Saopštenja i najave -

Objaviti podatke o vlasnicima Naftne industrije RS

Izvještaji za Medije ● 04 Jula 2014

TI BiH je 2007. godine od Vlade RS zahtijevao da objavi imena vlasnika kompanija tri kompanije koje imaju 60% udjela u vlasništvu kupca, ruske firme NefteGazInKor – Invest Tehnologija, Nepat i Junik Development, a koje su registrovane pred sam proces privatizacije. TI BiH ni javnost, nikada nisu dobili ove informacije, što ostvara prostor za sumnju da većinski vlasnici Rafinerije nisu ruske kompanije niti Ruska Federacija, kako se javnosti predstavlja, već upravo najviši nivo vlasti RS koji je i proveo u proces kriminalne privatizacije ili lica usko povezana sa vlašću.

TI BiH je još prije 6 godina utvrdio 44 sporne tačke ugovora o privatizaciji Naftne industrije i uvtrdio da je Vlada RS, otkupila postojeće dugove rafinerije, izmirila sudske obaveze preduzeća,, te potcijenila vrijednost rafinerije, kao ušla u kreditne obaveze, koje je NefteGazInKor netransparentno obezbjedio. Time je Vlada RS samo u startu oštetila budžet ili na privatne račune nepoznatih lica preusmjerila gotovo milijardu KM poreskih obveznika RS. S druge strane, tadašnji poslovni prinosi Rafinerije iznosili su manje od 500 miliona KM, čime je cjelokupna imovina Naftna industrije RS pritom prepisana na iste nepoznate kupce, koji su dobili cijelu industrijsku granu u svoje vlasništvo, uz sve povlastice i preferencijalni tretman koji su od tada na snazi.

Tvrdnje TI BiH o kontinuiranom pranju novca potvrđene su i izvještajem revizorske kuće Deloitte za 2013. godinu, koji je pokazao da je aukumulirani gubitak Rafinerije veći od 500 miliona KM, te da je dug dva puta veći od kapitala preduzeća.

Način privatizacije Naftne industrije kroz direktnu pogodbu, poslovanje Rafinerije, povlastice koje je Vlada RS dala kupcima i Rafineriji, te činjenica da se godinama kriju podaci o imenima vlasnika firmi koje imaju većinski udio u NefteGazInKoru, jasno navode na zaključak da je cilj privatizacije bio bogaćenje pojedinaca iz sjene kroz pljačku jednog od najvećih preduzeća u BiH. Kako 2007.g. tako i danas TI BiH poziva Vladu RS da bez odlaganja objavi podatke o vlasnicima Naftne industrije RS.

Press rls – 4 7 2014 doc

Reforma javne uprave: pare potrošene, a rezultati izostali

Izvještaji za Medije ● 02 Jula 2014

Iz Fonda za reformu javne uprave potrošena su 1,2 miliona KM kako bi 2.400 zaposlenih u javnim institucijama u Bosni i Hercegovini (BiH) naučili raditi u osnovnim programima na računaru. Cilj obuke je bio da državni službenici uz veću računarsku pismenost budu produktivniji na poslu. Međutim, teško je provjeriti da li je njihova produktivnost povećana.

Nakon obuke, koja je završena prije dvije godine, većina službenika je dobila potvrdu o stečenom znanju. Međutim, samo neki rukovodioci u državnim službama ocjenjuju rad uposlenika. Zbog toga se, kako sada stvari stoje, uposlenicima mora vjerovati na riječ kada kažu da ima napretka u njihovom poslovanju nakon obuke.

Prema istraživanju Centra za istraživačko novinarstvo iz Sarajeva (CIN), na reformu javne uprave u proteklih osam godina potrošena su 10,3 miliona KM, uglavnom donatorskih sredstava. Provedena je samo polovina planiranih obaveza, zacrtanih do kraja ove godine, i za sada građani ne mogu osjetiti bilo kakav napredak u svakodnevnici.

Svi kasne, niko nije kažnjen

Reforma javne uprave dogovorena je prije osam godina kao proces koji svaka zemlja mora proći prije nego što postane kandidat za članstvo u Evropsku uniju (EU). Premijeri države BiH, entiteta Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), Republike Srpske (RS) te gradonačelnik Brčko distrikta dogovorili su da će reformirati javnu upravu na sva četiri nivoa, s tim da je za svaki potez potrebna saglasnost predstavnika svih nivoa.

Napravljena je Strategija za reformu javne uprave i definiran Akcioni plan sa aktivnostima, rokovima i odgovornostima pojedinih institucija. Prema ovim dokumentima, na kraju 2014. godine BiH bi trebala imati efikasniju i odgovorniju javnu upravu.

Kako bi se pratila provedba reforme, formiran je i Ured koordinatora za reformu javne uprave (PARCO) kao državna institucija pri Vijeću ministara BiH. Međutim, u postojećim dokumentima nisu predviđene kaznene odredbe u slučaju neispunjavanja obaveza.

U Strategiji iz 2006. godine određeno je šest reformskih sfera: javne finansije, upravni postupak, upravljanje ljudskim potencijalima, izrada zakonskih propisa, informacione tehnologije i institucionalne komunikacije. Veći dio posla trebale su obaviti institucije, dok je manji dio zavisio od projekata koje strani donatori finansiraju kroz Fond.

Do sada je iz Fonda potrošeno 10,3 miliona KM za 12 završenih projekata i tehničku pomoć pri stvaranju tih projekata, a odobrena su još tri miliona KM za tekuće projekte. Novac su donirali: Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA), Ambasada Kraljevine Holandije u BiH, Odjeljenje Ujedinjenog Kraljevstva za međunarodni razvoj (DfID) i Delegacija Evropske komisije u BiH.

Na osnovu podataka o projektima koje finansira Fond i podataka koje dostavljaju institucije, predstavnici PARCO-a pišu godišnje izvještaje o napretku u procesu reformi.

Međutim, šef Operativne jedinice PARCO-a Aleksandar Karišik podsjeća da svaki projekt, ma koliko dobro bio osmišljen i urađen, traje kratko i reforma ne može s njim završiti. On za CIN kaže da su za svaki projekt potrebne potvrde vlada, a po njegovom završetku nastavak primjenjivanja u instituciji.

„I tu je ona ključna karika, jedan od problema, što tu nemamo odgovornost institucija da preuzmu te rezultate i da ih dalje razvijaju. (…) U jednom trenutku neko mora da radi stvari bez projekata i da ono što je projekt ostavio nastavi dalje“, kaže Karišik.

Pokušaj sistematskog ocjenjivanja službenika

Preko dva miliona maraka iz Fonda je potrošeno za upravljanje ljudskim potencijalima, među kojima je i obuka za rad na računarima. Premda se ova odluka čini suvišnom, jer je sposobnost rada na računaru jedan od osnovnih uvjeta za prijem u državnu službu, donatori smatraju da je to trebalo učiniti.

„Ako državni službenik ne zna pročitati šta mu piše na računaru, ako ne zna upotrijebiti neki sistem – džaba sve. Da bismo išli korak dalje, moramo te ljude opismeniti“, kaže Mario Vignjević, programski menadžer u SIDA-i. Dodaje da je kranji cilj tog projekta bio efikasnija usluga građanima.

Uporedo sa projektom obučavanja državnih službenika za rad na računaru, PARCO je osmislio projekt uvođenja novog sistema ocjenjivanja i praćenja rada uposlenih u javnoj upravi za koji je potrošeno nešto manje od 750 hiljada KM.

Za te pare institucije BiH, oba entiteta i Brčko distrikta dobile su nove ili izmijenjene pravilnike i priručnik o ocjenjivanju službenika. Novi pravilnici obavezuju rukovodioce da analiziraju ocjene uposlenih i dostavljaju izvještaj o tome nadležnoj agenciji za državnu službu koja ga dalje upućuje vladi. Cilj je da rukovodioci kroz redovne razgovore sa uposlenima prate njihove planove i rezultate, a njihove lične ciljeve uklope u ciljeve institucije kako bi se povećala motivacija za rad.

Više od 600 rukovodilaca prošlo je obuku o samom postupku ocjenjivanja i njegovom značaju. Po završetku projekta institucije su trebale primijeniti ovaj mehanizam koji vodi ka uspješnijem radu.

Godinu i po nakon završetka projekta ispostavilo se da su preporuke za ocjenjivanje službenika u potpunosti ispoštovale samo institucije u Republici Srpskoj (RS), jer jedino u pravilniku ovog entiteta postoje kaznene odredbe.

Na državnom nivou je manje od pola institucija dostavilo izvještaje o ocjenjivanju službenika. Među njima su pretežno institucije sa malim brojem zaposlenih i samo tri od devet ministarstava. Ni Ministarstvo pravde kao jedna od najvažnijih institucija za reformu javne uprave nije dostavilo izvještaj, a isti slučaj je i sa Vijećem ministara koje je obavezno ocijeniti rukovodioce institucija.

U Federaciji BiH nema zbirnih podataka o ocjenjivanju, a u Brčko distriktu pravilnik još uvijek nije ni usvojen.

Funkcije bez odgovornosti

Političku odgovornost za sprovođenje reforme javne uprave snose Vijeće ministara, vlade oba entiteta te Vlada Brčko distrikta. Njihovi šefovi su članovi Koordinacionog odbora za ekonomski razvoj i evropske integracije, tijela koje je preuzelo obavezu da se sastaje najmanje dva puta godišnje i razmatra napredak reforme. Međutim, od usvajanja Strategije 2006. godine Odbor nije raspravljao o ovoj temi.

Osim nedostatka političke podrške, šef Operativne jedinice PARCO-a Karišik kaže da ciljevi nisu postignuti i zbog kompleksnog uređenja države i sistema reforme prema kojem se svi nivoi vlasti moraju usaglasiti u vezi sa svim aktivnostima.

„Treća stvar su sami ljudi, kapaciteti i motivacija za promjene. Mislim da bi se to moglo prevazići kad bi postojala jasnija, direktnija usmjerenost na političkom nivou i obaveznost provođenja reformi“, kaže Karišik.

Krajnji cilj provedbe reforme jeste jednostavna administracija. Međutim, građani još ne mogu osjetiti bilo kakav napredak u svakodnevnici. „Ta priča za građane treba tek sada da krene“, kaže Aneta Raić, predstavnica PARCO-a. Međutim, nema podataka koji su to projekti na osnovu kojih bi građani mogli osjetiti reformiranu upravu.

Prvobitni plan je bio da se od 2006. do 2010. godine radi na unapređenju administracije i pojedinačnih sektora poput zdravstva, okoliša, obrazovanja i drugih, a da se do kraja 2014. ti sektori usavršavaju. Međutim, BiH još nije stigla do tog koraka.

Zbog ovog kašnjenja nisu kažnjene ni institucije niti odgovorni pojedinci, ali jesu indirektno kažnjeni građani. Prema Godišnjem izvještaju Evropske komisije o napretku BiH za 2013. godinu postignut je „veoma mali napredak“ u reformi javne uprave.

„Ovom procesu nedostaje neophodna politička podrška. (…) Stalna rascjepkanost i politiziranje sistema državne službe je i dalje razlog za zabrinutost“, piše u Izvještaju.

Donatori će pomoći ako pomogne i država

Projektni menadžer SIDA-e Mario Vignjević kaže da i donatori primjećuju nedostatak brige vlasti za reformu javne uprave. On je za CIN rekao da su donatori, iako zadovoljni učinjenim, očekivali više kada su osnivanjem Fonda počeli finansirati reformu.

Pojedini donatori su se u međuvremenu povukli. Ambasada Holandije je promijenila svoj strateški cilj u BiH, a DfID je zatvorio ured. Umjesto njih su, zahvaljujući utjecaju SIDA-e, došli novi – Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške koje je za reformu dalo oko šest miliona KM te Ministarstvo vanjskih poslova Danske sa oko 7,4 miliona KM.

Donatori su postavili uvjet da reformu pomognu i domaći budžeti pa su četiri vlade do danas u Fond uplatile ukupno 755.000 KM. Za naredne faze reforme na raspolaganju je oko 20 miliona maraka donatorskih i novaca iz budžeta. Donatori su u prvoj fazi bili zadovoljni što su projekti urađeni na sva četiri nivoa reforme uprave i što su se o njima jednoglasno dogovorile sve vlade. Istovremeno su to vidjeli i kao problem, jer je vladama često trebalo puno vremena da odobre projekt.

Vignjević kaže da je novac za nastavak reforme spreman, ali da vlast mora imati novi plan, s obzirom da postojeći ističe krajem godine. Ako toga ne bude, možda bi se moglo desiti najgore – da donatori obustave finansiranje.

„Čisto sumnjam da će neko zažmiriti i reći: ‘Hajde, OK, mi ćemo njima davati bez obzira što oni ne ispunjavaju svoje obaveze i što nema nekog plana’. Druga crna pretpostavka je da će ostali potencijalni donatori reći: ‘Što nam to treba, haj’mo ulagati tamo gdje ima rezultata, tamo gdje je odgovornost vlasti na nivou’“, objasnio je Vignjević.

Izvor: CIN.ba

Reforma javne uprave bez značajnih rezultata

Izvještaji za Medije ● 02 Jula 2014

Iako je reforma javne uprave BiH u fokusu već gotovo 10 godina na šta je utrošeno više od 10 miliona KM donatorskih sredstava, a Strategija reforme javne uprave je usvojena već 2006., imala je vrlo ograničen uticaj na građane i kvalitet usluga koje građani dobijaju od institucija javne uprave.

Lejla Ibranović, program menadžer TI BiH, naglasila je prilikom predstavljanja projekta kako je reforma javne uprave ključni prioritet u procesu pridruživanja Evropskoj uniji, ali da političke elite u BiH nisu dovoljno posvećene reformskim procesima i  da na reformu javne uprave gledaju samo kao na još jedan od uslova koje BiH mora ispuniti, a ne kao ključni preduslov za efikasnu vladu i ekonomski rast.

Kao razlog za nedostatak napretka, u svom uvodnom izlaganju, gospodin Pelle Persson, direktor Švedske agencije za međunarodnu saradnju i razvoj u BiH (SIDA), naglasio je da osim nedostatka političke volje za efikasnijom reformom, problem predstavljaju i podjele unutar administracije koje omogućavaju političke uticaje na javnu upravu i klijentelizam, koji onda ne mogu rezultirati efikasnim trošenjem javnih sredstava i efikasnošću u radu uprave.

Politizacija administracije, zapošljavanje koje nije na osnovu zasluga što dovodi do nedostatka kompetentnog kadra, neadekvatni mehanizmi ocjenjivanja rada službenika, nekompetentnost menadžerskih struktura i generalni nedostatak integriteta, prepoznati su kao ključni problemi u oblasti upravljanja ljudskim resursima.

Kompleksnost administrativnih struktura, neadekvatno upravljanje ljudskim resursima, dovode i do neefikasnosti u utrošku javnih sredstava, imajući u vidu postotak rashoda koji odlaze na plate zaposlenih u javnoj upravi. Naime, istraživanje TI BiH je pokazalo da se 45% budžetskih rashoda izdvaja na plate, što je daleko više od 25% koliko je preporuka Svjetske banke. Ne računajući transfere i subvencije, ovaj postotak je još veći – 70%, što je dodatan pokazatelj da ovakav udio ne može omogućiti značajna kapitalna ulaganja i razvojne projekte koji bi mogli unaprijediti BiH ekonomiju. Kada se još uzme u obzir da gotovo polovina BDP-a odlazi na javnu upravu, jasnija je potreba za reformama koje će dovesti do smanjenja administrativnog aparata, a povećanja njegove efikasnosti.

Nažalost, dosadašnji proces reformi je, osim nedostatka političke podrške, nailazio i na druge prepreke, kao što su nekoordinisanost među vladama i različitim nivoima odgovornosti, slaba politika razvoja i koordinacije, nejasne linije odgovornosti, nedostatak iskusnog stručnog osoblja, otpor same administracije za promjenama, itd. Upravo iz ovih razloga je naglašena potreba što jačeg uključivanja civilnog društva koje će obezbijediti sponu između građana i javne uprave i uključiti ih u procese reformi, kako bi se u konačnici proveli procesi koji će imati rezultate za same građane, što je i cilj projekta koji će TI BiH i CIN, uz podršku SIDA-e i Kraljevine Danske, provoditi u naredne četiri godine.

Saopštenje za medije – 2 7 2014 doc

Predstavljanje nalaza analiza u oblasti reforme javne uprave

Izvještaji za Medije ● 01 Jula 2014

Cilj projekta „Monitoring reforme javne uprave“ je doprinos boljoj provedbi Strategije reforme javne uprave i  veće učešće organizacija civilnog društva u reformskim procesima, a s ciljem stvaranja  transparentnije, efikasnije i djelotvornije javne uprave koja je od koristi za sve građane. Takođe, u ovom projektu želi se ukazati na  neposredan i konkretan uticaj provedbe reforme javne uprave, kao i utvrditi napredak u provedbi glavnih ciljeva institucionalne reforme i reforme javne uprave kroz nezavisni monitoring rezultata i evaluaciju provođenja reforme javne uprave.

Konferencija predstavlja priliku da se razgovara o dosadašnjim efektima Strategije za reformu javne uprave, ali i o tome u kojoj mjeri je ona poslužila da se unaprijede koherentnost, učinkovitost i efikasnost javne uprave i njenih institucija, te da se umanji fragmentacija unutar i između različitih nivoa vlasti.

Konferencija će se održati u srijedu, 02.07.2014, sa početkom u 11 sati, u Hotelu Bristol u Sarajevu. Dnevni red se nalazi u prilogu, a Konferencija će biti otvorena za predstavnike medija.

Najava za medije – 1 7 2014 doc

Budžeti u BiH: Puki zbir nesuvislih brojki ili transparentan prikaz trošenja?

Izvještaji za Medije ● 30 Juna 2014

Pravo na slobodan pristup informacijama predstavlja osnovno pravo svakog građanina da od javnih institucija dobije na uvid sve informacije od javnog značaja, odnosno sve informacije koje su u posjedu javnih organa, pa tako i podatke o budžetima javnih institucija i kompanija.

Slobodan pristup informacijama predstavlja osnov demokratije, jer da biste kao građanin učestvovali u donošenju odluka, morate raspolagati informacijama. U suštini, garantovanje prava građanima da imaju uvid u podatke od javnog značaja trebalo bi da im omogućava da vrše nadzor nad radom institucija, da saznaju na koji način se troše sredstva poreskih obveznika, da prate odluke koje se tiču građana i, uopšte, da omogući transparentnost rada svih institucija. Prema Zakonu o slobodi pristupa informacijama koji je na snazi u Bosni i Hercegovini, ovo pravo ima svaki građanin koji svim javnim institucijama, na svim nivoima, može uputiti zahtjev za bilo koju informaciju koja je u posjedu tih institucija. Iste su dužne da tražene informacije dostave u roku od 15 dana.

U javnom diskursu o pravu na pristup informacijama u BiH, međutim, nedovoljno pažnje posvećeno je tzv. proaktivnom objavljivanju informacija u posjedu javnih vlasti. Prednosti proaktivnog objavljivanja informacija su višestruke, u odnosu na proceduru podnošenja zahtjeva za informacijama koju podrazumijeva slobodan pristup informacijama u našoj zemlji. Zbog toga ovakav proaktivan sistem postoji u državama koje važe za najtransparentnije na svijetu, kao što je na primjer Švedska.

U Švedskoj, kao i u nekim drugim otvorenim sistemima, zakon o slobodi pristupa informacijama nalaže institucijama vlasti da proaktivno, na vlastitu inicijativu, objavljuju određene vrste informacija od javnog značaja, kao što su na primjer, informacije o javnim nabavkama, zapošljavanju u javnoj službi, trošenju budžetskih sredstava i sl.

Jedna od ključnih prednosti proaktivne transparentnosti sadržana je u tome što su informacije objavljene na ovakav način dostupne svima, dok su informacije dostavljene na zahtjev uglavnom dostupne samo pojedincima. S tim u vezi, bitno je naglasiti da su informacije koje organi vlasti i javne institucije prikupljaju u procesu rada javno dobro, pa pravo na takve informacije imaju svi građani. Uz to, institucije vlasti pružaju niz javnih usluga, kao što su obrazovanje, zdravstvena i socijalna zaštita, a informacije o tome kako pristupiti tim uslugama moraju biti proaktivno dostupne široj populaciji. U tom smislu, proaktivno objavljene informacije preduslov su i za ostvarivanje nekih od osnovnih ljudskih prava.

Takođe, praksa proaktivne transparentnosti može dovesti i do generisanja novih vrijednosti. Takvim pristupom objavljivanju informacija može se doprinijeti stvaranju takozvanog informacijskog kruga, u kojem različiti subjekti, kao što su akademske institucije ili nevladine organizacije, koriste proaktivno prezentirane informacije, nadograđuju ih i tako stvaraju nove informacije.

U konačnici, proaktivno objavljivanje informacija značajno bi olakšalo i rad javne administracije, tako što bi smanjilo pritisak na službenike da obrađuju i odgovaraju na pojedinačne zahtjeve za pristup informacijama, budući da su tražene informacije već dostupne.

Proaktivnim objavljivanjem uštedjeli bi se resursi i kapaciteti, kako onih koji zahtijevaju određenu informaciju (mediji, građani, predstavnici civilnog društva), tako i onih koji imaju zakonsku obavezu da na taj zahtjev odgovore (nadležne institucije, javna preduzeća i drugi).

Nažalost, u BiH, zakoni o slobodi pristupa informacijama na državnom i entitetskom nivou omogućavaju pristup informacijama jedino putem pismenog zahtjeva. Odnosno, zakoni o slobodi pristupa informacijama u BiH ne sadrže odredbe o proaktivnom objavljivanju.

Ipak, postoje drugi, sektorski zakoni koji nalažu objavljivanje određenih informacija na proaktivan način (na primjer, u službenim glasnicima ili na službenim web-stranicama javnih tijela).

Primjera radi, nadležna tijela moraju objaviti različite budžetske dokumente, prema zakonima o budžetima (budžetskom sistemu) na različitim nivoima vlasti. Prema zakonima o reviziji, uredi za reviziju objavljuju izvještaje o reviziji na svojim službenim web-stranicama. Na nekim nivoima vlasti, usvojeni su propisi koji se odnose na održavanje službenih web-stranica, a jednim dijelom oni određuju i vrste informacija koje treba da budu dostupne.

Otvorenost i dostupnost budžeta u BiH – praksa

Politička transparentnost igra veliku ulogu u omogućavanju provođenja ključnih reformi za razvoj zemlje i društva. Međutim, upravo je to jedna od najslabijih karika u BiH. Iako imamo Zakon o pristupu informacijama po uzoru na druge evropske države, nedostaje nam sve ono što bi političku i budžetsku transparentnost garantovalo i u praksi.

Kada je riječ o budžetima na svim nivoima vlasti, generalno govoreći, oni jesu dostupni, ali se ne može reći da sve institucije objavljuju budžete na svojim web stranicama.

”Čak na najvišim nivoima, dakle pojedina ministarstva na bh. nivou na svojim stranicama nemaju objavljene budžete” kaže za BUKU Ivana Korajlić, portparolka organizacije Transparency International BiH.

Ako govorimo o manjim lokalnim zajednicama, još uvijek postoji određeni broj opština koje čak ni nemaju svoje web stranice, pa samim tim i ne objavljuju važne dokumente na ovaj način.

„S druge strane, one lokalne zajednice koje imaju svoje web stranice, često ih ne ažuriraju, pa možete naći budžet za 2011. godinu, ali ne i za 2014. godinu. Takođe, sama forma budžeta nije ujednačena, pa je ponekad teško pratiti pojedine stavke jer se različito kategorišu i prikazuju u dokumentima budžeta, dok su, sa druge strane, budžetske stavke suviše uopštene da bi davale dovoljno informacija o tome koji izdaci se podrazumijevaju pod tim stavkama i jednostavno nisu detaljno razložene”, navodi za BUKU portparolka TI BiH.

Ono što je primijetno na web stranicama pojedinih opština i gradova, i što predstavlja dobru praksu, jeste da su budžeti objavljeni na početnim stranicama, u posebnim sekcijama. Međutim, ono što nedostaje jesu npr. informacije o izvršenju budžeta za tekuću godinu (npr. web stranica grada Banjaluka  www.banjaluka.rs.ba). Takođe, budžeti se objavljuju većinom u izvornom obliku, kakav je usvojen pred Skupštinom, pa  građani teško mogu da prate i razumiju dokument koji formom i jezikom nije prilagođen za širu upotrebu.

Sve ovo, kaže Korajlićeva,  utiče na transparentnost rada institucija i otežava posao organizacijama civilnog društva i medijima pri provođenju istraživanja. Ono što je takođe apsurdno u BiH, a sa čim se TI BiH susretao pri istraživanju koje trenutno provode vezano za budžetska izdvajanja za političke partije, jeste da npr. u maju mjesecu još uvijek postoje institucije čiji budžeti nisu usvojeni za tekuću godinu.

Mirjana Popović, novinarka Centra za istraživačko novinarstvo iz Sarajeva  (CIN) kaže za BUKU da je, iako smatra da je nezahvalno generalizovati situaciju, praksa pokazala da se kod nas može jednostavno doći do „opštih” budžeta države i entiteta, kao i nekolicine kantona. To se, naime, može učiniti pristupom na Internet stranice ministarstava finansija.

Međutim, problem je, smatra Popovićeva, što se na ovim stranicama ne mogu uvijek i svuda naći drugi dokumenti o trošenju javnog novca, poput traženih i odobrenih budžeta, rebalansa, te detaljnog izvještaja o izvršenjima budžeta.

„Mi u CIN-u ovaj nedostatak rješavamo dobrom saradnjom sa glasnogovornicima državnog i entitetskih ministarstava finansija. Zahvaljujući tome, obično odmah nakon usmene molbe dobijemo tražene dokumente.  Naime, svi ovi dokumenti su nam izuzetno važni u istraživačkom novinarstvu, pri analizi trošenja novca ili rekonstrukciji tokova novca koji je namijenjen za određene stavke. Međutim, nemaju svi takvu mogućnost. Posebno ne hiljade i hiljade građana koji žele odgovore”, kaže za BUKU novinarka Centra za istraživačko novinarstvo.

Ona smatra da bi bilo izuzetno važno da se svi ovi dokumenti, sistematski i pregledno, redovno stavljaju na stranice ministarstava finansija, a među njima naročito  detaljni izvještaji o izvršenjima budžeta.

„Razlozi su višestruki: zbog transparentnog trošenja novca – ovako bi većina građana bila besplatno upoznata sa kanalima trošenja; zbog aktivnijeg učešća građana u javnom životu, kroz uticaj na formiranje budžeta ili njegovu kritiku; na kraju – kako bi i sami državni službenici izbjegli niz pojedinačnih, a istovjetnih odgovora na zahtjeve za nekim od dokumenata budžeta. I, najvažnije – u svakoj kući je red da onaj ko u kuću donosi pare, zna gdje i zašto se one troše”, kaže Popovićeva za naš portal.

Ona navodi da, kada je riječ o nižim nivoima vlasti, bez zahtjeva ili pristupa lokalnim službenim novinama, možda nikada nećete dobiti pristup informacijama o budžetu.

Tada je češći slučaj da ćete se suočiti sa zamornim birokratskim aparatom državnih službenika koje ćete moliti da vam proslijede potreban dokument, kako vam procedura pisanja zahtjeva za njegovo prosljeđivanje ne bi oduzela 15 dana.

Ista je situacija i sa budžetima pojedinačnih institucija.

Takođe, često se dešava da su i službenici nadležni za odgovaranje na ove zahtjeve nedovoljno upućeni u Zakon o pristupu informacijama, u obaveze koje iz njega proizilaze, kao i u dokumente institucije u kojoj su zaposleni.

„Dešavalo nam se često da nam na zahtjev u instituciji odgovore sa ‘pa, gdje ja to sada da nađem’?”,kaže Popovićeva.

Dodaje da nije neobično da se to desi i kada traže budžet nekog od korisnika budžeta na državnom ili entitetskom nivou.

„Rijetko koja institucija na svojim Internet stranicama ima ovaj dokument. Štaviše, sada se i ne mogu sjetiti da ijedna ima detaljne budžete čije su stavke predstavljene analitički i tako građaninu daju jasnu sliku o tome gdje će novac za tu godinu biti potrošen”, navodi Popovićeva.

Ona ističe da nijedna institucija nije samoinicijativno na svoju stranicu postavila dokumente koje su novinari CIN-a više puta uzastopno zahtijevali. Proaktivno objavljivanje dokumenata za koje institucije često primaju zahtjeve svakako bi doprinijelo efikasnijem radu i novinara, a i samih institucija.

Sadržaj i forma objavljenog budžeta

Bilo da su u pitanju novinari, organizacije civilnog društva ili obični građani, svako ko zatraži pristup informacijama o nekom od javnih budžeta u našoj zemlji, neminovno se suočava sa teškoćama u razumijevanju ne samo sadržaja, već i različitih formi u kojima su ovi dokumenti prezentovani  javnosti. Neki dokumenti, na primjer, sadrže i elemente prijedloga i usvojenih budžeta, dok drugi imaju samo opšte stavke u prikazu budžeta po korisnicima. Treći se, pak, objavljuju sa određenim tekstualnim dijelom. Sve to može biti vrlo zbunjujuće.

„Poznajem ljude koji su, želeći da budu informisani o životu svoje zemlje, htjeli da nađu neke odgovore u budžetima, ali su se zbog ovakvih nedovoljnosti u sadržaju i nejasnoća u formi našli pred zidom i odustali od pokušaja da budu aktivni učesnici u životu svoje zajednice. Iako izgleda pretjerano, i to je jedna u nizu sitnih komplikacija i prepreka u BiH koje sprečavaju pojedince da postanu – aktivni građani”, kaže za BUKU Mirjana Popović.

Popovićeva primjećuje i da se budžeti često nalaze u nečitljivom i nepreglednom formatu.

„Forme znaju biti različite: u Kantonu Sarajevo je to skup excel listova koje su podijeljene po sadržaju (prihodi, rashodi, pojedinačni korisnici itd.), dok je na državnom nivou to dio iz službenog glasnika pretvoren u adobe dokument, uključujući cijeli zakon, dakle i tekstualni dio”, navodi novinarka CIN-a.

Slična iskustva dijeli i politički analitičar Almir Terzić, koji za naš portal kaže da se često radi o veoma komplikovanom materijalu, sačinjenom od po nekoliko stotina stranica i tabela, koje su definisane kodovima, a koje građanima izvan ekonomske struke ne predstavljaju ništa drugo osim pukog zbira brojki.

Budžetske stavke bi, smatra Terzić, trebalo učiniti jasnijim, kako bi građani imali uvid u trošenje novca koji dolazi od samih građana kao poreskih obveznika.

Nažalost, kaže on, vlade, ali i parlamenti i gradske skupštine, radije taj prostor koriste za svakodnevno predstavljanje protokolarnih aktivnosti svojih zvaničnika.

„Često se radi o informacijama koje svojim sadržajem ne služe čak ni medijima, a još manje samim građanima”, rekao je Terzić za BUKU.

Prema Terzićevom mišljenju, zakoni o slobodi pristupa informacijama nisu nikakav garant da će građani, pozivajući se na njegove odredbe, dobiti traženu informaciju, naročito ako se radi o finansijskim izdvajanjima i utrošcima, što uglavnom i jeste sadržaj budžeta na svim razinama vlasti.

„Odgovori, kada i ako stignu, sadržavaju šifrovane poruke, i bez prethodnog predznanja, odnosno posjedovanja informacija, gotovo da ništa novo ne možete, niti ćete saznati ukoliko se samo oslonite na sadržaj dobivene informacije”, kaže ovaj politički analitičar iz Sarajeva.

Imajući u vidu sve navedene probleme, transparentnost budžeta znatno bi se unaprijedila  ukoliko bi sve relevantne informacije o budžetima bile dostupne široj javnosti, a posebno na nivou kantona, gradova i opština. Dešava se, na primjer, da građani nisu blagovremeno obaviješteni o organizovanju javne rasprave o budžetu u svojim mjesnim zajednicama. Bolja informisanost svakako bi doprinijela aktivnijem uključivanju  građana u javne rasprave koje se tiču donošenja budžeta u njihovoj lokalnoj zajednici.

Takođe se dešava da, zbog političkih odnosa u samoj mjesnoj zajednici, ne postoji mogućnost da budžet, u obliku koji je ponudio nadležni organ, bude usvojen. Tako je donošenje budžeta u BiH, na svim nivoima, postalo predmet političke trgovine vladajućih struktura, bez uzimanja u obzir i uvažavanja mišljenja i potreba građana.

To najbolje pokazuje činjenica da na nivou Bosne i Hercegovine na korekciju predloženog budžeta institucija ne mogu uticati čak ni zastupnici svojim amandmanima. Bosna i Hercegovina je, vjerovatno, jedina zemlja na svijetu u kojoj sudbinu budžeta utvrđuje tijelo koje je sastavljeno od nekoliko osoba – Fiskalni savjet, a razreze obavlja drugo – Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Bez njihovih saglasnosti gotovo da nije moguće izvršiti ni minimalne korekcije u smislu povećanja budžeta, osim malih unutrašnjih preraspodjela, koje su također, veoma rijetke. Budžeti u BiH, a samim tim i građani, postali su na taj način taoci onih koji su u javnosti poznati kao lideri.

Budućnost proaktivne transparentnosti u BiH?

Savjet ministara BiH nedavno je formirao interresornu radnu grupu koja bi trebalo da pripremi novi nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi pristupa informacijama na državnom nivou, te da ocijeni usaglašenost postojećeg zakona sa Konvencijom Savjeta Evrope o pristupu službenim dokumentima.

Ovo može biti odlična prilika da vlasti u BiH unaprijede postojeći zakon, uvodeći odredbe o proaktivnom objavljivanju informacija u posjedu javne vlasti.

Da bi se to ostvarilo, potreban je strateški pristup promociji proaktivnog objavljivanja informacija. Takav sistem treba biti pažljivo i sistemski pripremljen i promovisan.

Između ostalog, on podrazumijeva resurse koje treba posvetiti njegovom uspostavljanju i razvoju. Za što bolju efikasnost, može se ostvariti koordinacija sa drugim, relevantnim programima. Primjera radi, Slovenija je zakonsku obavezu proaktivnog objavljivanja kombinovala sa strategijom e-uprave i e-demokratije, što je rezultiralo portalom E-uprava. Dalje, potrebno je uspostaviti funkcionalne mehanizme za redovno objavljivanje i ažuriranje informacija, kako bi informacije imale vrijednost, a javnost zadržala povjerenje u javna tijela. Javni službenici treba da prođu određene obuke, kako bi mogli djelovati u skladu sa pravilima proaktivnog objavljivanja, uključujući pripremu informacija, primjenu zakonom definisanih izuzetaka u objavljivanju, korištenje različitih komunikacijskih kanala itd.

Iskustva u svijetu i zemljama u regiji ukazuju na to da najbolje institucionalno rješenje za kreiranje standarda, izdavanje preporuka i smjernica, te monitoring proaktivne transparentnosti predstavlja nezavisni organ, poput povjerenika za informacije, koji postoji u Srbiji, Sloveniji, a odnedavno i u Hrvatskoj, ili agencija za slobodan pristup informacijama, koja djeluje u Crnoj Gori.

Prednost ovih institucija ogleda se u činjenici da su one isključivo posvećene pitanju poštivanja prava na informaciju, a odluke koje donose su obavezujuće.

S druge strane, građane, kao jednu od najvažnijih karika jednog društva, potrebno je upoznati sa vrstama informacija koje su dostupne i načinima ostvarivanja pristupa istim. Za takav pristup potrebno je da bh. vlasti prilagode postojeće zakonodavstvo o pravu na pristup informacijama novim standardima proaktivnog objavljivanja i približe ga novom tehnološkom okruženju.

Ivana Korajlić iz Transparency International BiH kaže da je transparentnost i otvorenost budžeta srž cjelokupne odgovornosti i transparentnosti vlasti, jer građani moraju imati informacije o tome na koji način se finansiraju institucije, te na koji način je planirana potrošnja novca koji, prije svega, dolazi od samih građana.

Ako ne postoje javno objavljeni budžetski pokazatelji o tome kako vlasti raspoređuju novac građana Bosne i Hercegovine, onda oni nemaju ni informacije o tome šta vlasti rade i da li rade u njihovom interesu. Netransparentnost budžeta, u konačnici, omogućava nenamjensko trošenje javnih sredstava i omogućava brojne zloupotrebe, čiji smo svjedoci unazad dvadeset godina.

Izvor: Buka.com

Predstavljanje projekta “Održivost civilnog društva u BiH-CSSP”

Izvještaji za Medije ● 30 Juna 2014

Nakon uvodnog obraćanja moderatora manifestacije, uslijedilo će prikazivanje 10-minutnog filma o problemima sektora na kojima će raditi organizacije civilnog društva, partneri projekta CSSP. Prisutnim zvanicama obrao se g. David Barth, direktor misije USAID-a u BiH, g. Zlatan Ohranović, izvršni direktor CCI-ja, g-đa Aida Daguda, izvršna direktorica CPCD-a i baronesa Warsi, Vlada Velike Britanije. Po završetku obraćanja zvanica predstavljene su i partnerske organizacije na projektu, a zvanice su pozvane da posjete sajam organizacija civilnog društva smješten u susjednoj sali, i da na taj način saznaju nešto više o samim projektima organizacija kroz neformalno druženje i razmjenu informacija.

Naša organizacija će ovaj projekat implementirati u saradnji sa Centrom za istraživačko novinarstvo.

Bh. poslanici jačaju napore u borbi protiv korupcije

Izvještaji za Medije ● 23 Juna 2014

Sa paketom antikorupcijskih zakona koje je ovog mjeseca usvojio parlament Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), vlasti su pojačale napore u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, kažu stručnjaci i građani.

Entitetska vlada usvojila je pet zakona, od kojih dva predviđaju uspostavu specijalizovanih jedinica za borbu protiv kriminala i korupcije.

Premijer FBiH Nermin Nikšić izjavio je da će novi organi biti slični hrvatskom Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala.

”Te izmjene predstavljaju novo poglavlje za zemlju i njene pravosudne institucije,” izjavio je Nikšić 5. juna, na novinskoj konferenciji u Sarajevu nakon usvajanja tih zakona.

Antikorupcijske jedinice bit će formirane nakon oktobarskih izbora u BiH.

“Sudstvo i tužilaštvo će sad mnogo bolje raditi,” izjavio je za SETimes Mirsad Đonlagić, član Komisije za evropske integracije entitetskog parlamenta.

“Taj paket antikorupcijskih zakona različit je od prethodnih, jer su zakoni poboljšani. Sad imamo pravni okvir,” izjavio je za SETimes Ismet Osmanović član parlamenta BiH.

Primjenom novih zakona će se vršiti bolja koordinacija pravnih institucija u 10 kantona FBiH, jer će oni sad imati neophodne alate za procesuiranje kriminala i korupcije.

“Zakonom se uvodi institut sudova za procesuiranje, koji bi trebao znatno doprinijeti efikasnijem otkrivanju, razjašnjavanju i dokazivanju svih oblika organizovanog kriminala,” izjavio je ministar pravde FBiH Zoran Mikulić.

Jednim od tih novih zakona omogućava se konfiskacija ilegalno stečene imovine, koju se opisuje kao imovinu stečenu zakonski zabranjenom i kažnjivom djelatnošću s krivičnim implikacijama.

”Kada kriminalce ostavite bez sredstava, udarili ste ih u centar. Primjenom ovih zakona ne samo što će BiH ispuniti svoje evropske obaveze, već će se i smiriti situacija u društvu, koje je jako nezadovoljno zbog velikog stepena korupcije i kriminala,” izjavio je Đonlagić.

“U cilju provedbe tog zakona bit će osnovana federalna agencija koja će upravljati konfiskovanim dobrima, sa sjedištem u Sarajevu, te specijalno organizovane jedinice van sjedišta,” izjavio je zaSETimes Nenad Petrović, advokat iz Sarajeva.

Nakon građanskih protesta u februaru sve je veći pritisak za reformu vlade i mjere protiv korupcije.

Prema podacima agencije Transparency International, oko 35 posto građana BiH izjavilo je da se obim korupcije povećao u zadnje dvije godine, a 70 posto izjavilo je da su vlasti nedjelotvorne u borbi protiv korupcije.

Zvaničnici iz Brisela jasno su stavili do znanja da EU očekuje snažnije napore u procesuiranju korupcije u BiH, naglašavajući da zahtjevi građana izraženi tokom februarskih protesta odslikavaju one iz EU.

Građani su pozdravili usvajanje antikorupcijskih zakona i kažu da se mora nastaviti s reformama kako bi se unaprijedilo ekonomsko i socijalno stanje u zemlji.

“Dobra je stvar to što zaista možemo vidjeti da se neke stvari kreću naprijed,” izjavio je zaSETimes Sejad Ludivić, profesor sociologije iz Sarajeva. “Ja nemam iluzija da će sve početi da funkcioniše preko noći, ali vremenom i političkom voljom da se provedu reforme stvari mogu ići nabolje, zasigurno. Na kraju krajeva, ako se građanima ne sviđa tempo reformi – izbori su u oktobru.”

“Građani Bosne i Hercegovine zahtijevaju da političari prestanu s prepucavanjima i da počnu da se bore protiv korupcije i siromaštva. Političari sada imaju priliku pokazati kako oni slušaju glas naroda,” izjavio je visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko.

Stručnjaci međutim kažu da bi vlasti u Sarajevu trebale biti pažljive kad se radi o političkom pritisku na istražne i pravosudne institucije, naglašavajući da su slične inicijative bile provođene i u Republici Srpskoj (RS), ali da nisu uspjele.

“RS je formirala specijalno tužilaštvo i agenciju za konfiskaciju ilegalno stečene imovine, ali te institucije nisu imale nikakvih rezultata i služile su za zaštitu najviših političara. To bi trebalo poslužiti kao primjer za FBiH. Novim agencijama trebala bi se dati puna nezavisnost ako želimo uspjeti u borbi protiv korupcije. Od presudne su važnosti jasne nadležnosti i saradnja,” izjavila je za SETimes Ivana Korajlić, glasnogovornica organizacije Transparency International za BiH.

Izvor: SETimes

Uhapšen Kemal Čaušević

Izvještaji za Medije ● 18 Juna 2014

Bivši direktor UIO BIH, Kemal Čaušević uhapšen je jutros u policijskoj akciji zajedno sa 53 osobe, među kojima su i djelatnici ove institucije.

Kemal Čaušević, bivši direktor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) Bosne i Hercegovine (BiH), uhapšen je jutros u policijskoj akciji „Pandora“, zajedno sa 53 osobe. Među uhapšenima je i 30 pripadnika UIO i carinskih terminala, potvrđeno je iz državnog Tužilaštva.

U saopštenju se navodi da su Čaušević i ostali uhapšeni pod istragom zbog koruptivnih kaznenih djela organiziranog kriminala, carinskih i poreznih utaja, pranja novca i zloupotrebe položaja ili ovlasti u vezi sa uvozom tekstilne i druge robe u BiH.

Akcija se provodi u više gradova BiH po nalogu Tužilaštva a proizašla je iz ranijih akcija Agencije za istragu i zaštitu (SIPA) poznatih pod nazivima „Bos“, „Elipsa“ i „Master“.

Prema do sada prikupljenim saznanjima Tužilaštva, osumnjičene osobe su ostvarile nezakonitu imovinsku korist i stekle skupocjenu imovinu. Istraga se provodi sa ciljem identificiranja i oduzimanja nezakonito stečene imovinske koristi u višemilijunskim iznosima, navodi se u saopštenju Tužilaštva BiH.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva je krajem aprila prošle godine objavio priču o imovini Kemala Čauševića, koji je tokom sedam godina kupio devet stanova i poslovnih prostora, te 20 duluma zemljišta a njegovi tadašnji prihodi nisu mogli pokriti kupovinu skupocjenih nekretnina.

Nakon što je CIN objavio priču, Sud BiH je blokirao jedanaest nekretnina koje se nalaze u vlasništvu Čauševića. U rješenju Suda tada je navedeno da se protiv njega vodi više povezanih istraga zbog zloupotrebe položaja i ovlasti.

CIN je otkrio da prihodom od 576.000 KM, koje je Čaušević primao na ime plaća i naknada, nije mogao pokriti ulaganja u imovinu vrijedne milion i 80 hiljada KM.

Kako navode u SIPA, akcija „Pandora“, koja je sinoć počela, najveća je i najsloženija operativna akcija u borbi protiv finansijskog kriminala i korupcije u BiH. U njoj je učestvovalo više od 300 policijskih službenika.

Pretreseni su objekti na oko 40 lokacija na području Sarajeva, Ilidže, Istočnog Sarajeva, Ilijaša, Kiseljaka, Tuzle, Brčkog, Gradačca, Srebrenika, Doboja, Doboj-Juga, Tešnja, Čelića, Banja Luke, Broda, Gradiške, Kozarske Dubice, Čelinca, Kotor Varoši, Dervente, Prijedora, Bihaća, Bijeljine i Zvornika. Pretresima su obuhvaćene i službene prostorije UIO BiH.

U tužilaštvu kažu da je tužiteljski tim sa istražiteljima i suradnicima duže od 8 mjeseci provodio detaljnu i temeljitu istragu.

Prijava SIPA-e protiv Čauševića

SIPA je u prijavi upućenoj Tužilaštvu BiH početkom 2011. godine, navela da je Čaušević godinama igrao važnu ulogu u prikrivanju nezakonitosti pri uvozu tekstila.

U tim je poslovima zbog utaje carinskih dažbina i PDV-a državni budžet oštećen za najmanje 6 miliona KM. Prema podacima iz izvještaja SIPA-e, Čaušević i drugi uposlenici UIO-a su dozvoljavali uvoz tekstila sa lažnim deklaracijama o porijeklu robe.

Nekoliko firmi je uvozilo kineski tekstil i druge proizvode sa dokumentacijom koja je lažno pokazivala da roba vodi porijeklo iz Turske. Ovu dokumentaciju su podnosili kako bi izbjegli plaćanje carinskih i poreskih dažbina jer je, prema Sporazumu o trgovinskoj saradnji, uvoz tekstila iz Turske oslobođen plaćanja carinskih dažbina. Na ovaj način osumnjičeni uposlenici UIO-a su sebi i spomenutim firmama pribavili znatnu materijalnu korist, stoji u izvještaju.

Čauševiću je stavljeno na teret i da je spriječio pojedine uposlenike UIO-a da naknadno naplate carinske i poreske dažbine.

U dokumentu se spominje slučaj Edina Cernice, šefa Carinske ispostave UIO-a u Sarajevu, koji je pokušavao naknadno naplatiti carinske dažbine. Cernica je 2005. i 2006. godine zatražio od nadležnih institucija Turske provjeru autentičnosti Certifikata EUR 1, odnosno potvrdu o porijeklu robe. Međutim, prije nego je završio ovaj postupak, Čaušević ga je smijenio i rasporedio na druge poslove. Na njegovo mjesto je postavio drugog službenika koji je obustavio postupak naplate.

Izvor: CIN BiH

Prijedlog Zakona o Fondu solidarnosti ne omogućava transparentnost raspodjele sredstava

Izvještaji za Medije ● 13 Juna 2014

Banja Luka, 13. juni 2014. – Transparency International Bosne i Hercegovine (TI BiH), Helsinški parlament građana Banja Luka (HPG), Centar za zaštitu životne sredine i Oštra nula uputili su Narodnoj skupštini RS komentare na prijedlog Zakona o Fondu solidarnosti za obnovu Republike Srpske, iako je Zakon upućen NSRS u hitnoj proceduri i bez mogućnosti javne rasprave.

U komentarima i prijedlozima koje su dostavile ove organizacije, navedena je potreba detaljnog definisanja kriterijuma za raspodjelu sredstava i sanacije štete u samom Zakonu, umjesto ostavljanja Vladi da ove odredbe naknadno definiše. Uslove, način, korisnike, postupak, oblik i obim korišćenja sredstava za sanaciju štete trebalo bi definisati u samom Zakonu, a ne naknadnim odlukama Vlade, kako bi se izbjegla diskrecija u propisivanju ovih procedura i njihovo proizvoljno tumačenje. Sama činjenica da je u Upravnom odboru Fonda predviđeno većinsko učešće predstavnika Vlade, ostavlja Vladi monopol nad donošenjem odluka, dok s druge strane nije omogućeno civilnom sektoru ni građanima da vrše nadzor i utiču na donošenje odluka.

Osim što su pojmovi u zakonu, kao i procedure procjene i naknade štete nejasno definisani, te mogu omogućiti proizvoljno donošenje odluka, prijedlogom Zakona nije zagarantovana ni transparentnost procesa raspodjele sredstava i donošenja odluka. Zbog toga su organizacije posebno naglasile potrebu blagovremenog objavljivanja detaljne liste svih pojedinačnih uplata na račun Fonda, kao i liste svih pojedinačnih isplata, kako bi se osigurala javnost rada Fonda.

TI BiH, HPG, Centar za životnu sredinu i Oštra nula podsjećaju da su sredstva kojima će raspolagati Fond solidarnosti namijenjena pomoći onima koji su pogođeni poplavama i da se mora omogućiti pravična i transparentna raspodjela ovih sredstava i izbjeći i najmanja mogućnost zloupotrebe, što je trebalo definisati u samom Zakonu. Predložena rješenja koja su upućena NSRS, nažalost, ostavljaju previše mogućnosti za neujadnačeno tumačenje, proizvoljnu raspodjelu sredstava i ne daju garanciju građanima da će sredstva zaista biti raspoređena onima kojima su najpotrebnija.

Press rls – 13 6 2014 doc

Komentari na prijedlog zakon o fondu solidarnosti

Projekat EU usmjeren na korupciju u BiH

Najave ● 11 Juna 2014

Projektom EU koji se odnedavno provodi u Bosni i Hercegovini (BiH) zemlji će se pomoći da organizuje svoje institucije i vlast tako da zaustavi korupciju, pružanjem veće podrške odgovornosti i transparentnosti, te unapređivanjem upravljanja javnim finansijama i rada civilnog društva.

Tim projektom će se zemlji pomoći u pripremi svoje strategije i akcionog plana protiv korupcije za period od 2015. do 2019.

Napori EU usmjereni na zaustavljanje korupcije u BiH su do sad uključivali pomoć agencijama za provođenje zakona i pravosuđu.

Prema riječima Holgera Schroedera, otpravnika poslova delegacije EU u BiH, tim projektom, vrijednim 450.000 eura, zemlji će se pomoći u izradi ažurirane strategije i akcionog plana, te će se pružiti podrška za provođenje tih strategija.

“Nama su potrebne djelotvorne agencije za provođenje zakona, kao i suci i tužioci koji se ne boje na sebe preuzeti te kompleksne slučajeve. Treba nam i angažman civilnog društva i medija u cilju zajedničkog praćenja dešavanja u predmetima vezanim za korupciju, kao i u cilju naglašavanja svih uspjeha ostvarenih u tom polju,” izjavio je Schroeder.

On je međutim dodao da je za zaustavljanje korupcije u BiH prije svega potrebna opredijeljenost politčara u zemlji da podrže institucije koje rade na tim pitanjima.

Zaustavljanje korupcije je jedan od najvažnijih zadataka s kojima će se BiH suočiti na svom putu ka pridruživanju EU.

Sead Lisak, direktor Antikorupcijske agencije BiH, izjavio je da se zemlja nalazi na raskrsnici u svojoj borbi protiv korumpiranosti.

“BiH je potrebna moderna, angažovana i smjela strategija za borbu protiv korupcije. Usvajanjem i primjenom najbolje evropske prakse protiv korupcije, mi ćemo stremiti ka unapređivanju domaćeg proizvoda,” izjavio je Lisak za SETimes.

Kako međutim kažu iz organizacije za borbu protiv korupcije “Transparency International”, raniji projekti nisu imali očekivane efekte. Zadnjih godina došlo je do porasta nivoa korupcije u zemlji.

“Glavna razlika između ovog i drugih projekata je što ćemo mi pomagati agenciji za sprječavanje korupcije u pripremi strategije i akcionog plana,” izjavio je vođa projekta EU Zoran Jacev zaSETimes.

On kaže da bi se ta strategija i akcioni plan trebali prilagoditi kapacitetima institucija u BiH.

Očekuje se da će se tim planom institucije podstaći na ispunjavanje svojih zakonskih obaveza, na užu koordinaciju svojih aktivnosti, jačanje povjerenja kod građana i saradnju s civilnim i privrednim sektorom, kao i s medijima.

Nevladin sektor i druge vaninstitucionalne organizacije bit će direktno uključeni u taj projekat.

“Uloga organizacija civilnog društva je da pokrenu aktivnosti planirane u strategiji koje do sad nisu provedene. Strategijom se želi prevazići manjak političke volje u borbi protiv korupcije,” izjavio je direktor antikorupcijske nevladine organizacije “Account” Eldin Karić za SETimes.

Dopune Zakona o sukobu interesa RS otvaraju prostor za zloupotrebe u raspodjeli pomoći

Izvještaji za Medije ● 11 Juna 2014

Banja Luka, 11. juni 2014. – Transparency International Bosne i Hercegovine (TI BiH) smatra neprihvatljivim prijedlog dopune Zakona o sprečavanju sukobu interesa u institucijama vlasti Republike Srpske, koji je zajedno sa setom zakona o osnivanju Fonda solidarnosti upućen na usvajanje Narodnoj skupštini RS po hitnom postupku na sjednici zakazanoj za 13.6.2014.

Predložena dopuna odnosi se na uvođenje izuzetka od zabrane javnim zvaničnicima da budu članovi organa, predsjednici ili direktori udruženja ili fondacija koja se finansiraju iz budžeta u iznosu većem od 100.000 KM, pri čemu je predložen izuzetak u slučaju fondacija i fondova osnovanih za saniranje štete od elementarnih nepogoda i drugih katastrofa. Iako se u obrazloženju navodi da je cilj ove dopune otklanjanje prepreka za osnivanje Fonda solidarnosti, potrebno je naglasiti da Fond solidarnosti, koji osniva i čije djelovanje reguliše Vlada, nije isto što i fondacija koju mogu osnovati i druga pravna i fizička lica, te će ova izmjena omogućiti javnim zvaničnicima da osnivaju fondacije koje se mogu finansirati iz budžeta, čime se otvara novi prostor za zloupotrebe.

TI BiH upozorava da je u periodu nakon katastrofe koja je zadesila BiH, neophodno otkloniti sve prilike za zloupotrebu pri raspodjeli sredstava za poplavljena područja, a da bi usvajanje ovakvih dopuna Zakona, ne samo produbilo sumnju javnosti, već i direktno omogućilo javnim zvaničnicima da koriste elementarne nepogode za osnivanje sopstvenih fondacija i na taj način preusmjeravaju sredstva iz budžeta.

Zbog svega navedenog, TI BiH apeluje na zakonodavce da zakonski razgraniče Fond solidarnosti od ostalih udruženja i fondacija i osiguraju zaštitu od zloupotreba pri raspodjeli sredstava za saniranje šteta.

Press rls – 11 6 2014 doc

Održan okrugli sto Najbolje prakse u istraživanju i procesuiranju korupcije

Izvještaji za Medije ● 10 Juna 2014

Učesnici okruglog stola bili su predstavnici policije, tužilaštava, Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, Uprave za indirektno oporezivanje i drugi stručnjaci koji se bave istraživanjem i procesuiranjem korupcije.

Tokom vrlo konstruktivne i otvorene diskusije govorilo se i o brojnim preprekama i rizicima za uspješnu borbu protiv korupcije u BiH, uključujući limitiranost izvora informacija (mali broj pojedinaca koji prijavljuju korupciju zbog nedostatka mehanizama zaštite, nedovoljni kapaciteti istraživačkog novinarstva, neblagovremeno i neadekvatno postupanje po revizorskim izvještajima), političkim pritiscima i intervencijama na pravosudne organe, problemima u utvrđivanju nadležnosti za slučajeve moguće korupcije, nedostatku stručnjaka za pojedina pitanja (ekonomski i drugi vještaci), ograničenjima u pristupu savremenoj tehnologiji, različitim kriterijima sudova u odnosu na ista krivična djela i drugim preprekama. Takođe, naglašeno je da uprkos određenom napretku i pozitivnim primjerima u procesuiranju tzv. sitnih slučajeva korupcije, Bosna i Hercegovina još uvijek nema dovoljno uspjeha u procesuiranju slučajeva korupcije visokog profila.

Nasuprot tome, Republika Češka se posljednjih par godina suočava sa tzv. tužilačkom revolucijom tokom koje je, zahvaljujući pozitivnoj sprezi medija i pojedinih tužilaca, te pritisku javnosti, počela da ostvaruje značajan napredak i u procesuiranju korupcije najvišeg nivoa.

S ciljem razmjene iskustva i pozitivnih praksi, projekat će omogućiti da nekoliko predstavnika organa za proveđenje zakona iz BiH ode u studijsku posjetu u Češku Republiku i sastane se sa kolegama predstavnicima policije, tužilaštava, sudova i nevladinih organizacija, aktivnih u borbi protiv korupcije.

Pored toga, teme obrađene na okruglom stolu, kao i dobre prakse u otkrivanju i procesuiranju korupcije u BiH, biće objavljene u istoimenoj studiji, kao finalnom rezultatu projekta.

Održan okrugli sto Najbolje prakse u istraživanju i procesuiranju korupcije

Održana konferencija Partnerstvo za otvorenu vlast

Izvještaji za Medije ● 09 Juna 2014

Ovom prilikom, predstavnicima bh. institucija, civilnog društva i medija predstavljene su prednosti koje bi BiH imala uključivanjem u Partnerstvo za otvorenu vlast kroz iskustvo država u regionu koje su već postale članice ove inicijative, kao i međunarodnih eksperata za oblast otvorenosti vlasti, ali  je takođe i diskutovano o preprekama i razlozima zbog kojih BiH još uvijek nije pristupila Partnerstvu za otvorenu vlast, što je čini jedinom državnom u regionu koja nije formalno pristupila ovoj inicijativi, niti je u tom smislu pokrenula konkretan proces.

Konferenciju su uvodnim obraćanjima otvorili Severin Strohal, šef Odjeljenja za pravosuđe, unutrašnje poslove i reformu javne uprave, ispred Delegacije EU u Bosni i Hercegovini, Dobrila Govedarica, izvršna direktorica Fonda otvoreno društvo Bosna i Hercegovina, Jon O'Shaughnessy, predstavnik Britanske ambasade u Sarajevu, te Muaz Dedajić, savjetnik ispred Ministarstva vanjskih poslova BiH i Marinko Čavara, poslanik u Federalnom parlamentu.  U uvodnim obraćanjima naglašena je važnost pitanja otvorenosti vlasti  i proaktivne transparetnosti za Bosnu i Hercegovinu, te značaj koji pridruživanje Partnerstvu ima za državu.

Prvi panel donio je međunarodnu perspektivu o uticaju Partnerstva za otvorenu vlast na promjene, a svoja iskustva iznijeli su Kitty von Bertele, šefica političkog i međunarodnog tima u  Vladi Velike Britanije, Paul Maasen, koordinator za civilno društvo u Partnerstvu za otvorenu vlast i Helen Darbishire, izvršna direktorica organizacije AccessInfo, dok su regionalna iskustva sa procesom pridruživanja Partnerstvu, oblikovanjem akcionog plana i provedbom aktivnosti iznijele Irena Bojadzievska, državni koordinator Partnerstva za otvorenu vlast ispred Vlade Makedonije, te Dina Bajramspahić,  članica  Operativnog tima Crne Gore za izradu i sprovođenje mjera iz Akcionog plana i predstavnica civilnog društva.

Drugi panel dao je pregled stanja otvorenosti vlasti u Bosni i Hercegovini u pogledu javnih politika i praksi. Predstavnici organizacija civilnog društva u BiH – Ena Kljajić Grgić, koordinatorica ALAC projekta, ispred Transparency International BiH, Damir Mehmedbašić, izvršni direktor Fondacije CPI i Leila Bičakčić, izvršna direktorica Centra za istraživačko novinarstvo – dali su osvrt na pitanja otvorenosti vlasti kada je riječ o odgovornosti institucija, fiskalnoj transparentnosti i javnim informacijama. Predstavnici institucija – Niko Grubešić, pomoćnik Ministarstva pravde BiH i  Jasminka Džumhur, ombudsmen za ljudska prava BiH – dali su perspektivu institucija BiH kada je riječ o proaktivnoj transparentnosti i saradnji sa građanima i civilnim društvom.

Na sjednici Vijeća ministara koja je održana 02.06.2014, data je deklarativna podrška pristupanja Bosne i Hercegovine Partnerstvu za otvorenu vlast i naloženo je Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine da u saradnji sa drugim institucijama pripremi prijedlog koji će biti upućen Predsjedništvu BiH, s krajnjim ciljem slanja pisma namjere prema Partnerstvu za otvorenu vlast, a time i formalnim otpočinjanjem procesa pristupanja. Transparency International BiH, kao i partnerske organizacije, izražava podršku istaknutoj podršci Vijeća ministara BiH, ali takođe i apeluje na zadužene institucije da predviđene aktivnosti pripreme obave efikasno i čim prije, kako bi se izbjeglo nepotrebno prolongiranje procesa.

Partnerstvo za otvorenu vlast danas obuhvata 64 zemlje  – članstvo BiH u ovoj inicijativi  imalo bi pozitivne efekte i za institucije, i za građane, i za civilno društvo, a prije svega, doprinijelo bi njihovoj direktnoj međusobnoj saradnji, uključivanju građana u procese odlučivanja, te jačanju povjerenja u institucije.

Konferencija „Partnerstvo za otvorenu vlast u BiH“

Izvještaji za Medije ● 07 Juna 2014

Partnerstvo za otvorenu vlast – Open Government Partnership – je globalna mulitlateralna inicijativa za transparentnost i otvorenost rada tijela javne vlasti, a njene učesnice su države koje se članstvom u Partnerstvu obavezuju na konkretne mjere i djelovanje u oblastima transparentnosti, osnaživanja učešća građana u vlasti, borbe protiv korupcije i uvođenja novih tehnologija, a kako bi javna vlasti bila što efikasnija. OGP inicijativa broji 63 države-članice, a broj novih članica je u porastu svake godine. Bosna i Hercegovina je trenutno jedina država regiona koja još uvijek nije članica Partnerstva.

Konferencija o Partnerstvu za otvorenu vlast okupit će predstavnike vlasti, javnih institucija, civilnog društva, medija i međunarodne zajednice u BiH, kao i međunarodne eksperte i učesnike u inicijativi Partnerstvo za otvorenu vlast, sa ciljem da ponudi uvid u međunarodne standarde otvorenosti vlasti i komparativne prakse drugih zemalja koje već učestvuju u ovoj inicijativi, kao i diskusiju o izazovima i mogućnostima za BiH u odnosu na principe koje Partnerstvo promoviše.

Konferencija će se održati u ponedeljak, 9. juna u hotelu Evropa u Sarajevu, sa početkom u 10.30 časova, a dnevni red se nalazi u prilogu.

Najava za medije- 7 6 2014 doc

Podrška Vijeća Ministara pristupanju BiH Partnerstvu za otvorenu vlast

Izvještaji za Medije ● 04 Juna 2014

Banja Luka, 4. juni 2014. —Transparency International Bosne i Hercegovine (TI BiH) pozdravlja podršku koju je Vijeće ministara BiH dalo informaciji o pristupanju Bosne i Hercegovine Partnerstvu za otvorenu vlast (Open Government Partnership – OGP), a koja je na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova BiH bila uvrštena na sjednicu Vijeća ministara 2.6.2014.

Partnerstvo za otvorenu vlast predstavlja globalnu inicijativu posvećenu jačanju široke dostupnosti informacija koje su u posjedu vlasti, ujedno promovišući i osnaživanje učešća građana i najviše standarde odgovornosti i integriteta vlasti. Partnerstvo zahtijeva od institucija vlasti u državama članicama da promovišu otvorenu, efikasnu i odgovornu vlast, te sarađuju sa civilnim društvom u cjelokupnom procesu.

TI BIH, u saradnji sa Fondacijom CPI, a uz podršku Fonda otvoreno društvo BiH, već godinu dana zagovara za pridruživanje Bosne i Hercegovine Partnerstvu za otvorenu vlast. U međuvremenu, ostvareni su kontakti sa brojnim organizacijama u zemlji i regionu, kao i učešće na globalnim i regionalnim samitima Partnerstva, što je doprinijelo stvaranju jasnije slike o prioritetima i značaju pridruživanja BiH ovoj inicijativi. Takođe, ostvareni su i prvi koraci u saradnji sa BiH institucijama u cilju predstojećih zajedničkih aktivnosti u okviru Partnerstva.

Bosna i Hercegovina je još uvijek  jedina zemlja u regionu koja nije zvanično pokrenula proces pristupanja ovoj globalnoj inicijativi, te TI BiH i pozdravlja inicijalnu podršku Vijeća ministara BiH pristupanju Partnerstvu. Međutim, TI BiH se nada da, kao i u mnogim dosadašnjim  inicijativama, aktivnosti neće završiti samo deklarativnom podrškom vlasti, te očekuje od Vijeća ministara i drugih institucija da u što skorijem periodu obave sve neophodne aktivnosti kako bi se ispred Bosne i Hercegovine poslalo pismo namjere Partnerstvu za otvorenu vlast i, naravno, primijenili principi Partnerstva u budućnosti.

Press rls – 4 6 2014 doc

Sud BiH usvojio tužbu TI BiH protiv CIK BiH

Izvještaji za Medije ● 29 Maja 2014

TI BiH, koji je i podnio prijavu protiv Nikšića zbog činjenice da je Vlada FBiH imenovala njegovog brata na mjesto v.d. izvršnog direktora javnog preduzeća Auteceste FBiH, zatražio je od CIK BiH još 2012. godine informacije o preduzetim radnjama u ovom slučaju. CIK BiH je odbio dostaviti informacije, a TI BiH je podnio tužbu zbog kršenja odredbi Zakona o slobodi pristupa informacijama.

Sud BiH je u obrazloženju presude naveo da CiK BiH nije navela ni jedan član Zakona na osnovu kojeg je moguće utvrditi izuzetak od objavljivanja traženih informacija, te da je time prekršila pravila postupka i nije ponudila obrazloženje za nedostavljanje informacija. Shodno tome, Sud BiH je uvažio tužbu TI BiH i vratio CIK BiH predmet na ponovno postupanje, te naložio CIK BiH da TI BiH-u isplati troškove sudskog postupka.

Inače, u međuvremenu je usvojen novi Zakon o sukobu interesa BiH, koji nadležnost za provođenje zakona na nivou BiH oduzima CIK-u i predviđa formiranje nove komisije i ureda koji će preuzeti osoblje CIK-a, što je ujedno blokiralo i primjenu zakona o sukobu interesa na nivou FBiH i Brčko ditrikta. Imajući u vidu opstrukcije pri formiranju nove komisije, postavlja se pitanje kada će i kako biti odlučivano po ranijim predmetima sukoba interesa koji već mjesecima stoje na čekanju.

Kada je u pitanju primjena Zakona o slobodi pristupa informacijama, ovo je samo jedna od presuda koje ukazuju na to da javne institucije u BiH krše Zakon o slobodi pristupa informacijama. Samo tokom 2014. godine, usvojeno je 5 tužbi koje je TI BiH podnio protiv institucija na raličitim nivoima. Međutim, i pored sve većeg broja presuda, institucije nastavljaju kršiti Zakon i procedure koje su njime propisane, nanoseći štetu ne samo javnom interesu, već i budžetu, kroz konstantne isplate na račun troškova postupka.

Press rls – 29 5 2014 doc