavna kvalifikacija za vršenje tih odgovornih dunosti isključivo
stranačka pripadnost, dobija se odgovor na pitanje ko je imao najviše koristi od
dosadašnje privatizacije. Promjena vlasničke strukture državnih preduzeća ili banaka za
1 euro bez prethodne procjene, ili mimo pravosnažnih presuda kojima se taj postupak
poništava, uz prijetnje smrću čak i visokopozicioniranim zvaničnicima, reketiranja i iznude
samo su neki od primjera velikog broja nepravilnosti koje su karakterisale dosadašnji tok
privatizacije. Ono što zabrinjava više od ovih pojava je činjenica da ovakve pojave u
velikoj većini slučajeva nisu dobile institucionalni odgovor.

Odlaganje privatizacije tzv. strateških preduzeća nanosi ogromne štete državi obzirom na
stanje i način njihovog rada. Javna državna preduzeća u većini slučajeva imaju monopol
u djelatnostima i na teritorijama na kojima posluju, ali i pored te činjenice bilježe
višemilionske gubitke. Posljedice takvog stanja snose isključivo građani, koji osim
plaćanja nekvalitetnih i skupih usluga koje im pruaju javna državna preduzeća, plaćaju i
kroz subvencioniranje gubitaka državnih preduzeća budžetskim sredstvima. Efikasan i
transparentan sistem javnih nabavki još nije uvijek uspostavljen, pa su u toku prošle
godine registrovani brojni primjeri kršenja zakona. Pozitivni efekti novog Zakona o javnim
nabavkama još uvijek nisu primjetni obzirom na kašnjenja u formiranju institucija koje
Zakon predviđa.

Treba istaći rad službi za reviziju javnog sektora koje su profesionalnim vršenjem poslova
iz domena svoje nadležnosti omogućili da veliki broj netransparentnih i ilegalnih
aktivnosti budu otkrivene. Značajan broj istraživačkih novinarskih priloga o pomenutim
temama omogućio je da ovakve pojave budu u fokusu pažnje javnosti, što predstavlja
dobar put ka stvaranju kritički nastrojenog javnog mjenja.

U okviru lokalnih organa građani su najviše zamjerki imali na transparentnost i integritet
rada inspekcijskih organa (graevinske, trišne i inspekcije rada), ali se dio pritužbi
odnosio i na način donošenja odluka u lokalnim predstavničkim tijelima, na način da mali
broj lokalnih moćnika donosi i provodi odluke u vlastitom interesu. U tom smislu treba
razmotriti mogućnosti za efikasniji nadzor rada lokalnih organa uprava, obzirom na
izraženu pojavu instrumentalizovanja ovih organa u suprotnosti sa zakonom a radi
ostvarivanja ličnih na uštrb opštih interesa. Reforma javne uprave i racionalizacija
troškova administracije sa sadašnjih nevjerovatnih oko 70% ukupnih budžetskih prihoda,
predstavlja strateški prioritet.

Navodeći oblasti u kojima je korupcija posebno izražena, svakako se ne mogu izostaviti
oblasti zdravstva i obrazovanja obzirom na razorne posljedice koje korupcija uzrokuje.
Ovogodišnji Globalni izvještaj o korupciji TI bio je posvećen upravo korupciji u zdravstvu.
Ovaj izvještaj sadrži i preporuke koje mogu biti vrlo korisne za BiH obzirom na razmjere
ovog problema u zemlji. Situaciju u obrazovanju opterećenu vrlo lošim materijalnim
stanjem dodatno pogoršava veliko prisustvo korupcije i nezakonito raspolaganje
budžetskim sredstvima namijenjenim obrazovanju. Kao ključna reforma za uspostavljanje
vladavine prava reforma pravosuđa je dala pozitivne rezultate. Meutim, još puno toga
ostaje da se uradi, prije svega rješavanje nagomilanih predmeta i otklanjanje političkog
uticaja na rad pravosuđa. Pojava koja zaslužuje da bude predmet pažnje je praksa
nepoštovanja pravosnažnih presuda čak i od strane državnih organa. TI BiH je kroz
medijske istupe ali i redovne izvještaje kontinuirano upozoravao na institucije i pojave
koje su izlazile iz okvira zakonitog i transparentnog.

Priznanje i potvrdu uspješnog i kvalitetnog rada kao i značajnog doprinosa djelovanju
globalnog pokreta TI, TI BiH je dobio i na ovogodišnjim izborima za međunarodni bord
direktora TI, na kojima je predsjedavajući odbora direktora TI BiH Boris Divjak izabran za
čana borda.

Rezimirajući učinak TI BiH u 2005.g, ne smije se izostaviti ni ocjena okruženja u kojem
djeluje civilno društvo u BiH. Problemi s kojima se suočavaju organizacije civilnog
društva u BiH su najvećim dijelom uslovljeni neprepoznavanjem i neshvatanjem pozicije i
uloge civilnog društva u demokratski uređenim državama od strane predstavnika vlasti.
TI BiH je tako, osim anonimnih prijetnji, označavan od pojedinih državnih zvaničnika kao
organizacija koja radi protiv interesa drave i šteti ugledu zemlje, a bilo je čak i slučajeva
prijetnji preduzimanjem mjera protiv TI BiH. Obzirom da se radilo o potpuno
neargumentovanim i paušalnim ocjenama, TI BiH je zatražio zvaničan stav Vijeća
ministara o ovakvim izjavama, ali do objelodanjivanja takvog stava nije došlo.
Umjesto zaključka, može se konstatovati da je uslov za uspjeh svih reformi obračun sa
organizovanim kriminalom i korupcijom, kao i jasno razgraničenje sfere političkog
djelovanja od kriminalnih aktivnosti.