Saopštenja i najave -

Aerodromi RS dodijelili ugovor firmi predsjednika Nadzornog odbora ovog preduzeća

Izvještaji za Medije ● 20 Septembra 2017

Aerodromi Republike Srpske prekršili su Zakon o javnim nabavkama BiH i Zakon o javnim preduzećima RS, jer su ugovor za izradu Strategije razvoja međunarodnog aerodroma Trebinje dodijelili firmi u vlasništvu Zorana Injca, predsjednika Nadzornog odbora Aerodroma RS (više…)

TI BiH i predstavnici Gruzije, Ukrajine i Litvanije o otvorenim javnim nabavkama

Najave ● 11 Septembra 2017

Radionica: Antikorupcijske mjere za akcioni plan Partnerstva za otvorenu vlast u oblasti javnih nabavki (više…)

TI BiH podnio prijavu protiv Gordane Tadić

Izvještaji za Medije ● 11 Septembra 2017

TI BiH je uputio zahtjev Uredu disciplinskog tužioca da ispita postupanje v.d. glavne tužiteljice Gordane Tadić, ukazujući na više mogućih disciplinskih prekršaja. (više…)

Umjesto istraga zbog neodgovornog upravljanja javnim finansijama – progon glavnog revizora

Izvještaji za Medije ● 29 Augusta 2017

Pokušaji diskreditacije nalaza revizije, napadi koji prema glavnom revizoru dolaze od nosioca najviših funkcija u RS, a zatim i direktni pokušaji smjene i uspostavljanja kontrole nad revizijom, još jednom pokazuju da vlast u RS nema nikakvog obzira prema zakonskom i institucionalnom poretku i da se na institucije gleda kao na ličnu svojinu (više…)

Prijedlog IDDEEA-e u suprotnosti sa EU propisima i ugrožava sistem javnih nabavki

Izvještaji za Medije ● 29 Augusta 2017

Umjesto da provođenje nabavke uskladi sa Zakonom, IDDEEA predlaže izuzimanje nabavki identifikacionih dokumenata od primjene Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine, što je u suprotnosti sa EU propisima, dovodi u pitanje svrhu Zakona, te otvara nove mogućnosti za zloupotrebe. (više…)

TI BiH: Izmjene i dopune Zakona o slobodi pristupa informacijama BiH vratiti na doradu

Izvještaji za Medije ● 22 Augusta 2017

Prednacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi pristupa informacijama uvodi obavezu proaktivnog objavljivanja određenih kategorija infromacija, ali ta obaveza nije jasno precizirana, niti je tačno određeno koje to sve informacije i na koji način moraju biti objavljene. (više…)

Savjet ministara nastavio sa spornom praksom imenovanja vršilaca dužnosti

Izvještaji za Medije ● 15 Augusta 2017

Sporne prakse privremenih imenovanja se ponavljaju više puta i odnose se na nesrazmjerno dug period, a pored toga nisu propisane jasne procedure, pravila i kriterijumi čime je stvoren prostor za politička imenovanja. (više…)

Kad država plaća fazonske komade Dodikovog zeta

Izvještaji za Medije ● 20 Jula 2017

Istrazivanje Transparency International u BiH I CAPITAL.ba

• Firma zeta predsjednika RS najbolji poslovni partner komunalnih preduzeća u RS
• Desetine miliona javnih sredstava izdvojeno za usluge „MG Minda „ i „Prointera“
• Transparency International u Bosni i Hercegovini i portal CAPITAL.ba analizirali stotine ugovora o nabavkama javnih preduzeća  u RS  i njihovu povezanost sa privatnim kompanijama

BANJALUKA – Kompanija „Interkont – Komerc“ zaradila je tokom 2015. godine 1.170.201 maraka nabavljajući materijal za vodovode u Istočnom Sarajevu, Doboju, Gradišci, Prijedoru, Trebinju i Banjoj Luci. Direktor firme je Spasoja Zeljković, suprug sestre predsjednika SNSD-a i Republike Srpske Milorada Dodika. Ugovori koje je njegova firma potpisivala sa javnim preduzećima u Srpskoj, a koji se nalazi u bazi podataka Transparency Internationala BiH, govore da postoje jake političke veze koje stoje iza ovih poslova.

Istraživanje poslovnog portala CAPITAL.ba i Transparency International u Bosni i Hercegovini o trošenju sredstava javnih preduzeća, pokazalo je da je Zeljkovićeva firma povezana sa kompanijom „SB Invest“ koja je osnovana 2008. godine.

Osnivački ulog iznosio je pet hiljada maraka. „SB invest“ osnovale su firme „TN invest anstalt“ iz Lihtenštajnja koja je uložila 3.000 KM i Zeljkovićeva firma „Interkont – komerc“ registrovana u Laktašima sa ulogom od 2.000 KM.

Sa Vodovodom i kanalizacijom u Istočnom Sarajevu „Interkont – Komerc“ sklopio je tokom 2015. godine tri ugovora za nabavku „fazonskih komada, pocinčanih cijevi fitinga, spojnog materijala, reparaturnih spojnica i uličnih kapa“.

Vrijednost ugovora iznosila je 236.968 maraka. Sa dobojskim vodovodom potpisano je sedam (153.674 KM), sa prijedorskim četiri (152.992 KM), a sa trebinjskim takođe sedam ugovora (122.245 KM).

Najviše ugovora potpisano je sa banjalučkim vodovodom – čak 12 i to u iznosu od 194.650. Sa Vodovodom u Gradišci potpisana su samo dva ugovora, ali je njihov iznos ubjedljivo najveći.

Za kupoprodaju fitinga, fazonskih komada i armatura izdvojeno je 201.890, a za kupoprodaju vodomjera 107.782  KM.

Zeljkovićeva kompanija je tokom 2016. godine sklopila 24 ugovora sa vodovodima i komunalnim preduzećima u RS.

Ukupna vrijednost tih ugovora iznosila je 1.466.844 KM. Od toga je sa „Komunalcem“ iz Dervente sklopljeno šest ugovora, pet ugovora je potpisano sa banjalučkim Vodovodom, tri ugovora sa Vodovodom Doboj, po dva ugovora sa vodovodima iz Trebinja, Istočnog Sarajeva i Broda i Komunalnim preduzećem „Budućnost“ iz Laktaša i po jedan ugovor sa vodovodima iz Prnjavora i Zvornika.

„Interkont-komerc“ je dobro poslovao i sa Željeznicama Republike Srpske. Tokom 2015. godine potpisana su dva ugovora čija je ukupna vrijednost 1.108.406 KM.

Bilo kuda – Kaja svuda

I kompanije Mladena Milanovića Kaje „MG Mind“ i „Mrkonjićputevi“ često dobijaju poslove u javnim preduzećima. Njegove firme „MG Mind“ i “Mrkonjićputevi” se bave raznim poslovima – od asfaltiranja, preko građevine, trgovinom. „MG Mind“ je početkom 2011. godine za više od 30 miliona maraka kupio većinski paket akcija banjalučke „Tržnice“. Prema presudama Suda BiH ustanovljeno je da su dvije firme koje su poslovale sa „MG Mindom“ oprale oko šest miliona KM. Milovanović je u više navrata dovođen u vezu sa ministrom finansija RS Zoranom Tegeltijom sa kojim je u više nego dobrim odnosima, te je osim „MG Mind“ i „Mrkonjićputeva“ vlasnik još nekoliko firmi.

U ovoj godini „MG Mind“ je dobio nekoliko poslova od Puteva RS. Prvi je bio vrijedan 18,4 miliona KM, drugi 9,6 miliona KM, treći 1,1 miliona KM, četvrti 950.000 KM.

Peti, šesti i sedmi potpisani su istog dana, 9. marta, a njihova vrijednost je 2,9 miliona KM. Samo dva dana ranije, 7. marta, potpisana su još dva ugovora za 1,6 miliona KM.

Prije dvije godine „MG Mind“ je takođe poslovao sa Putevima RS i to više nego dobro. Potpisana su tri ugovora. Jedan za sanaciju dijela regionalnog puta Gornja Vijaka – Razboj koji je iznosio 561.681 KM, a drugi za rekonstrukciju i uklanjanje dva mosta u Vrbanji za 586.580 KM.

Treći ugovor bio je znatno „lakši“ i iznosio je 47.081 KM. Drugim riječima, „MG Mind“ je na ova tri posla zaradio 1.195.342 KM. Modernizaciju i izgradnju nepoznatog lokalnog puta Putevi su Kajinoj firmi 2013. godine platili 10.854.789 KM.

Ukupno poslovanje dvije firme u vlasništvu Mladena Milanovića sa Putevima RS od 2015. do danas iznosi čak 58.6 miliona KM.

„MG Mind“ je poslovao i sa drugim javnim preduzećima u Republici Srpskoj.

Sa Elektrokrajinom je 2015. godine potpisan ugovor o izgradnji poslovnice u Čelincu. Posao je koštao 416.799 KM. Hidroelektrane na Vrbasu prošle godine poslovale su sa čuvenom mrkonjićkom firmom samo jednom i to za 25.419 KM, ali je godina prije te, 2015, bila daleko uspješnija, pa su potpisana tri ugovora vrijedna 265.696. Najviše je koštala rekonstrukcija skladišta za kabastu robu (196.513 KM).

Prošle godine je „MG Mind“ sarađivao i sa Vodama Srpske i to dva puta. Jednom za 22.875, a drugi put za dvije marke više. Godinu dana ranije za sanaciju mostova „MG Mind“ je dobio 226.855 KM.

I Šume su tokom 2015. godine angažovale firmu Mladena Milanonovića. Prema podacima iz nalazi u baze Transparency Internationala BiH potpisana su tri ugovora i to za 347.980 KM.

Specijalno paralelne veze

I druga Milanovićeva firma, „Mrkonjićputevi“, dobija milionske poslove u Republici Srpskoj, ali i u FBiH.

„Mrkonjićputevi“ su 2015., 2016. i 2017. godine sa „Cestama FBiH“ potpisali tri ugovora ugovora, u svakoj godini po jedan. Ukupna vrijednost ovih ugovora je 791.000 KM.

„Mrkonjićputevi“ su bili i na putevima Srpske. U ovoj godini čak pet puta i to za velikih 20 miliona maraka. U 2015. godini potpisan je samo jedan ugovor (2.425.737 KM), kao i u 2013. godini (2.584.088).

Na taj način, ukupno poslovanje dvije firme u vlasništvu Mladena Milanovića sa Putevima RS od 2015. do danas iznosi čak 58.6 miliona KM.

„Šume RS“ prošle su godine dva puta zvale „Mrkonjićputeve“: jednom za 83.136, a drugi put za 110.455 KM. Tokom 2015. godine „Šume“ su „Mrkonjićputevima“ tri puta plaćale za poslove i to 154.395 KM, 67.228 KM i 60.757 KM. Struktura je bila ista i 2013. godine – 111.029 KM, 178.732 KM i 65.062 KM. Hidorelektrane na Vrbasu su u 2015. godini potpisale samo jedan ugovor sa ovom firmom i on je iznosio 248.613 KM.

Došli su tiho i ušli u tender

Kompanija „Prointer“ došla je u žižu javnosti nakon ovogodišnjeg tendera za Fond zdravstvenog osiguranja RS. Planom javnih nabavki zdravstva za 2017. godinu bilo je predviđeno da se za posao isporuke „hardvera, softvera, elektronskih kartica i čitača za IZIS“ utroši 17,4 miliona KM (bez PDV-a), ali je Upravni odbor Fonda u januaru donio odluku u kojoj je precizirano da se kod nabavke mijenja iznos procijenjene vrijednosti i da se on povećava na 23,2 miliona KM (bez PDV-a).

U javnosti je u više navrata nezvanično isticano da iza ove firme stoji Igor Dodik, sin Milorada Dodika, iako je on to u nekoliko navrata demantovao. Kao drugi vlasnik pominje se Slaviša Kokeza.

Bez obzira ko je na papiru formalni vlasnik, ugovori koje je „Prointer“ za samo dvije godine potpisao pokazuju da ova kompanija uživa neobično veliko povjerenje javnih preduzeća u RS, ali i drugih ustanova u RS, poput Poreske Uprave ili Vlade RS.

„Prointer“ je za dvije godine dobijao poslove od Trebinja do Pala, mada niko ne zna kojim tačno putem je išla ta ruta. Ova kompanija sa Elektrokrajinom prošle godine potpisala tri ugovora za 160.910 KM.

Jedan ugovor je potpisan i sa Elektrodistribucijom Pale (17.799 KM), kao i sa Elektro-Dobojem (56.096 KM). I sa Elektroprenosom je u 2017. potpisao ugovor o nabavci računarske opreme i servera u vrijednosti od 246.000 KM, kao i za implementaciju informacionog sistema u vrijednosti od 245.000 KM.

Ukupna vrijednost ugovora Prointera sa javnim institucijama, ustanovama i preduzećima do sada oko 15,5 miliona KM.

Sa Hidroelektranama na Trebišnjici su ove godine sklopljena 3 ugovora ukupne vrijednosti oko 200.000 KM. Elektro-Hercegovina je jednom sarađivala sa „Prointerom“ i to ove godine i to za 10.813 KM. Isto je i sa Vodama RS koje su ove godine sklopile posao vrijedan 55.545 KM. Najviše poslova sa „Prointerom“ potpisale su „Pošte Srpske“.

Ove godine potpisano je šest ugovora, ukupne vrijednosti preko 350.000 KM. Tokom 2016. „Prointer“ je sa „Poštama“ potpisao 12 ugovora čija je vrijednosti oko 710.000 KM.  

Prointer je poslovao i sa Putevima RS, koji su ovoj firmi u januaru 2017. dodijelile ugovor od oko 140.000 KM.

Ukupna vrijednost ugovora koje je Prointer sklapao sa javnim preduzećima je oko 2,2 miliona KM, dok je, ukupna vrijednost ugovora Prointera sa javnim institucijama, ustanovama i preduzećima do sada oko 15,5 miliona KM.

Premijerske revizije i bijeljinska pića

„Confida revizija Banja Luka“, iza koje je stajao nekadašnji premijer RS i ministar finansija RS Aleksandar Džombić, dobila je u 2015. godini dva posla – jedan sa „Poštama Srpske“ (13.923 KM) i drugi sa banjalučkim Vodovodom (20.000 KM).

Džombićev „Grant Thornton“ osnovan je 2012. godine. Prema dostupnim podacima ova kuća je pobijedila na mnogobrojnim tenderima u BiH, a dio tih pobjeda odnosi se i na javna preduzeća. Prošle godine je „Grant Thornton“ poslovao sa „Putevima RS“ (4.680 KM), sa „Poštama Srpske“ (13.000 KM), sa Šumskoprivrednim društvom Srednjobosanske šume/Šumskogospodarsko društvo Šume Središnje Bosne Donji Vakuf (10.000 KM) i sa Radio-televizijom RS (6.850 KM).

Firma „Lala i Laćo“ osnovana je 1993. godine u Bijeljini. Osnivač i direktor firme je Milivoje Stanivuković. Ova kompanija se bavi uvozom i distribucijom svih bezalkoholnih i alkoholnih pića i druge robe široke potrošnje. Snabdijevaju, kako sami ističu, veliki broj ekskluzivnih kafea, restorana i klubova. Imaju poslovnu saradnju sa velikim brojem evropskih proizvođača i distributera, megamarketa i maloprodaja. Bolji poznavaoci semberskih prilika iz povezuju sa SNSD-om, iako te veze nisu toliko snažne koliko su snažne Zeljkovićeve ili Kajine.

Tokom 2015. godine ova kompanija je sklopila tri ugovora – jedan sa Vodovodom Banja Luka (22.586 KM) i dva sa Olimpijskim centrom „Jahorina“ (42.387 KM). Ove godine „Lala i Laćo“ je tri puta potpisivala ugovore sa RiTE Gacko i to za 211.900 KM. I prethodnih godina je ova bijeljinska kompanija sarađivala sa gatačkom termoelekranom. Nabavljano je dosta toga: od kolonijalne robe za ishranu radnika preko sredstava za održavanje higijene do riba i ribljih prerađevina. Ti ugovori, koji datiraju od 2013. godine do prošle iznose 404.504 KM. Istovremeno su potpisivani ugovori i sa Hidroelektranama na Trebišnjici i to dva puta za 14.366 KM.

Skupe fore i fazoni

Javna preduzeća i ustanove ne ustručavaju se da poslove dodjeljuju privatnim kompanijoma sa kojima su u političkim ili rodbinskim vezama.

Ovi primjeri jačaju sumnju građana u postojanje nepotizma i privilegovanja firmi.

Prividna transparentnosti i poštivanje zakonskih procedura nabavke uzmiče pred podacima o učestalom pojavljivanju i izboru istih kompanija za iste ili slične poslove.

Postojeći Zakon o javnim nabavkama BiH često ne sprečava ove pojave, štaviše stvara mogućnost za legalizovanje krađe novca poreskih obveznika za privatne i političke interesa.

Baza ugovora 195 javnih firmi

Baza podataka o nabavkama javnih preduzeća Transparency Internationala  obuhvata 195 javnih preduzeća u BiH i dostupna je na stranici https://tibih-database.org/ugovori-o-nabavkama-javnih-preduzeca. Ugovori koji se nalaze u ovoj bazi podataka odnose se na 2015. i 2016. godinu. Baza sadrži imena dobavljača, predmet ugovora, tip postupka, datum kada je ugovor potpisan i iznos ugovorenog posla.

Transparency International u Bosni i Hercegovini u sklopu svojih istraživanja redovno prikuplja dokumentaciju koja je u posjedu javnih institucija i koja sadrži informacije o njihovom poslovanju. Ovo obuhvata ugovore o nabavkama, ugovore o djelu, podatke o zapošljavanju, utrošku javnih sredstava, itd.

Institucije veoma često ne objavljuju ove informacije, zbog čega je TI BiH odlučio da u obliku pretraživih baza podataka postepeno objavljuje svu prikupljenu dokumentaciju i na taj način omogući građanima uvid u ove dokumente.

Lešo tender: HET naručuje hobotnice, lignje, „Jack Daniel’s“…

Izvještaji za Medije ● 19 Jula 2017

• HET za slavu naručio skupocjena pića i najbolja jela – od „Jacka Daniel’sa“ do 25 kilograma hobotnice
• HET-u prošle godine dobit pala za 115.161 KM
• Istraživanje portala CAPITAL.ba i Transparency International u Bosni i Hercegovini

BANJALUKA – Upravu Hidroelektrana na Trebišnjici ne brine što im je prošlogodišnja dobit pala za 115 hiljada KM, već se pripremaju za slavu za koju su naručile raskošna jela i vrhunska pića, poput desetina kilograma hobotnice, lignji i najboljeg viskija, otkrivaju poslovni portal CAPITAL.ba i TI BiH.

Trpeza je spremna, kao i tender. Spisak namirnica koje Hidroelektrane na Trebišnjici pripremaju za slavu je podugačak, a pred gostima će se, između ostalog, naći i 30 kilograma lešo jagnjetine, kao i 42 kilograma pečene, ali to nije sve.

U tenderskoj dokumentaciji, koja je u našem posjedu, Hidroelektrane na Trebišnjici traže da im se isporuči 20 kilograma pečene teletine, deset kilograma pilećeg i telećeg rolata, a kao predjelo biće servirano 13 kilograma pršuta, 12 kilograma tvrdog punomasnog sira, deset kilogarama kulena…

Između „hladne“ i „vruće“ plate služiće se 60 litara teleće čorbe.

Za izbirljivija nepca tu je „morska“ alternativa, odnosno 25 kilograma hobotnice, 35 pakovanja plodova mora i deset kilograma lignji.

Iako je slava, kolača neće biti mnogo – tek deset kilograma i to onih „siitnijih“. Ako gosti ne vole šećer, onda svakako vole dobro kapljicu, jer Hidroelektrane spremaju bogatu ponudu pića koju predvodi 11 paketa „Vranca“ i isto toliko paketa „Žilavke“.

Na stolu će bit i četiri litre „Chivasa“, četiri litre „Jacka Daniel’sa“, šest litara „kruške“, pet litara „gorkog lista“ i četiri litre „štoka“.

Zarobljena država u postkonfliktnom društvu

Izvještaji za Medije ● 02 Jula 2017

U organizaciji Centra za izborne studije, Tranparency International BiH, Zašto NE i Fakulteta Političkih nauka Sarajevo, u ponedeljak, 3 jula u 19,30 časova u Domu oružanih snaga, održaće se sesija na temu “Zarobljena država u postkonfliktnom društvu”, na kojoj će posebni gost biti Profesor Francis Fukuyama. (Sesija će biti održana na engleskom jeziku). (više…)

Savjet ministara omogućio upotrebu službenih vozila u neslužbene svrhe

Izvještaji za Medije ● 27 Juna 2017

Dopunama Pravilnika koji se odnosi na način upotrebe službenih vozila Savjet ministara legalizovao je neodgovorno raspologanje sužbenim vozilima, jer će se omogućiti da se ista olako koriste i u privatne svrhe (više…)

Izvještaj o praćenju suđenja u predmetima koruptivnih krivičnih djela

Izvještaji za Medije ● 23 Juna 2017

U periodu 15.11.2016. do 15.05.2017. godine studenti Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije zajedno sa svojim kolegicama i kolegama sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu uz svesrdnu podršku Ambasade SAD u BiH, pratili su dvanaest suđenja u predmetima koruptivnih krivičnih djela na Sudu BiH te Kantonalnom i Općinskom sudu u Sarajevu. (više…)

Javna preduzeća RS na medije i kafanu potrošili 4,3 miliona KM

Izvještaji za Medije ● 20 Juna 2017

• Istraživanje portala CAPITAL.ba i Transparency International u Bosni i Hercegovini
• „Oni su zaista pojeli nosorozi i žirafe“

BANJALUKA – Jedanaest javnih preduzeća u Republici Srpskoj potrošilo je za tri godine 3,2 miliona maraka za reprezentacije i 1,1 miliona maraka na medijska oglašavanja. Najveće pojedinačne troškove napravile su Šume Srpske koje su pojele, popile i poklonile 1,1 milion KM, dok je Elektroprivreda RS za oglašavanje tokom 2014, 2015. i 2016. godine izdvojila 215.000 KM, pokazalo je istraživanje portala CAPITAL.ba i Transparency International u Bosni i Hercegovini.

Nakon Šuma najviše se jelo i pilo u Elektroprivredi RS (542.000 KM), potom u Hidroelektranama na Drini (414.453 KM), Elektrodistribuciji Pale (314.409 KM) i Elektrokrajini (301.669 KM).

Prema podacima koje smo dobili najmanje para za reprezentaciju izdvojile su Vode RS – 45.570 KM.

Najveći pojedinačni iznos u jednoj godini napravile su takođe Šume Srpske koje su prošle godine hranu i piće platile nevjerovatnih 407.211 KM. Godinu dana ranije izdvojeno je 346.181, a u 2015. godini 341.616 KM.

Hidroelektrane na Chivasu

Kako se, koliko i na šta troše pare građana Republike Srpske najbolje se vidi iz ugovora Hidroelektrana na Drini sa višegradskom radnjom „DAX“ za nabavku alkoholnih i bezalkoholnih pića i toplih napitaka.

Pored petsto „borovnica“, „jagoda“ i „narandži“, pored pet hiljada flaša mineralne vode i 12.000 flaša prirodne negazirane vode, sto kutija „Milfordovog“ čaja od kamilice i duplo manje kutija čaja od brusnice, HED je nabavio i 42 litre Rubinovog „vinjaka“, 50 flaša „Balantinesa“, 24 flaše „Johnnie Walkera“, 50 flaša „Chivasa“.

HED je nabavio i 264 flaše vina, uglavnom od 0,75 litara. Ovaj ugovor je sklopljen 12. marta 2015. godine.

HED je u januaru 2016. godine potpisao ugovor sa još jednom višegradskom radnjom, „Krunom“, o nabavci  reklamnog i propagandnog materijala sa logom firme. Tako je, na primjer, nabavljeno 1.500 papirnih kesa za 3.300 KM, 1.100 upaljača za 990 KM, 300 pravoslavnih zidnih podsjetnika sa dnevnim pregledom crkvenih praznika za 1.080 KM, a nabavljeni su i satovi, slike višegradske ćuprije, planeri, rokovnici, notesi, 30 svilenih kravata i pet ručno rađenih svilenih ešarpi.

U toku 2015. godine Autoputevi RS kupili su prirodnu izvorsku vodu i iznajmili su aparat za vodu za 2.989 KM, dok su novogodišnju galanteriju iste godine platili 4.874 KM.

Mnoga javna preduzeća – poput RiTE Gacko, RiTE Ugljevik, Hidroelektrane na Vrbasu, Elektro Doboj, Elektro Bijeljina – nisu željeli da dostave odgovore na naša pitanja.

Bivši izvršni direktor za poslove proizvodnje uglja i razvoja RiTE Gacko i poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Srđan Milović rekao je da ovi podaci nisu tajna i da ne zna zašto nam nisu dostavljeni.

„Treba pogledati strukturu tih troškova. RiTE Gacko ne troši gotovo ništa van same firme. Nama dosta rashoda u standardu firme knjiži se kao reprezentacija. Sve ono što stoji na radničkom bonu se vodi kao reprezentacija. Troškovi za poklone su minimalni i gotovo se ništa ne nabavlja, sem ponekog rokovnika. Troškovi o kojima govorite predstavljaju troškove unutar firme“, rekao je Milović.

Prema finansijskim izvještajima RiTe Gacko je u 2014. godini na reprezentacije izdvojilo 128.554 KM, godinu dana kasnije 67.142 KM, a prošle godine taj iznos je bio 84.667 KM.

Finansijski izvještaji pokazuju da je RiTE Ugljevik za tri godine potrošio 1.197.988 maraka na troškove reprezentacije. Tek nešto manje pojeli su i popili u Hidroelektranama na Trebišnjici – 937.884 KM, dok je Elektro Bijeljina stala na „tričavih“ 542.223 KM.

Monopolisti dali milion na oglašavanje

Deset javnih preduzeća potrošilo je tokom tri godine na medijska oglašavanja 1.076.909 maraka.

Najviše para za ovu namjenu izdvajali su, kako smo rekli, Elektroprivreda RS, potom Pošte RS (206.512 KM), Elektrokrajina (183.818 KM), Šume RS (190.266 KM). Najmanje para za medijska oglašavanja tokom 2014, 2015. i 2016. godine za ovu svrhu izdvojili su Autoputevi RS – 24.269 KM.

Elektroprivreda RS samo u prošloj, izbornoj godini za medijska oglašavanja je platila 98.000 maraka.

Podaci koje smo dobili od javnih preduzeća nisu istovjetni sa podacima koji se nalaze u finansijskim, odnosno revizorskim izvještajima. Ponekad su odstupanja uistinu ogromna, ponekad su zanemarljiva.

Prikrivanje stvarnih troškova

U Elektrokrajini ističu da su za tri godine platili 301.669 KM za reprezentaciju, dok je u finansijskim izvještajima taj iznos daleko veći – 694.045 KM. Hidroelektrane na Drini tvrde da su jeli, pili i poklanjali za 414.453 KM, dok izvještaji kažu da su za tri godine platili 681.512 KM.

Greška u koracima primjećuje se i u Željeznicama RS – na jednoj strani je potrošeno 84.193 KM, a na drugoj 159.485 KM. Revizori kažu da su i Pošte RS pojele duplo više nego što kažu da jesu – umjesto 47.855 KM u izvještajima stoji 86.388 KM.

Isto je i kada je u pitanju medijsko oglašavanje koje je u najvećem broju slučajeva netransparentno, jer su postupci na osnovu kojih se zaključuju ugovori između preduzeća i oglašiivača najčešće konkurenstki.

Većina ovih preduzeća ima i monopol na tržištu, pa je nejasno zašto godišnje izdvajaju desetine hiljada maraka za oglase i reklame. Mnogi smatraju da javna preduzeća koja imaju apsolutni monopol na tržištu – poput Šuma Srpske, Elektroprivrede RS i zavisnih javnih preduzeća u elektro-energetskom sektoru, Voda Srpske ili lokalnih vodovoda – ne bi trebala uopšte da se oglašavaju u medijima.

Prema podacima koje smo dobili Elektrokrajina je za oglase potrošila 183.818 KM, a revizori tvrde da je taj iznos zapravo 207.406 KM. Razlika u poslanim i uočenim podacima u Elektrodistribuciji Pale je minimalna i iznosi svega 4.000 KM.

Najveća razlika uočena je u podacima Hidroelektrana na Drini koje saopštavaju da su se medijski oglasili za 54.275 KM, a u izvještaju piše da je taj iznos šest puta veći i iznosi 290.856 KM. I Pošte su sa 206.512 prešle na 315.805 KM.

Finansijski izvještaji pokazuju da su među najvećim oglašivačima i RiTE Gacko sa 228.289 KM, RiTE Ugljevik sa 356.194 KM, Hidroelektrane na Trebišnjici sa 300.706 KM, Hidorelektrane na Vrbasu sa 279.879 KM, Elektro Bijeljina sa 211.525 KM i Elektro Doboj sa 177.399 KM. Ova preduzeća su za tri godine na medijsko oglašavanje potrošila 1.553.992 KM. Ova preduzeća su ujedno i ona preduzeća koja nam nisu dostavila odgovore na pitanja.

Konačne cifre o troškovima javnih preduzeća nemoguće je znati. Pojedina preduzeća ne žele da dostave podatke, a podaci drugih nisu istovjetni onim u finansijskim izvještajima. Ponekad su odstupanja, kako smo pokazali, toliko velika da je greška nemoguća. Nismo dobili nijedan odgovor iz RiTE Gacko, RiTE Ugljevika, Hidroelektrana na Trebišnjici, Hidroelektrana na Vrbasu, Elektro Doboja i Elektro Bijeljine.

TI BiH podnio prijavu CIK protiv 8 političkih partija zbog nedozvoljenih donacija

Izvještaji za Medije ● 16 Juna 2017

TI BiH je podnio prijavu protiv SDA, SDP, SBB, HDZ BiH, HDZ 1990, DF, DNS i PDP zbog primanja donacija od pravnih lica koja su sklapala ugovore sa organima izvršne vlasti. Najviše spornih donacija imala je SDA, koja je prijavila priloge od 20 firmi koje su sklapale ugovore ukupne vrijednosti veće od 28 miliona KM u toku 2015. i 2016. (više…)

Pravosuđe u BiH ponovo dokazalo da uvijek može gore

Izvještaji za Medije ● 13 Juna 2017

Pravosuđe u BiH već 8 godina pokazuje konstantan pad efikasnosti u procesuiranju korupcije, što je vidljivo kroz smanjenje broja prijava, pokrenutih istraga, optužnica i osuđujućih presuda za korupcijska krivična djela. Skoro dvije trećine sudskih odluka odnosi se na obustavu postupka, a Sud BiH u dvije godine izrekao je samo 8 zatvorskih kazni. (više…)

TI BiH prezentuje nalaze Monitoringa procesuiranja korupcije u 2015. i 2016.

Najave ● 12 Juna 2017

TI BiH će predstaviti rezultate praćenja rada tužilaštava i sudova na procesuiranju slučajeva korupcije tokom 2015. i 2016. godine. (više…)