član 22.

Lice mora zadovoljiti sljedeće uslove da bi bilo kvalifikovano za imenovanje na sudijsku ili tužilačku funkciju:

(a) da je državljanin Bosne i Hercegovine;

(b) da ima diplomu pravnog fakulteta iz Bosne i Hercegovine ili Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije ili nekog drugog pravnog fakulteta, pod uslovom da je diploma koju je izdao taj pravni fakultet nostrifikovana u skladu sa zakonom;

(c) da ima položen pravosudni ispit u Bosni i Hercegovini ili Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji i

(d) da zadovoljava uslove stručne obuke koje može odrediti Savjet po članu 18.

član 23.

Sudije, javni tužioci i zamjenici javnih tužilaca su lica koja se odlikuju integritetom, visokim moralnim kvalitetima i dokazanim profesionalnim sposobnostima i imaju odgovarajuću obuku i kvalifikacije.

član 24.

Sudije Ustavnog suda potrebno je da imaju najmanje 8 (osam) godina iskustva u radu kao sudije, javni tužioci, zamjenici javnih tužilaca, advokati ili da imaju iskustvo na sličnim pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita i imenuju se doživotno, osim u slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju ili da budu razriješeni od dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom. Profesori i docenti pravnih fakulteta u Bosni i Hercegovini iz predmeta ustavno pravo, krivično pravo ili krivično-procesno pravo, građansko pravno ili građansko-procesno pravo, upravno pravo, privredno pravo ili porodično pravo mogu biti imenovani za sudiju Ustavnog suda bez položenog pravosudnog ispita pod uslovom da imaju najmanje 15 godina iskustva u radu kao profesori ili docenti.

Predsjednik je iz reda sudija imenovanih u Ustavni sud, i ima najmanje deset (10) godina radnog iskustva i posjeduje dokazane rukovodne i organizacijske sposobnosoti bitne za funkcionisanje ovog suda. Predsjednik ima mandat u trajanju od šest (6) godina i može biti ponovno imenovan.

član 25.

Sudije Vrhovnog suda potrebno je da imaju najmanje osam (8) godina iskustva u radu kao sudije, javni tužioci, zamjenici javnih tužilaca, advokati ili da imaju iskustvo na sličnim pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita i imenuju se doživotno, osim u slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu za obvezan odlazak u penziju ili da budu razriješeni od dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom.

Predsjednik je iz reda sudija imenovanih u Vrhovni sud, i ima najmanje deset (10) godina radnog iskustva i posjeduje dokazane rukovodne i organizacijske sposobnosti bitne za funkcionisanje ovog suda. Predsjednik ima mandat u trajanju od šest (6) godina i može biti ponovno imenovan.

član 26.

Sudije okružnih sudova potrebno je da imaju najmanje pet (5) godina iskustva u radu kao sudije, javni tužioci, zamjenici javnih tužilaca, advokati ili da imaju iskustvo na sličnim pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita i imenuju se doživotno, osim u slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju ili da budu razriješeni od dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom.

Predsjednik je iz reda sudija imenovanih u odgovarajući okružni sud, ima najmanje sedam (7) godina radnog iskustva i posjeduje dokazane rukovodne i organizacijske sposobnosti bitne za funkcionisanje ovih sudova. Predsjednik ima mandat u trajanju od šest (6) godina i može biti ponovo imenovan.

član 27.

Sudije osnovnih sudova potrebno je da imaju najmanje tri (3) godine iskustva u radu kao sudije, javni tužioci, zamjenici javnih tužilaca, advokati ili da imaju iskustvo na drugim pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita i imenuju se doživotno, osim u slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju ili da budu razriješeni od dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom.

Predsjednik je iz reda sudija imenovanih u odgovarajući osnovni sud, i ima najmanje pet (5) godina radnog iskustva i posjeduje dokazane rukovodne i organizacijske sposobnosti bitne za funkcionisanje ovih sudova. Predsjednik ima mandat u tgrajanju od četiri (4) godine i može biti ponovo imenovan.

član 28.

Sudije prvostepenih i drugostepenih sudova za prekršaje potrebno je da imaju najmanje jednu (1) odnosno četiri (4) godine radnog iskustva na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita i imenuju se doživotno, osim u slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju ili da budu razriješeni od dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom.

Predsjednici prvostepenih i drugostepenih sudova za prekršaje su iz reda sudija imenovanih u te sudove, imaju najmanje četiri (4) godine radnog iskustva i posjeduju dokazane rukovodne i organizacijske sposobnosti bitne za funkcionisanje ovih sudova. Predsjednici sudova imaju mandat u trajanju od četiri (4) godine i mogu biti ponovo imenovani.

član 29.

Javni tužilac Republike Srpske potrebno je da ima najmanje deset (10) godina iskustva u radu kao sudija, javni tužilac, zamjenik javnog tužioca, advokat ili da ima iskustvo na sličnim pravnim poslovima, nakon položenog pravosudnog ispita te da posjeduje dokazane rukovodne i organizacijske sposobnosti bitne za funkcionisanje ovog javnog tužilaštva. Javni tužilac ima mandat od šest (6) godina i nakon isteka mandata može biti ponovo imenovan; međutim, mandat može prestati usljed ostavke, obaveznog odlaska u starosnu penziju ili razrješenja od dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom.

Zamjenici javnog tužioca potrebno je da imaju najmanje osam (8) godina iskustva u radu kao sudije, javni tužioci, zamjenici javnih tužilaca, advokati ili da imaju iskustvo na drugim pravnim poslovima, nakon položenog pravosudnog ispita. Zamjenici javnog tužioca imenuju se doživotno; međutim, mandat može prestati usljed ostavke, obaveznog odlaska u starosnu penziju ili razrješenja od dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom.

član 30.

Okružni javni tužioci potrebno je da imaju najmanje sedam (7) godina iskustva u radu kao sudije, javni tužioci, zamjenici javnih tužilaca, advokati ili da imaju iskustvo na sličnim pravnim poslovima, nakon položenog pravosudnog ispita te da posjeduju dokazane rukovodne i organizacijske sposobnosti bitne za funkcionisanje ovih javnih tužilaštava.

Javni tužilac ima mandat od šest (6) godina i nakon isteka mandata može biti ponovo imenovan; međutim, mandat može prestati usljed ostavke, obaveznog odlaska u starosnu penziju ili razrješenja od dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom.

Zamjenici javnog tužioca potrebno je da imaju najmanje pet (5) godina iskustva u radu kao sudije, javni tužioci, zamjenici javnih tužilaca, advokati ili da imaju iskustvo na drugim pravnim poslovima, nakon položenog pravosudnog ispita. Zamjenici javnog tužioca imenuju se doživotno; međutim, mandat može prestati usljed ostavke, obaveznog odlaska u starosnu penziju ili razrješenja od dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom.

član 31.

Osnovni javni tužioci potrebno je da imaju najmanje pet (5) godina iskustva u radu kao sudije, javni tužioci, zamjenici javnih tužilaca, advokati ili da imaju iskustvo na sličnim pravnim poslovima, nakon položenog pravosudnog ispita, te da posjeduju dokazane rukovodne i organizacijske sposobnosti bitne za funkcionisanje ovih javnih tužilaštava.

Javni tužilac ima mandat od četiri (4) godine i nakon isteka mandata može biti ponovo imenovan; međutim, mandat može prestati usljed ostavke, navršenja starosne dobi propisane za obavezan odlazak u penziju ili razrješenja od dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom.

Zamjenici javnog tužioca potrebno je da imaju najmanje dvije (2) godine iskustva u radu kao sudije, javni tužioci, zamjenici javnih tužilaca, advokati ili da imaju iskustvo na drugim pravnim poslovima, nakon položenog pravosudnog ispita. Zamjenici javnog tužioca imenuju se doživotno; međutim, mandat može prestati usljed ostavke, obaveznog odlaska u starosnu penziju ili razrješenja od dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom.

član 32.

Rezervne sudije trebaju zadovoljavati profesionalne uslove koji se traže za sudije sudova kojim se dodjeljuju.

član 33.

Ovaj član primjenjuje se na sudije porotnike koji se imenuju u sudove obuhvaćene ovim zakonom.

Osoba mora da zadovoljava sljedeće uslove da bi obavljala funkciju sudije porotnika:

(a) da je državljanin Bosne i Hercegovine,

(b) da ima navršenih dvadeset pet (25) godina života u vrijeme prijave na konkurs i

(c) da se odlikuje visokim moralnim kvalitetima i integritetom.

Za odlučivanje u predmetima koji se tiču maloljetnika, sudija porotnik mora imati odgovarajuće stručne kvalifikacije ili iskustvo vezano za maloljetnike.

Sudija porotnik ima mandat od tri (3) godine i može se ponovo imenovati. Mandat može prestati na osnovu ostavke, obaveznog odlaska u starosnu penziju ili razrješenja od dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom. Sudija porotnik će dovršiti sudjelovanje u započetom predmetu i nakon isteka mandata, podnošenja ostavke ili dostizanja životne dobi koja podliježe obaveznom odlasku u starosnu penziju ukoliko je to potrebno za okončanje postupka na određenom predmetu.

Poglavlje V - IMENOVANjE

član 34.

Savjet svojim Poslovnikom o radu uređuje postupak imenovanja i može zahtijevati korištenje standardnog prijavnog materijala.

član 35.

Javni konkurs za upražnjena mjesta, koji provodi Savjet, prethodi imenovanju sudija, uključujući i predsjednike sudova, javne tužioce i zamjenike javnih tužilaca. Konkurs se objavljuje u cijeloj Bosni i Hercegovini, na način koji odredi Savjet.

član 36.

Predsjednik Savjeta imenuje Komisiju za predlaganje kandidata koja se sastoji od najmanje tri (3) člana. Komisija za predlaganje kandidata rangira kandidate za upražnjeno radno mjesto na osnovu sposobnosti, podobnosti i kvalifikacija, te dostavlja Savjetu listu kandidata i svoje preporuke.

član 37.

Savjet može provesti kvalifikaciono testiranje kandidata. Testiranjem se provjerava sposobnost kandidata u skladu sa kriterijima navedenim u članu 41, a može se ispitati i poznavanje slijedećih bitnih oblasti:

1. Ustavno pravo BiH;

2. Krivično pravo;

3. Krivični postupak;

4. Građansko pravo;

5. Parnični postupak;

6. Upravo pravo i upravni postupak;

7. Evropska konvencija o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, drugi međunarodni dokumenti, ugovori i sporazumi o ljudskim pravima, čija je potpisnica Bosna i Hercegovina;

8. Moralni principi za obavljanje sudijske ili tužilačke funkcije , i

9. Druga pitanja koja se tiču te funkcije.

Kvalifikaciono testiranje može se provesti u formi pismenog i/ ili usmenog ispitivanja. Ako se obavlja pismeno ispitivanje, Savjet će se pobrinuti da se provede tako da se sačuva anonimnost kandidata.

član 38.

Razgovor sa kandidatima pomaže da se utvrdi sposobnost kandidata za obavljanje sudijske ili tužilačke funkcije.

U slučaju vršenja kvalifikacionog testiranja, Komisija za predlaganje kandidata obavlja razgovor sa svim kandidatima koji uspješno polože ovaj ispit.

član 39.

Savjet može zahtijevati da mu se u pismenoj formi dostavi mišljenje od sadašnjeg i /ili bivšeg poslodavca o kvalifikacijama kandidata.

član 40.

Kandidati imaju pravo pregledati prijavni materijal dostavljen Savjetu, koji se tiče njihovih prijava, zahtijevati i dobiti informacije, zavisno od povjerljivosti, u vezi sa prijavom ili postupkom imenovanja, pregledati i dati svoje komentare na mišljenje poslodavca koje je dostavljeno Savjetu, i uputiti Savjetu komentare u vezi sa pitanjima koja utiču na prijavu kandidata.

član 41.

Uzimajući u obzir slijedeće kriterije Savjet procjenjuje da li je kandidat sposoban za obavljanje sudijske ili tužilačke funkcije:

(1) Stručno znanje i radni rezultati;

(2) Sposobnost dokazana kroz objavljene naučne radove i kroz aktivnost u stručnim udruženjima;

(3) Dokazana stručna sposobnost zasnovana na dosadašnjim rezultatima u karijeri, uključujući i sudjelovanje u organiziranim oblicima usavršavanja;

(4) Radna sposobnost i mogućnost analiziranja pravnih problema;

(5) Sposobnost da nepristrasno, savjesno, revnosno, odlučno i odgovorno obavlja zadatke koji se odnose na funkciju za koju se kandidat prijavljuje;

(6) Komunikativnost;

(7) Odnosi sa radnim kolegama, ponašanje van posla, integritet i ugled i

(8) Iskustvo i kvalifikacije za rukovodne poslove (za mjesto predsjednika suda i javnog tužioca).

Savjet primjenjuje odgovarajuće ustavne odredbe kojim se uređuju jednaka prava i zastupljenost konstitutivnih naroda i ostalih. Imenovanja na svim nivoima pravosuđa imaju za cilj i postizanje jednakosti između žena i muškaraca.

član 42.

Odluka o imenovanju kandidata na sudijsku ili tužilačku funkciju donosi se u skladu sa članom 15 i sadrži obrazloženje u pismenom obliku.

član 43.

Savjet obavještava sve kandidate, odgovarajući sud ili javno tužilaštvo, kao i odgovarajuće Ministarstvo pravde o svojoj odluci o imenovanju.

Savjet u svojim prostorijama objavljuje odluku o imenovanju, na mjestu dostupnom javnosti. Odluka o imenovanju nosi datum dana objavljivanja.

Odluka o imenovanju objavljuje se u odgovarajućim službenim glasilima. Objavljivanje se vrši samo u informativne svrhe.

član 44.

Lice imenovano na sudijsku ili tužilačku funkciju preuzima funkciju kako to odredi Savjet, nakon konsultacija sa imenovanim licem.

Ako iz neopravdanih razloga imenovano lice ne preuzme funkciju u vremenskom roku koje utvrdi Savjet, Savjet poništava odluku o imenovanju. Savjet imenuje na funkciju nekog drugog prijavljenog kandidata u skladu sa predviđenim postupkom ili ponovo objavljuje konkurs za to upražnjeno mjesto.

član 45.

Prije preuzimanja funkcije, sudije, javni tužioci i zamjenici javnih tužilaca daju svečanu izjavu: "Svečano izjavljujem da ću obavljati dužnost sudije/javnog tužioca/zamjenika javnog tužioca u skladu sa Ustavom i Zakonima Republike Srpske, da ću donositi odluke po svom najboljem znanju, savjesno, odgovorno i nepristrasno u cilju sprovođenja vladavine zakona i da ću štititi slobode i prava pojedinaca zagarantovana Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama.

Lica imenovana na funkciju daju svečanu izjavu pred predsjednikom Savjeta stavljanjem svoga potpisa na izjavu.

član 46.

Savjet imenuje sudije porotnike nakon što od odgovarajućeg predsjednika suda primi listu predloženih kandidata.

Poglavlje VII - DISCIPLINSKA ODGOVORNOST SUDIJA I JAVNIH TUŽILACA

član 47.

Sudija, odnosno javni tužilac, podliježe disciplinskim sankcijama ukoliko izvrši disciplinski prekršaj.

član 48.

Savjet je kroz svoje izabrane disciplinske organe odgovoran za pokretanje svih predmeta u vezi sa mogućim disciplinskim postupcima protiv sudija i javnih tužilaca, utvrđivanje disciplinske odgovornosti, izricanje disciplinskih sankcija kada je to potrebno, i odlučivanje po svim žalbama na odluke donešene od strane disciplinskih organa.

član 49.

Disciplinski prekršaji sudija uključuju:

1. povreda principa nepristrasnosti;

2. postupanje prema stranci s pristrasnošću i predrasudama tokom obavljanja službenih dužnosti zbog rase, boje, pola, vjerske pripadnosti, etničkog porijekla, nacionalne pripadnosti, seksualne opredjeljenosti ili društvenog i ekonomskog statusa.

3. Očigledna kršenja obaveze ispravnog postupanja prema strankama u postupku, njihovim pravnim zastupnicima, svjedocima, zaposlenim u državnoj službi ili prema kolegama;

4. odavanje tajne koja proizilazi iz vršenja sudijske funkcije;

5. prihvatanje poklona ili nagrade čija je svrha neprimjereni uticaj na odluke i postupke sudija uključujući i slučajeve kada poklon ili nagrada samo odaju utisak neprimjerenog uticaja;

6. korištenje funkcije sudije kako bi se pribavile koristi za sebe ili druge osobe;

7. propuštanje da traži svoje izuzeće od postupanja po predmetima kada postoji sukob interesa;

8. nemaran odnos prema radu;

9. donošenje odluka kojim se očigledno krši zakon ili uporno kršenje pravila vođenja postupka;

10. stalno i neopravdano kašnjenje u izradi odluka ili u bilo kojem drugom postupanju u vezi s obavljanjem sudijske funkcije ili bilo kakvo drugo ponovljeno nepoštovanje dužnosti sudija;

11. upuštanje u neprimjerene odnose s bilo kojom strankom u postupku ili njenim zastupnikom;

12. omogućavanje zakonom neovlaštenim osobama da vrše sudijsku funkciju;

13. miješanje u postupanje drugog sudije ili javnog tužioca uključujući slaganje ili neslaganje s njihovim postupanjima i odlukama u svrhu opstruiranja i potcjenjivanja njihovih aktivnosti;

14. osuda na kaznu zatvora zbog izvršenog krivičnog djela ili ako je proglašen krivim za krivično djelo koje ga čini nepodobnim za vršenje sudijske funkcije;

15. upuštanje u aktivnosti koje su nespojive sa sudijskom funkcijom;

16. propuštanje da postupi u skladu s odlukama, naredbama ili zahtjevima Savjeta uključujući propuštanje da odgovori na upit u vezi s nekom disciplinskom stvari;

17. davanje lažne, obmanjujuće ili nedovoljne informacije u vezi s prijavama za radno mjesto, disciplinskim stvarima, pitanjima unapređenja i napredovanja u službi ili bilo kojim stvarima koje su u nadležnosti Savjeta;

18. neispunjavanje obaveze učestvovanja u oblicima obaveznog stručnog usavršavanja ili drugim zakonom propisanih obaveza;

19. ako ne postupa u skladu s odlukom o njegovom privremenom upućivanju u drugi sud;

20. ponašanje koje šteti ugledu sudijske funkcije; ili

21. bilo kakvo drugo ponašanje koje predstavlja ozbiljno kršenje službene dužnosti ili dovodi u pitanje povjerenje javnosti u nepristrasnost ili kredibilitet sudstva.

član 50.

Disciplinski prekršaji javnih tužilaca čine:

1. 1. povreda principa nepristrasnosti;

2. postupanje prema stranci o pristrasnošću i predrasudama tokom obavljanja službenih dužnosti zbog rase, boje, pola, vjerske pripadnosti, etničkog porijekla, nacionalne pripadnosti, seksualne opredjeljenosti ili društvenog i ekonomskog statusa.

3. Očigledna kršenja obaveze ispravnog postupanja prema sudiji u postupku, strankama, njihovim pravnim zastupnicima, svjedocima, uposlenicima u državnoj službi ili kolegama;

4. odavanje tajne koja proizilazi iz vršenja tužilačke funkcije;

5. prihvatanje poklona ili nagrade čija je svrha neprimjereni uticaj na odluke i postupke javnih tužilaca uključujući i slučajeve kada poklon ili nagrada samo odaju utisak neprimjerenog uticaja;

6. korištenje funkcije javnog tužioca kako bi se pribavile koristi za sebe ili druge osobe;

7. propuštanje da traži svoje izuzeće od postupanja po predmetima kada postoji sukob interesa;

8. Pokretanje krivične istrage ili podizanje optužnice u slučaju kad javni tužilac zna ili je trebalo da zna da ne postoji osnovana sumnja da je lice koje je predmet te istrage, ili protiv koje se podiže optužnica, izvršilo krivično djelo;

9. nemaran odnos prema radu;

10. Stalno i neopravdano kašnjenje u provođenju radnji u vezi s vršenjem tužilačke funkcije ili bilo kakvo drugo ponovljeno nepoštovanje dužnosti javnog tužioca;

11. upuštanje u neprimjerene odnose s bilo kojom strankom u postupku;

12. omogućavanje zakonom neovlaštenim osobama da vrše tužilačku funkciju;

13. mišljenje u postupanje drugog sudije ili javnog tužioca uključujući slaganje ili neslaganje s njihovim postupanjima i odlukama u svrhu opstruiranja i ocjenjivanja njihovih aktivnosti;

14. osuda na kaznu zatvora zbog izvršenog krivičnog djela ili ako je proglašen krivim za krivično djelo koje ga čini nepodobnim za vršenje javno tužilačke funkcije;

15. davanje bilo kakvih komentara, dok se predmet ne riješi na sudu, za koje se opravdano može očekivati da mogu štetiti ili ometati pravično saslušanje ili suđenje, ili nepoduzimanje odgovarajućih koraka kako bi se osiguralo da se njemu podređeni uposlenici javnog tužilaštva takođe uzdrže od davanja komentara;

16. neizvršavanje pismene naredbe njemu nadređenog javnog tužioca;

17. upuštanje u aktivnosti koje su nespojive sa tužilačkom funkcijom;

18. propuštanje da postupi u skladu s odlukama, naredbama ili zahtjevima Savjeta uključujući propuštanje da odgovori na upit u vezi s nekom disciplinskom stvari;

19. ako je namjerno dao lažnu, obmanjujuću ili nedovoljnu informaciju u vezi s prijavama za radno mjesto, disciplinskim stvarima, pitanjima unapređenja i napredovanja u službi ili bilo kojim stvarima u nadležnosti Savjeta;

20. neispunjavanje obaveze učestvovanja u oblicima obaveznog stručnog usavršavanja ili drugim zakonom propisanih obaveza;

21. ako ne postupa u skladu s odlukom o njegovom privremenom upućivanju u drugo javno tužilaštvo;

22. ponašanje koje šteti ugledu tužilačke funkcije; ili

23. bilo kakvo drugo ponašanje koje predstavlja ozbiljno kršenje službene dužnosti ili dovodi u pitanje povjerenje javnosti u nepristrasnost ili kredibilitet javnog tužilaštva.

član 51.

Savjet može izreći sljedeće disciplinske sankcije:

1. pismenu opomenu sudiji ili javnom tužiocu;

2. javnu opomenu;

3. novčanu kaznu kojom se umanjuje plata učinioca disciplinskog prekršaja za iznos od 30%, na period od šest (6) mjeseci; i/ili

4. razrješenje od dužnosti.

Sva prava koja proističu iz radnog odnosa sudije, predsjednika suda, odnosno javnog tužioca ili zamjenika javnog tužioca razrješenog od dužnosti, kao rezultat protiv njega vođenog postupka, prestaju njegovim razrješenjem od strane Savjeta.

član 52.

Disciplinski organi Savjeta su:

(1) Disciplinski tužilac;

(2) Prvostepena disciplinska komisija; i

(3) Drugostepena disciplinska komisija.

Savjet usvaja pravila kojima se uređuju osnivanje, članstvo i funkcionisanje disciplinskih organa, te provođenja disciplinskih postuupaka u skladu s odredbama ovog zakona.

U svim slučajevima, disciplinski organi koji su ovlašteni da rješavaju stvari iz oblasti disciplinske odgovornosti sudija imaju u svom sastavu većinu sudija koji su trenutno na funkciji.

U svim slučajevima, disciplinski organi ovlašteni da rješavajuu stvari iz oblasti disciplinske odgovornosti javnih tužilaca imaju u svom sastavu većinu javnih tužilaca koji su trenutno na funkciji.

član 53.

Prvostepena disciplinska komisija koja se sastoji od tri (3) člana utvrđuje u prvom stepenu disciplinsku odgovornost i izriče sankcije.

članovi Prvostepene disciplinske komisije ne moraju biti članovi Savjeta.

Drugostepena disciplinska komisija koja je sastavljena od tri (3) člana odlučuje o žalbama na odluke Prvostepene disciplinske komisije.

Drugostepena disciplinska komisija može izreći strožiju ili blažu disciplinsku sankciju ako prihvati utvrđenje disciplinske odgovornosti.

Nijedan član komisije koji je učestvovao u rješavanju nekog predmeta u Prvostepenoj komisiji ne smije postupati po istoj stvari u Drugostepenoj komisiji.

članovi Drugostepene disciplinske komisije moraju biti članovi Savjeta.

Prvostepena i Drugostepena disciplinska komisija su nezavisne i imaju isključivu nadležnost rješavanja disciplinskih stvari. Odluke Drugostepene disciplinske komisije su konačne i obavezujuće i neće biti predmet bilo kakvog upravnog ili daljeg sudskog postupka, osim ako nije drugačije predviđeno ovim zakonom.

U slučajevima kada Drugostepena disciplinska komisija predloži disciplinsku sankciju razrješenja takva preporuka mora se uputiti Savjetu kao cjelini, koje mora potvrditi odluku većinom glasova u skladu s primjenjivim odredbama o kvorumu. Ako Savjet ne potvrdi primjenu sankcije razrješenja, Savjet može izreći drugu sankciju predviđenu ovim zakonom.

član 54.

Predsjednik Savjeta imenuje članove Prvostepene i Drugostepene disciplinske komisije u skladu s odredbama člana 52. i 53.

Mandat članova traje jednu (1) godinu pod uslovom da se završe započeti disciplinski postupci.

član 55.

Predsjednik Savjeta imenuje jednog sudiju za disciplinskog sudiju za predmete iz oblasti disciplinske odgovornosti sudija.

Predsjednik Savjeta imenuje jednog javnog tužioca za disciplinskog tužioca za predmete iz oblasti disciplinske odgovornosti javnih tužilaca.

Disciplinski tužilac i članovi njegovog tima ne smiju biti članovi Savjeta.

Disciplinski tužilac je odgovoran za procjenu pravne valjanosti svih pritužbi, za pokretanje svih postupaka u vezi s disciplinskim prekršajima i njihovo zastupanje pred disciplinskim komisijama Savjeta. Postupanje disciplinskog tužioca propisuje se pravilima o disciplinskom postupku, a koji usvaja Savjet.

Mandat disciplinskih tužilaca traje jednu (1) godinu.

član 56.

Svako može, bez propisane forme, disciplinskom tužiocu podnijeti zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka protiv sudije ili javnog tužioca.

Disciplinski tužilac mora pregledati svaku pritužbu kako bi utvrdio da li pritužba nakon pažljivog i detaljnog pregleda očigledno daje dovoljno dokaza da je neki sudija ili javni tužilac učinio disciplinski prekršaj, kako bi se opravdalo upućivanje predmeta Prvostepenoj disciplinskoj komisiji.

Ako disciplinski tužilac ustanovi da pritužba očigledno daje dovoljno dokaza da je sudija, odnosno javni tužilac, učinio prekršaj, predmet mora proslijediti na rješavanje Prvostepenoj disciplinskoj komisiji.

član 57.

U toku disciplinskog postupka, sudija ili javni tužilac protiv kojeg se vodi postupak ima sljedeća prava koja moraju biti garantovana pravilima o disciplinskom postupku koja usvaja Savjet:

(1) pravo da bude propisno obaviješten o navodima o prekršaju i dokazima koji podržavaju navode, uz pravo da odgovori pismeno ili da usmenu izjavu na zapisnik;

(2) pravo na pravično i javno raspravljanje u razumnom roku pred nezavisnom i nepristrasnom, zakonom ustanovljenom komisijom. Mediji i javnost mogu biti isključeni tokom cijele rasprave ili tokom dijela rasprave u interesu morala, javnog reda ili nacionalne sigurnosti u demokratskom društvu, kada to zahtijevaju interesi maloljetnika ili zaštita privatnog života stranaka ili u mjeri u kojoj je to neophodno po mišljenju komisije u specijalnim okolnostima kada bi prisustvovanje javnosti bilo na štetu interesa pravde;

(3) pravo da ne daje odgovor na pitanja koja bi mu mogla otežati položaj u disciplinskom postupku ili ga izložiti disciplinskom sankcionisanju ili krivičnom gonjenju i pravo da prisustvuje na svakoj raspravi, te da se brani od optužbi uz pomoć branioca po svom izboru;

(4) pravo da odluke budu javno objavljene i

(5) pravo da na svaku po njega negativnu odluku koju donese prvostepena disciplinska komisija izjavi žalbu Drugostepenoj disciplinskoj komisiji.

Svi disciplinski postupci moraju biti pravični i transparentni, dok se kod izricanja mjera mora rukovoditi principom proporcionalnosti.

član 58.

Prije izricanja sankcija za disciplinske prekršaje, Disciplinske komisije uzimaju u obzir sljedeće činjenice:

(1) težinu učinjenog disciplinskog prekršaja i njegove posljedice;

(2) stepen odgovornosti;

(3) okolnosti pod kojima je disciplinski prekršaj učinjen;

(4) dosadašnji rad i ponašanje učinioca prekršaja;

(5) sve druge okolnosti koje mogu uticati na odluku o težini i vrsti disciplinske sankcije i

(6) da će se disciplinska sankcija razrješenja od dužnosti izreći samo u slučajevima kada se utvrdi težak disciplinski prekršaj, a jasno je, s obzirom na težinu prekršaja, da učinilac prekršaja nije podoban da i dalje ostane na funkciji.

član 59.

Disciplinski postupak ne može biti pokrenut protiv sudije ili javnog tužioca po isteku više od pet (pet) godina od dana kada je navodni prekršaj počinjen.

Savjet ne može pokrenuti disciplinski postupak protiv sudije ili javnog tužioca po isteku više od dvije (2) godine od dana kad je Savjet primio prvu pritužbu ili informaciju o navodnom prekršaju.

član 60.

Postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti mora se okončati u roku od godinu dana od dana pokretanja disciplinskog postupka, osim ukoliko se utvrdi razlog koji produženje ovog roka čini opravdanim.

član 61.

Savjet vodi evidenciju o svim izrzečenim disciplinskim sankcijama.

Disciplinske sankcije, osim pismenih opomena, objavljuju se u Službenom glasniku Republike Srpske.

Poglavlje VII - PRIVREMENO UDALjENjE SUDIJA ILI JAVNIH TUŽILACA OD VRŠENjA DUŽNOSTI DO OKONčANjA KRIVIčNOG POSTUPKA, DISCIPLINSKOG POSTUPKA ILI POSTUPKA RAZRJEŠENjA OD DUŽNOSTI

član 62.

Savjet određuje privremeno udaljenje od vršenja dužnosti sudije ili javnog tužioca;

(a) protiv kojeg je javni tužilac podigao optužnicu za krivično djelo za koje zakon predviđa kaznu zatvora ili

(b) ako jesudija ili tužilac stavljen u pritvor.

član 63.

Savjet može odrediti privremeno udaljenje sudije ili javnog tužioca od vršenja dužnosti:

(a) ako je protiv sudije ili javnog tužioca pokrenuta istraga u krivičnom postupku;

(b) ako je protiv njega pokrenut postupak razrješenja;

(c) ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak ili

(d) ako je obavljanje službenih dužnosti otežano zbog njegovog mentalnog, emocionalnog ili fizičkog stanja;

(e) ako Savjet utvrdi da se disciplinska odgovornost ne može na pravi način utvrditi, bez da se sudija ili javni tužilac privremeno udalje od vršenja dužnosti tokom postupka.

član 64.

Savjet može privremeno udaljiti sudiju ili javnog tužioca na svoju inicijativu, na zahtjev disciplinskog tužioca ili na zahtjev predsjednika Suda, odnosno javnog tužioca, u čijoj nadležnosti je sudija odnosno javni tužilac o kojem se radi.

Po saznanju o događajima iz člana 62. i 63. ovog Pravilnika, predsjednik suda, odnosno javni tužilac takvu informaciju odmah dostavlja Savjetu.

član 65.

Odluku o privremenom udaljenju od vršenja dužnosti u slučajevima iz člana 62. i 53. ovog Poglavlja donosi Prvostepena disciplinska komisija Savjeta.

Sve žalbe na odluke o privremenom udaljenju izjavljuju se Drugostepenoj disciplinskoj komisiji Savjeta.

Odluka Drugostepene disciplinske komisije neće biti predmet bilo kakvog upravnog ili daljeg sudskog postupka.

član 66.

Sudija ili javni tužilac neće biti privremeno udaljen na period duži od šest (6) mjeseci od dana udaljenja od vršenja dužnosti, ako se u tom roku ne pokrene postupak razrješenja, disciplinski postupak ili krivični postupka. Ako privremeno udaljenje traje duže od šest (6) mjeseci, a ne pokrene se postupak razrješenja, disciplinski postupak ili krivični postupak, privremeno udaljenje od vršenja dužnosti se automatski ukida po isteku roka od šest mjeseci.

Poglavlje VIII - NESPOJIVOST FUNKCIJE U SUDSTVU I JAVNOM TUŽILAŠTVU S DRUGIM FUNKCIJAMA I IMUNITET

član 67.

Sudija, odnosno javni tužilac ili zamjenik javnog tužioca ne smije da obavlja bilo kakvu funkciju koja je nespojiva sa njegovom funkcijom ili funkcijom za koju se smatra da ometa ispravno i nepristrasno vršenje sudijske ili tužilačke funkcije, ili koja može da ima negativan uticaj na nezavisnost ili ugled sudijske ili tužilačke funkcije, da dovede u sumnju njegovu sposobnost da postupka nepristrasno ili da šteti ugledu sudijske ili tužilačke funkcije.

Sudija, odnosno javni tužilac ili zamjenik javnog tužioca ne smije biti član niti obavljati bilo kakvu dužnost u organima političkih partija, odnosno udruženjima povezanim s političkim partijama i uzdržavaće se od sudjelovanja u aktivnostima političkih partija koje imaju javni karakter.

Sudija, odnosno javni tužilac ili zamjenik javnog tužioca ne smije biti član bilo kakve organizacije koja vrši diskriminaciju na osnovu rase, boje, pola, seksualne opredjeljenosti, vjerske pripadnosti ili etničkog porijekla ili nacionalne pripadnosti niti smije ugovoriti korištenje objekata koji pripadaju takvim organizacijama, i mora istupiti iz takvih organizacija odmah nakon što sazna za takvo postupanje.

član 68.

Sudija, odnosno javni tužilac ili zamjenik javnog tužioca ne smije vršiti bilo kakvu drugu javnu funkciju koja je nespojiva s vršenjem sudijske odnosno tužilačke funkcije, osim ako zakon drugačije propisuje.

Sudija, odnosno javni tužilac ili zamjenik javnog tužioca ne smije biti advokat, notar niti obavljati druge poslove koji se obavljaju uz naplatu, a koji su nespojivi s vršenjem sudijske ili tužilačke funkcije, osim ako zakon drugačije propisuje. Izuzetno, sudija, odnosno javni tužilac ili zamjenik javnog tužioca mogu biti uključeni u akademske, naučne ili slične aktivnosti u svrhu edukovanja javnosti i mogu biti za njih nagrađeni.

Sudija, odnosno javni tužilac ili zamjenik javnog tužioca ne smije biti član upravnog ili nadzornog odbora javnih ili privatnih preduzeća, ili drugih pravnih lica.

Sudija, odnosno javni tužilac ili zamjenik javnog tužioca ne smije obavljati bilo kakve druge dužnosti koje mogu ometti vršenje sudijske ili tužilačke funkcije.

član 70.

Ako predsjednik suda ili javni tužilac smatra da su aktivnosti sudije, odnosno javnog tužioca ili zamjenika javnog tužioca nespojive sa sudijskom ili tužilačkom funkcijom, sudija, odnosno javni tužilac ili zamjenik javnog tužioca se obavještavaju o tome, a predsjednik suda ili javni tužilac prosljeđuje predmet Savjetu koji donosi konačnu odluku. Postupak se uređuje Poslovnikom o radu Savjeta.

Suudije, odnosno javni tužioci ili zamjenici javnog tužioca dostavljaju Savjetu, između ostalog, godišnji finansijski izvještaj u kojem navode aktivnosti koje su obavili izvan svoje sudijske, odnosno tužilačke funkcije uključujući iznose koje su naplatili. Finansijski izvještaj uključuje informaciju o supružniku i djeci s kojom žive u istom domaćinstvu koji posjeduju dionice ili rukovode privatnim ili javnim preduzećima i udruženjima, uključujući političke partije. Savjet može zatražiti odgovarajuće informcije koje se uključuju u standardan obrazac koji izrađuje Savjet.

član 71.

Sudija, odnosno javni tužilac ili zamjenik javnog tužioca neće biti krivično gonjen, hapšen ili držan u pritvoru niti će odgovarati uu građanskom postupku za mišljenja koja da ili za odluuke koje donese obavljajući svoje službene dužnosti.

U slučaju da se sudija, odnosno javni tužilac ili zamjenik javnog tužioca pozove na svoj imunitet, Savjet je nadležan da skine imunitet sudije, odnosno javnog tužioca ili zamjenika javnog tužioca od krivične i građanske odgovornosti. Postupak se utvrđuje Poslovnikom o radu Svjeta.

Posjedovanjse imuniteta neće spriječiti ili odgoditi istragu u krivičnom ili građanskom postupku koja se o nekoj stvari vodi protiv sudije, javnog tužioca ili zamjenika javnog tužioca u skladu sa zakonom.

Poglavlje IX - PRESTANAK VRŠENjA FUNKCIJE

član 72.

Mandat sudije i javnog tužioca prestaje:

1. za sudiju i zamjenika javnog tužioca kada navrši starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju;

2. za javnog tužioca kada navrši starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju ili nakon isteka perioda na koji je imenovan;

3. u slučaju podnošenja ostavke;

4. u slučaju njegovog razrješenja od strane Savjeta kao rezultat disciplinskog postupka;

5. ako se dokaže na osnovu medicinske dokumentacje da je trajno izgubio radnu sposobnost za obavljanje svoje sudijske ili tužilačke funkcije.

Kada sudija, odnosno javni tužilac ili zamjenik javnog tužioca navrši starosnu dob za obavezan odlazak u penziju, njegov mandat automatski prestaje.

Mandat sudije, odnosno javnog tužioca ili zamjenika javnog tužioca iz tačke 3. prvog stava ovog člana prestaje kad Savjet zaprimi njegovu pismenu ostavku, a iz tačka 4. i 5. onda kada to Savjet odredi.

Mandat predsjednika suda prestaje nakon isteka perioda na koji je imenovan.

član 73.

Predsjednik suda ili javni tužilac čiji je mandat na koji je imenovan istekao i dalje ima ista prava i dužnosti na toj funkciji dok se ne imenuje novi predsjednik ili javni tužilac.

U slučaju prestanka mandata predsjednika suda, on i pored toga nastavlja vršiti sudijsku funkciju u istom sudu, u skladu s članom 72.

član 74.

Starosna dob za obavezan odlazak u penziju za sudije Vrhovnog suda je navršenih 70 godina života, a za sudije ostalih sudova navršenih 67 godina života.

Starosna dob za obavezan odlazak u penziju za javne tužioce i zamjenike javnih tužilaca je navršenih 67 godina života.

Starosna dob za obavezan odlazak u penziju za sudije porotnike je navršenih 65

godina života.

Poglavlje X - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

član 75.

U prelaznom periodu tokom kojeg će se reorganizovati sudovi i javna tužilaštva u skladu sa zakonom., Savjet neće biti u obavezi da izvršava ovlaštenja u vezi sa: (1) predlaganjem broja sudijskih i tužilačkih mjera, (2) obavezama u vezi sa budžetima sudova i javnih tužilaštava, (3) godišnjem budžetu i obavezama izvještavanja, i (4) imenovanjem izvršenog direktora. Savjet je nadležan da prekine mandat sudija i javnih tužilaca.

Tokom prelaznog perioda primjenjuju se odredbe ovog zakona osim ako to nije drugačije propisano odredbama ovog Poglavlja.

Prelazni period trajat će do 31.12.2003. godine i može se produžiti dok Savjet ne izvrši svoje obaveze utvrđene odredbama ovog Poglavlja.

član 76.

Tokom prelaznog perioda Visoki predstavnik će imenovati članove Savjeta navedene u članu 5. u mjeri u kojoj to bude moguće. Tokom ovog perioda u sastav Savjeta ne ulazi sudija suda za prekršaje. Mandat domaćih članova je četiri godine kao što je propisano u članu 6. ovog zakona.

Visoki predstavnik takođe imenuje do osam (8) međunarodnih članova Savjeta. Mandat međunarodnih članova Savjeta ograničava se na prelazni period.

Visoki predstavnik određuje međunarodne članove koji će imati svojstvo predsjednika i potpredsjednika tokom prelaznog perioda.

član 77.

Međunarodni članovi raspravljaju i glasaju o svim stvarima o kojim odlučuje Savjet sa domaćim članovima iz Republike Srpske i dva (2) člana iz Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Federacije Bosne i Hercegovine, što se uređuje Poslovnikom.

Predsjednik predsjedava u stvarima o kojima odlučuje Savjet. Potpredsjednik zamjenjuje predsjednika ako je predsjednik privremeno odsutan.

Tokom prelaznog perioda sastanke saziva predsjednik. Ako je većina svih članova prisutna, utvrdiće se kvorum. Savjet odlučuje o stvarima većinom glasova članova koji su prisutni i glasaju. Glas predsjednika je odlučujući u stvarima o kojima su glasovi podijeljeni.

Savjet usvaja Poslovnik o radu kojim uređuje svoj postupanje tokom prelaznog perioda.

član 78.

Nezavisna pravosudna komisija pomaže rad Savjeta tokom prelaznog perioda i može da obavlja funkciju disciplinskog tužioca u disciplinskim stvarima pred Savjetom.

član 79.

Tokom prelaznog perioda, sve osobe koje ispunjavaju uslove za obavljanje funkcije mogu se prijaviti na javni konkurs za sudijska mjesta u svim sudovima, uključujući predsjednike sudova, kao i za mjesta javnih tužilaca i zamjenika javnih tužilaca u svim javnim tužilaštvima širom Republike Srpske.

Savjet će procijeniti kvalifikacije, sposobnosti i podobnost kandidata da obavljaju sudijsku ili tužilačku funkciju. Prilikom imenovanja primjenjuju se odredbe Poglavlja 4. ovog zakona, s izuzetkom sudija i javnih tužilaca koji budu obavljali sudijske i tužilačke funkcije u vrijeme prijave na konkurs, na koje se neće primjenjivati odredbe člana 25. do 32. o uslovima koji propisuju stručne kvalifikacije za obavljanje funkcije. Poglavljem 4. ovog zakona određuje se trajanje mandata sudija i javnih tužilaca čije imenovanje vrši Savjet.

Sudija, odnosno javni tužilac ili zamjenik javnog tužioca na funkciji koji ne bude odabran za sudijsko, odnosno tužilačko mjesto može u skladu s ovim članom uložiti zahtjev za ponovno razmatranje:

(1) Ukoliko Savjet nije uzeo u obzir materijalne činjenice koje idu u prilog kandidatu pod uslovom da je informcija dostavljena Savjetu prilikom prijave na konkurs, ili

(2) ako je kandidat iskoristio svoje pravo d pregleda prijavni materijal u skladu sa članom 40. prije nego što je Savjet donio odluku, a Savjet je po kandidata donio negativnu odluku na osnovu informacija koje nisu bile date na uvid kandidatu.

Savjet vodi evidenciju o sudijama koji nisu odabrani za sudijsku funkciju koji će moći obavljati funkciju rezervnih sudija na osnovu privremenog imenovanja kao ispomoć sudovima rdi smanjenja broja neriješenih predmeta i pomoći pri postupanju u predmetima u sudovima u procesu reorganizacije. Savjet će privremeno imenovati rezervne sudije na zahtjev predsjednika suda, pod uslovom da za tim postoji potreba kao i raspoloživa sredstva.

član 80.

Poglavlje 6. primjenjuje se na sva pitanja iz disciplinske oblasti. Izuzetno od odredaba Poglavlja 6., disciplinski postupak može se pokrenuti za disciplinske prekršaje iz člana 49. i 50. ako od dana njihovog izvršenja nije proteklo više od dvanaest (12) godina.

član 81.

Sudija, predsjednika suda, odnosno javni tužilac ili zamjenik javnog tužioca koji bude na funkciji u vrijeme stupanja na snagu ovog zakona, a kojeg Savjet ne odabere za sudijsku ili tužilačku funkciju, više nema mandat za obavljanje sudijske ili tužilačke funkcije. Savjet prekida mandat takvog sudije, predsjednika suda, odnosno javnog tužioca ili zamjenika javnog tužioca.

Sudija, predsjednika suda, odnosno javni tužilac ili zamjenik javnog tužioca koji bude na funkciji u vrijeme stupanja na snagu ovog zakona i koji se prijavi na konkurs za mjesto sudije ili javnog tužioca, a kojeg Savjet ne odabere za sudijsko ili tužilačko mjesto, ima pravo na platu u visni njegove posljednje plate i druge naknade uključujući zdravstveno i penzijsko osiguranje u period od šest mjeseci nakon prekida mandata. Taj sudija, predsjednik suda, odnosno javni tužilac ili zamjenik javnog tužioca, međutim, nema pravo da bude raspoređen ni na jedno radno mjesto u sudstvu ili javnom tužilaštvu. činjenica da sudija, predsjednik suda, odnosno javni tužilac ili zamjenik javnog tužioca nije odabran neće spriječiti njegovo kasnije imenovanje na sudijsko ili tužilačko mjesto.

Ostvarivanje prava iz stava 2. prestaje kada ta osoba navrši starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju za sudije i javne tužioce, kada će imati pravo na penziju i druga prava u skladu sa zakonom.

Sudija, predsjednik suda, odnosno javni tužilac ili zamjenik javnog tužioca koji podnese ostavku tokom prelaznog perioda ima pravo na naknadu u visini osam (8) mjesečnih plata, osim ukoliko je ostavka podnesena tokom perioda od šest (6) mjeseci prije nastupanja roka za obavezan odlazak u penziju u kom će slučaju naknada iznositi četiri (4) mjesečne plate.

Ostvarivanje prava iz ovog člana obezbjeđuje organ nadležan za finansiranje rada odgovarajućeg suda ili javnog tužilaštva.

član 82.

Prije nego Savjet izvrši obaveze propisane odredbama ovog Poglavlja, Predsjednik će se obratiti nadležnim organima navedenim u članu 5. ovog zakona i od njih tražiti da izaberu odnosno imenuju članove Savjeta.

Nakon obavijesti od strane Predsjednika Savjeta, nadležni organi će predsjedniku Savjeta dostaviti imena izabranih kandidata.

Nakon što dobije imena izabranih kandidata, predsjednik Savjeta će osigurati urednu primopredaju poslova Savjeta novoizabranim članovima.

član 83.

Tokom prelaznog perioda, ovaj zakon neće se primjenjivati na sudije za prekršaje koji će se imenovati i disciplinski kažnjavati u skladu s važećim zakonom.

Nakon isteka prelaznog perioda i nakon što se izvrši reorganizacija sudova za prekršaje, Savjet će putem javnog konkursa pozvati da se predaju prijave za mjesta sudija u svim sudovima z prekršaje i imenovati kandidate na ova mjesta.

član 84.

Izraz javni tužilac ili tužilački,-a,-o uključuje zamjenika javnog tužioca osim ukoliko bi takva konstrukcija očigledno bila u suprotnosti sa ciljem ovog zakona.

član 85.

Visoki sudski savjet ustanovljen je sa Zakonom o sudovima i sudskoj službi (Službeni glasnik Republike Srpske 13/00, 15/00, 16/00, 70/01), i Visoki tužilački savjet ustanovljen u skladu sa Zakonom o javnom tužilaštvu (Službeni glasnik Republike Srpske 13/00, 15/00, 16/00, 70/01) ukidaju se ovim zakonom, osim što će Visoki sudski savjet nastaviti sa radom do 01. avgusta 2002. godine kako bi Narodnoj Skupštini Republike Srpske predložio kandidate za Ustavni sud Bosne i Hercegovine.

Svi postupci, predmetei, dosjei i drugi dokumenti Savjeta pomenutih uu prethodnom stavu ustupaju se Savjetu radi postupanja u skladu s ovim zakonom.

član 86.

Ovaj zakon primjenjuje se u Republici Srpskoj. Zakonske odredbe sadržane u zakonima Republike Srpske moraju se uskladiti s ovim zakonom, a sve odredbe koje nisu u skladu s ovim zakonom prestaju da važe.

član 87.

Ovaj zakon će biti objavljen u Službenom glasniku Republike Srpske i stupa na snagu osam (8)) dana od dana objavljivanja.